TEKST

Fašizacija mladih ili kako se kali čelik

 

Fašizacija mladih u Hrvatskoj započela je i doživjela najveći procvat početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U općoj nacionalističkoj histeriji Domovinskog rata, mladi su, pod patronatom vladajućih, preuzimali nacionalističke i šovinističke ideje te ih iskorištavali u svojoj okolini. Taj je fenomen bio očitiji u manjim sredinama i na područjima bližima frontu, što na kraju krajeva, ne začuđuje. Istovremeno su se, kao dio šire akcije, iz škola uklanjali spomenici i spomen-ploče Narodnooslobodilačkoj borbi te se u obrazovni sustav ubacio svojevrsni damnatio memoriae partizanske borbe, odnosno njezino pretvaranje u tabu temu.

Fotografija: portalnovosti.com

Smrću Franje Tuđmana i kasnijom propašću HDZ-a na izborima 2000., nacionalizam je izgubio državno pokroviteljstvo te se tako iz službene sfere prebacio na ulicu. Nakratko je i hrvatsku ekstremnu desnicu zahvatio fenomen tzv. “bijelog nacionalizma”, no on nije uživao širu podršku, posebice ne među mladima. Razdoblje Račanove i prve Sanaderove Vlade je, usprkos daljnjoj privatizaciji, korupciji i pronevjerama, predstavljalo vrijeme relativnog prosperiteta u odnosu na devedesete. To se odrazilo i na mlade čiji se nacionalizam većinom sveo na ritualnu mržnju prema Srbima za državotvorne datume, obljetnice i događaje vezane za uhićene ratne generale. Također je bila (i ostala) prisutna mržnja prema Romima i homofobija, koja je u navedenom razdoblju ipak popustila jer je s općom liberalizacijom tržišta, kao jedan od njezinih rijetkih pozitivnih pomaka, došlo i do proklamirane liberalizacije samoga društva i otvaranja prema novim idejama. Nacionalizam je do 2008. među mladima bio sveden na puku tradiciju, koja je postajala sve slabija kako je Domovinski rat bivao vremenski udaljeniji.

Ekonomska kriza, koja je započela 2008. godine, zahvatila je čitav svijet i podigla fašističku desnicu na noge. Fašistički je pokret, kako je u njegovoj prirodi, iskoristio tu situaciju za vrbovanje novih članova, prvenstveno među mladima. Ovaj put potpirivanje nacionalizma ne dolazi samo “s vrha”, odnosno iz državnih institucija, nego i odozdo, posredstvom stranaka ekstremne desnice, navijačkih i braniteljskih udruga. Ekstremna desnica mladima obećava bolju i sigurniju budućnost, ali ne uz revolucionarne promjene, nego klasičnim fašističkim zatiranjem manjinskih prava i veličanjem ideje “krvi i časti” nekog naroda, odnosno klasnom kolaboracijom zamotanom u domoljublje. Takva jednostavna rješenja primamljiva su svima, pa kako ne bi bila mladima, čija se politička svijest tek razvija?

No, ni država nije mogla odoljeti nacionalizmu u doba krize. Druga HDZ-ova vlada započela je trend pojačane nastave o “vrednotama Domovinskog rata” u osnovnim školama, koja uključuje projekcije filmova o Bitci za Vukovar ili Oluji te predavanja veterana o ratu, unutar kojih se često znaju čuti i politički govori. Ovaj trend do vrhunca dovodi današnja Vlada idejama o obaveznom posjetu školaraca bojišnicama Domovinskog rata. Iako u osnovi zamišljena tek kao povijesna nastava, u kombinaciji s ostalim procesima, dovodi do ukorjenjivanja nacionalizma među najmlađima.

Kao treći faktor u današnjoj fašizaciji mladih ponovno se postavlja Crkva, uz prešutnu podršku države koja se izražava autonomijom katoličkog vjeronauka u školama. Taj je predmet formalno izboran, ali je mladima (posebice djeci) ponekad teško izbjeći ga, ponajprije zbog pritiska vršnjaka, učitelja ili roditelja. Funkcija katoličkog vjeronauka nije samo učenje o kršćanstvu kao religiji, već i podučavanje crkvenih dogmi, često u suprotnosti s ostatkom nastavnog programa. Najočitiji primjer toga je homofobija. U udžbeniku S Kristom u život za 8. razred osnovnih škola, tako piše da je homoseksualnost “neistraženo ljudsko stanje” te se homoseksualci izjednačavaju s bolesnicima kojima je potrebna pomoć. Utjecaj takvog programa na djecu lako je predvidjeti.

Na kraju, potrebno je ustvrditi do koje je mjere fašizacija mladih uspjela, te kako se boriti protiv njenog daljnjeg širenja. Najveći dio mlađe hrvatske populacije prolaskom kroz obrazovni sustav postaje apolitičan, ali u sebi gaji konzervativne ili reakcionarne stavove, poput homofobije ili mačizma. Broj politički aktivnih pojedinaca je relativno malen i s lijeve i s desne strane političkog spektra, no ekstremna desnica i tu odnosi pobjedu.

Borba protiv daljnje fašizacije mladih ne može se voditi odvojeno od ostatka populacije. Mladi su tek preslika društva, odnosno svojih roditelja, rođaka, starijih prijatelja, i kao takvi ne predstavljaju sasvim drugačiju cjelinu, iako imaju određene razlike u odnosu na ostatak populacije. Stvaranje što šireg antifašističkog fronta je potreba, kako na razini društva u cjelini, tako i na razini mladih, posebice zbog rastuće apatije koja ide na ruku reakcionarnim i neofašističkim elementima.

 

Autor: Marko Faber

Tekst objavljen u časopisu Nepokoreni Grad kojeg možete preuzeti ovdje: link

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close