AKCIJA

Antifa Split u Zagrebu: Izvještaj s promocije Antifa fanzina

 

Prošlog petka u Booksi je održana promocija osmog broja MAZ-ovog časopisa Nepokoreni grad. O izbjegličkoj krizi i drugim temama razgovarali smo sa Sarom Kekuš, aktivisticom inicijative DOBRODOŠLI i Asjom Korbar, volonterkom u organizaciji ARE YOU SYRIOUS?, te s Branimirom Šloserom i Dženanom Kalamujić, aktivistima Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju. No, osim Nepokorenog grada, drug iz Splita predstavio nam je i novi, šesti broj Antifa fanzina, besplatne publikacije koja izlazi tromjesječno u Splitu. Predstavljen je uz izložbu „Godina dana Antifa fanzina“, koja nam je prikazala najzanimljivije sadržaje prethodnih brojeva koje su posjetitelji tu večer mogli i prelistati. 

IMG_4527Kao uvod u fanzin naš gost je govorio o stanju u Splitu proteklih nekoliko godina, počevši s nasiljem na prvom splitskom pride-u, napadima na lgbt osobe, Baldasarovoj politici „pomirenja“ nepomirljivih, ali i nekim pozitivnim stvarima poput antifašističke knjižnice, inicijative za uklanjanje (pro)fašističkih simbola po Splitu, izložbi koja je dokumentirala taj period uklanjanja te organiziranju prvog Antifa nighta.

Antifa fanzin besplatna je publikacija koja izlazi tromjesečno u Splitu. Fanzin se bavi angažiranim društvenim temama te promovira ideje jednakosti i socijalnu pravdu. Prvi broj izašao je u kolovozu 2015. i tiskan je u 60 primjeraka. S obzirom na dobru prihvaćenost publikacije u ciljanoj publici tiraža kasnijih izdanja povećala se na 120 primjeraka.

Zašto ova forma? Fanzin je zamišljen kao informativno štivo koje se lako i brzo čita, gotovo džepnog formata. Kao forma, postali su izuzetno popularni devedesetih godina u regiji, a danas se najčešće objavljuju u digitalnom obliku zbog troška tiska. Antifa Fanzin odnedavno je, među ostalim, dostupan i u Šibeniku, Zadru, Zagrebu, Beogradu, Mostaru, Novom sadu te na Korčuli.

Među istaknutijim imenima do sada objavljenima u fanzinu našli su se Damir Pilić, Jurica Pavičić, Predrag Lucić i Ivo Anić, a suradnju s lokalnim mladim umjetnicima smo ostvarili kroz osmišljavanje i izradu naslovnica i crteža u publikaciji.  Sa svrhom donošenja šireg spektra tema, surađujemo i s drugovima van Hrvatske. Tako smo do sada imali priliku objaviti tekstove naših suradnika iz Italije i Srbije koji su nam pisali o situaciji u svojim zemljama.

Najzanimljivije ime ovog broja fanzina je splitski novinar Damir Pilić koji je iznio svoje viđenje hrvatske ljevice. Razmontirao je mit o SDP-u kao stožernoj stranci ljevice, ali i optužbe kako je ta stranka tek za vrijeme Zorana Milanovića skrenula udesno. Utvrdivši da je to učinila na samom početku svog postojanja, izdavši radnike i nacionalne manjine. Za Hrvatsku kaže da je nacionalistička i kapitalistička pa bi buduća lijeva stranka trebala biti antinacionalistička i antikapitalistička. Kao pozitivan primjer organiziranja lijevih pokreta navodi grčku Syrizu i španjolski Podemos, unatoč tome što je Syriza po dolasku na vlast kapitulirala pred vođama Europe.

U ovom broju možete pročitati i o inicijativi mladog osječkog umjetnika Marka Markovića za postavljanjem spomenika Mati Parlovu, legendi svjetskog i jugoslavenskog sporta. Nakon što se grad nije oglasio o postavljanju spomenika koji bi ostao mladosti kao putokaz i kulturno naslijeđe nadolazećim generacijama, Marko se odlučio poznatu izjavu Mate Parlova trajno uklesati na zid zgrade Doma mladih. „Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak.“ Ovaj spomenik je, kako kaže sam autor, odgovor onima koji dižu spomenike ratu i slave razaranja, on je protiv fašizma, protiv nacionalizma, protiv netolerancije i mraka.

IMG_4523

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close