TEKST

Privremena uprava Filozofskog fakulteta opstruira rad Fakultetskog Vijeća

 

U utorak 31. siječnja napokon je sazvana sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta. Vrhovno se tijelo odlučivanja na fakultetu nije sazivalo gotovo šest mjeseci, uslijed krize upravljanja koja je započela poništavanjem izbora za Studentski zbor u rujnu 2016. godine te izbacivanjem legalno izabranih studentskih predstavnika iz Fakultetskog vijeća. Studentske se predstavnike bezobrazno i nelegalno izbacilo iz Vijeća kako bi se spasio sada već bivši dekan Vlatko Previšić, i kako bi cjelokupna konstelacija moći pojedinih korumpiranih klika i mreža na Sveučilištu ostala nepoljuljana.

Sazivanje Vijeća probudilo je nadu da će se napokon riješiti mnoštvo zaostalih predmeta koji su se u periodu od tih šest mjeseci nakupili (produživanje ugovora, zvanja, statusi profesora, asistenata, doktoranada), onih predmeta koje je v.d. dekana Željko Holjevac u svojim poslanicama fakultetskom osoblju patetično nazivao „tužnim ljudskim sudbinama“, pozivajući pritom na „suradnju“ i „normalizaciju stanja“.

foto_filozofski_velikaNikakva se „normalizacija“, međutim, na sjednici Fakultetskog vijeća od 31. siječnja nije dogodila. Iako je patetično lamentirao o „tužnim sudbinama“ ljudi čiji predmeti čekaju da se izglasaju na Vijeću, v.d. Holjevac i cijela oktroirana uprava očito je s figom u džepu sazvala Vijeće, budući da je bila svjesna da u tom Vijeću nema većinu. Tako se dogodilo da je predložen dnevni red koji je u svojim prvim točkama trebao riješiti „tužne ljudske sudbine“, a tek onda riješiti ona najvažnija, goruća pitanja koja se tiču krize upravljanja na fakultetu. Većina se članova Vijeća tome usprotivila: zahtijevali su da se prvo riješi pitanje pokretanja postupka izbora novog dekana, da se odaberu novi predstavnici fakulteta u Senatu (budući da postojeći predstavnici ne rade ništa u interesu fakulteta) te da se riješe statusi v.d. prodekana. Na tim se točkama nije inzistiralo bez razloga: kao primarni cilj svoje uprave Željko Holjevac je naveo pokretanje postupka izbora novog dekana (a tu je točku stavio na sam kraj dnevnog reda!); v.d. prodekana postavio je Senat koji za to nema nikakvih ovlasti u zakonima i statutima; dosadašnji predstavnici Filozofskog fakulteta u Senatu ili su odobravali ili su šutili na institucionalno nasilje koje se vršilo na fakultetom. Isto tako, postojala je opasnost od toga da se uprava, nakon što bi se izglasale te famozne „životne točke“, ustane i napusti sjednicu prije rasprave o točkama koje se tiče krize upravljanja na fakultetu. Takav je modus operandi, uostalom, imao i bivši dekan Vlatko Previšić koji je napustio sjednicu prije točke o pokretanju vlastitog razrješenja, a koja je, naravno, bila stavljena kao zadnja točka dnevnog reda.

Sličan se scenarij zapravo i odigrao. Kada je prijedlog dnevnog reda v.d. dekana pao ( 52 člana protiv, 6 suzdržanih), oktroirana se uprava ustala i otišla sa sjednice. Ne samo da se v.d. dekana time ogriješio o statut Filozofskog fakulteta, u kojem piše da dekan samo predlaže dnevni red, već je pokazao koliko mu je doista stalo do „tužnih ljudskih sudbina“ svojih zaposlenika i do „normalizacije“ stanja na fakultetu.

U trenutku pisanja ovog članka na web stranicama Filozofskog fakulteta osvanula je još jedna poslanica Željka Holjevca i oktroirane uprave. U njoj se po običaju članove Fakultetskog vijeća koji se protive v.d. dekanu i kliki čije interese on predstavlja proziva za „moralne ucjene“. Pitamo se – bi li doista v.d. dekana, da se prihvatio njegov prijedlog dnevnog reda, ostao sjediti na vijeću i bi li pristao na pokretanje postupka izbora novog dekana, na izbor novih predstavnika u Senatu i na raspravu o statusu iz Senata nametnutih prodekana? Odgovor je jasan – ne bi. Raznoraznim kreaturama sa Sveučilišta, umreženim u svoje interesne skupine i klike, nipošto ne odgovara postojanje čvrste opozicije na Filozofskom fakultetu, a kamoli oslabljivanje njihovih pozicija moći. U ovom trenutku pozicije su maksimalno ogoljene i maske su u potpunosti pale.

Kako se ova situacija može riješiti u korist progresivnih snaga na Filozofskom fakultetu i cijelom Sveučilištu? Jedino ujedinjenom i zajedničkom direktnom akcijom studenata i profesora, koja će napokon partikularnim i privatnim interesima koji dominiraju fakultetom reći: dosta je bilo.

 

Autorica: Anja Grgurinović

Naslovna fotografija: lupiga.com

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close