TEKST

Intervju sa Sarom Kosirnik iz Sindikata prekaraca: “I feel Slovenia – prekarni rad je svugdje isti”

 

Bujanje prekarnog rada, poticanje samozapošljavanja, visoka nezaposlenost mladih, slaba sindikalna uključenost, sve su to problemi s kojima se susreće Hrvatska, no i naši susjedi u Sloveniji. Prekarni oblici rada i probleme koje on donosi – fragmentiranost radne snage, pristup radnicima – sve su veći izazov za klasične sindikate koji ili ne želi, ili ne znaju kako organizirati ove radnike. Stoga smo razgovarali s volonterkom novoosnovoanog Sindikata prekaraca. Tek u povojima, sindikat za cilj ima organiziranje rastuće vojske prekarnih radnika u Sloveniji. Kako im planiraju pristupiti i koje metode koristiti pročitajte u intervjuu.

Foto: Christian Charisius/Reuters
Foto: Christian Charisius/Reuters

Prekarni rad i radni uvjeti koje takav tip rada sa sobom nosi postaju sve veći problem za radništvo, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Situacija je jednaka u Sloveniji. Možeš li nam za početak pojasniti što se događalo u Sloveniji u posljednje vrijeme i o proliferaciji prekarnog rada do koje je došlo? S kakvim se problemima susreću prekarni radnici?

Poslije tranzicije Slovenija je prihvatila neoliberalne strategije tržišta rada te tako naše tržište rada, u skladu s tim, postaje sve fleksibilnije – to znači da otprilike jedna trećina radnika radi u nekim oblicima prekarnog rada, samozaposleni su, zaposleni su preko agencije ili preko nekakvog tipa ugovora koji nije ugovor o radu. Ono što je napravljeno u okvirima države i što je bilo izrazito očito jest davanje subvencija ljudima (poput 4,500 eura) za otvaranje vlastitih tvrtki i za samozapošljavanje. Sve ovo odgovara neoliberalnoj ideji individualaca koji postaju uspješni poslovni ljudi, vlasnici tvrtki s izvanrednom idejom.

Međutim, to obično ne funkcionira tako, budući da većina onih koji su samozaposleni nisu zaposleni u tom obliku rada zato što imaju nekakvu izuzetnu i genijalnu ideju, već zato što su na neki način “prisiljeni” na takve oblike rade.

Prve grupe ljudi koje su nam prišle, koje su pristupile nama iz Sindikata prekaraca bili su samozaposleni, oni koji rade za tvrtke koje bi ih trebale zaposliti kao vlastite (regularne) radnike. No, zapošljavanje onih koji su samozaposleni je (naravno!) jeftinije za tvrtku, te radnici koji su zaposleni preko takvog tipa rada nemaju prava kao i oni koji su zaposleni u toj tvrtki.

Dopustite mi da naglasim da nisu samo poslovi ti koji su prekarni i nestabilni – nesiguran je život kao takav. U tom trenutku u pitanje dolaze i fizičko i psihičko zdravlje, naša budućnost i planiranje života, te opća stabilnost, što je sve izrazito važno za vlastitu dobrobit. Osim toga, ako stvari gledamo šire, prekarni poslovi uništavaju i minimaliziraju socijalnu državu kakvu je poznajemo što je, da ponovimo, u skladu s neoliberalnim duhom slobodnog tržišta i slabe države. Samozaposleni obično plaćaju minimalni porez, a naš mirovinski fond će to moći podnijeti samo do određene mjere.

U Sloveniji je osnovan i Sindikat mladih. Mladi su najčešće žrtve prekarnog rada, kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je stručno osposobljavanje u potpunosti zamijenilo ulazak na tržište rada, a 47 posto mladih u Hrvatskoj radi na ugovore na određeno (po čemu smo prvi u Europi). Možete li nešto napisati više o problemima s kojima se suočavaju mladi u Sloveniji?

Sindikat Mladi Plus postoji pet godina i također je osnovan u Savezu samostalnih sindikata Slovenije (Zveza svobodnih Sindikatov Slovenije). Za ovaj sindikat je specifično što predstavljaju mlade ljude kao grupu koja dijeli zajedničke interese. Predstavljaju studente, srednjoškolce i nezaposlene, te se također fokusiraju i na neplaćena stažiranja.

Mladi su posebice izloženi prekarnim poslovima. Ankete koje je sindikat Mladi plus proveo među mladim koji su nezaposleni, jasno su pokazale da mladi ne žele fleksibilne poslove, 92 posto anketiranih izjasnilo se da želi stabilne poslove od 9 do 17. U kombinciji s nestabilnim zaposlenjem nameće se i pitanje samostalnosti, selidbe, kupovine nekretnine; u Sloveniji 85% mladih ispod 30 godina još uvijek živi s roditeljima. Smatram da ova brojka govori sve.

 

Kako veliki sindikati i sindikalne središnjice reagiraju na rastući problem prekarnog rada? Vide li to uopće kao problem i pokušavaju li mu doskočiti?

Sindikat prekaraca osnovan je pod Savezom samostalnih sindikata Slovenije i u skladu s tim možemo na to pitanje odgovoriti pozitivno, veći sindikati su definitivno svjesni ovih problema.

Otkud ideja da se osnuje Sindikat prekaraca i koliko dugo ste se bavili tom mišlju? Koga sve taj sindikat zastupa?
Sindikat prekaraca zastupa sve radnike koji rade u netipičnim oblicima rada, poput samozaposlenih, agencijskih radnika i radnika koji rade preko tipova ugovora koji nisu ugovor o radu. O ideji osnivanja sindikata prekarnih radnika razmišljali smo dvije godine, ako ne i više. Radeći u nevladinoj organizaciji Pokret za dostojanstven rad i društvo blagostanja (Gibanje za dostojno delo in socialno družbo) naše su aktivnosti bila ograničene i mogle su se odvijati samo u okvirima zagovaranja i edukacije. Tako da je sljedeći logični korak koji smo razmatrali bilo osnivanje sindikata.

 

U kojoj je fazi trenutačno sindikat? Koliko znamo, još uvijek okupljate članstvo. Kako dolazite do članova i koje metode koristite? Kako planirate strukturirati sindikat, te koje sindikalne metode želite koristiti u borbi za prava radnika?

U oktobru smo osnovali sindikat i sada smo u procesu omasovljavanja članstva. Jedna je stvar jasna, a to je da bismo trebali raditi s ljudima što je više moguće. Trenutačno pripremamo kratke intervjue/ankete za taksiste i planiramo među njima provesti anketu. Izaći ćemo na ulice i pokušati razgovarati s njima. Da, tako je jednostavno. No, u isto vrijeme to naravno nije jednostavan posao. To su naše strategije. Tek smo počeli s radom, tako da se nadam da ćemo se sljedeće godine javiti s novim razvojem situacije.

Što je bizarno u vezi sindikalnih metoda jest da prekarni radnici i samozaposleni ne mogu prosvjedovati. Protiv koga će prosvjedovati? Sami sebe?

Klasični sindikati se temelje na ponešto drugačijim idejama i konceptima, poput fordističkog tipa rada gdje je kolektivno pregovaranje bilo zajednički alat za promjenu. Sindikat prekarnih radnika je u tim terminima nešto posve drugačije.

 

S kojim se problemima suočava sindikat koji želi organizirati prekarne radnike koji nisu dugo na jednom radnom mjestu, egzistencija im je ugroženija, pa se tako i vjerojatno više boje sindikalnog organiziranja….

Nakon godina rada kao nevladina organizacija stekli smo neko iskustvo i došli do nekih zaključaka, a jedan od njih je bio da bi trebalo adresirati radnike u određenoj profesiji, ne prekarijat kao cjelinu, budući da prekarijatu jednostavno ne možemo pristupiti kao homogenoj grupi. Jedna od glavnih karakteristika prekarnih radnika jest fragmentacija, te smo mi trenutačno – imajući to u vidu – u procesu uspostavljanja sekcija u sindikatu: do sada smo imali sastanke s arhitektima, prevoditeljima i taksistima.

Također planiramo što više, koliko je to moguće, raditi na terenu kako bismo detektirali specifične probleme određene profesije. Nakon što detektiramo probleme, planiramo stvoriti “akcijski plan”, za svaku profesiju zasebni akcijski plan i tu početi raditi.

Osim toga planiramo organizirati radionice i promovirati ideju solidarnosti, koja je jedna od naših temeljnih vrijednosti.

 

Ciljate li na legislativno uređivanje statusa prekaraca ili ne, budući da neki smatraju da bi to jednostavno dovelo do legitimiziranja takvog oblika rada koje je u svojoj suštini nepravedno, a ne do ukidanja takvih oblika rada.

Osobno smatram da pravi pristup ne predstavlja ukidanje prekarnog rada. Radije smatram da trebamo na taj problem gledati kao problem koji raste, problem s kojim se moramo uhvatiti u koštac, te da ne trebamo tražiti mehanizme kako da ukinemo taj oblik rada. To je puno šire pitanje, pitanje ideologije, tako da možemo samo reći u kakvoj smo situaciji trenutačno i prikazati brzo širenje neoliberalne ideologije…

Kao prekarna radnica ili prekarni radnik koji trenutačno živi i radi u Sloveniji, kao samozaposlen/a ili kao zaposlen/a preko nekakvog tipa ugovora, ispast ćete van Zakona o radu. Vjerujem da je jednako u Hrvatskoj. Prekarni radnici nemaju opciju štrajka. Na pojedince se gleda kao na tvrtke, to je jednostavno pogrešno. Ja nisam pravnica, no imam dugogodišnje iskustvo prekarnih poslova i u skladu s time mogu samo reći da treba doći do promjena, te da se trebaju prihvatiti prava svih radnika.

Kao što sam rekla, mi definitivno smatramo da će u budućnosti prekarni rad rasti i jačati, a naš je prvi cilj da (iz)rastemo u sindikat s jakom bazom.

Što ćemo postići kao takav sindikat i u kojem smjeru ćemo krenuti ovisit će o našem članstvu. Sindikat čine radnici, a u našem statutu je zapisano da je cilj Sindikata prekaraca koncept aktivnog članstva, što zapravo znači da ne želimo da naši članovi budu tek brojke u nekakvom prašnjavom arhivu, već stvarni ljudi s idejama i rješenjima, stvarni ljudi koji dolaze na naše sastanke i koji mogu utjecati na razvoj Sindikata prekaraca. Međutim, jedan od prvih pitanja kojim ćemo se pozabaviti jest pitanje sigurnosti za prekarne radnike. Jedan od mogućih rješenja bi mogao biti i zajamčeni minimalni dohodak.

 

Razgovor vodila Matea Grgurinović

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close