TEKST

PROLAZNICI, DOBRODOŠLI!

 

Janje moje malo (sve što vidimo oko sebe moglo bi biti i drugačije) ― četvrta i peta epizoda, Galerije Nova, Forum i Miroslav Kraljević, Stan Softić i Institut za suvremenu umjetnost, od 17. veljače do 25. ožujka 2017.

14
Foto: Sanja Iveković, General Alert (Soap Opera), 1995, preuzeto s whw.hr

Stigli smo i do četvrte epizode dugotrajnog projekta Janje moje malo (sve što vidimo oko sebe moglo bi biti i drugačije), pretposljednje što se tiče izložbi. Iako su autorice projekta, članice kolektiva WHW i Kathrin Rhomberg, kustosica bečke umjetničke zbirke Kontakt, najavile sve skupa šest epizoda, peta je u biti obuhvatila dvodnevnu seriju razgovora i performansa Što nakon kolekcioniranja?, organiziranu u suradnji s Anom Janevski i održanu 17. i 18. veljače u Društvu arhitekata Zagreba. Međutim, ovaj put koncentrirat ćemo se na četvrtu epizodu i najzanimljivije segmente njezinih izložbi. Za razliku od prijašnjih epizoda čije su izložbe bile redom kolektivne, čak tri od pet prostora zahvaćenih tekućom epizodom predstavljaju publici samostalne izložbe kako starijih renomiranih umjetnika, tako i mlađih, nadolazećih imena. U Galeriji Forum nastupio je Goran Trbuljak s konceptom zvanim Ono što je pokazano manje je važno od toga zašto i kako je skriveno, koga smo prikazali u jednom od prethodnih tekstova. Umjetnici mlađe generacije Ana Vuzdarić i Marko Gutić Mižimakov smjestili su se u Galeriji Miroslav Kraljević sa svojim zajedničkim radom U.F.O., distopijskim djelom inspiriranim fragmentarnošću stvarnosti u doba prekobrojnog kolanja informacija svuda oko nas. Naposljetku, u Galeriji Nova projiciraju se filmovi i analogni fotografski koncept austrijskog autora Josefa Daberniga, zainteresiranog za celuloidni eksperiment i poigravanje s raznolikim mogućnostima crno-bijelog 16 mm filma u okruženju napuštenih, iskorištenih krajolika koji svjedoče neumitnoj prolaznosti progresa. Jedan odvojak kolektivne izložbe svoje mjesto je našao u Institutu za suvremenu umjetnost gdje će se posjetitelji ponovno susresti s lucidnom maštom Gorana Trbuljaka, videom Rabiha Mrouea te beogradskom Posljednjom futurističkom izložbom Kazimira Maleviča iz 1985. godine, čiji bi autor mogao biti i Goran Đorđević. Dakako, veći dio kolektivne izložbe otpada na prostrani stan Softić u Neboderu na Trgu bana Jelačića, odnosno samom početku Gajeve ulice, gdje se mogu razgledati djela Đorđa Andrejevića Kuna, Iona Grigorescua, Sanje Iveković, Gülsüna Karamustafe, Juliusa Kollera, Jirija Kovande, Ivana Kožarića, Vlade Kristla, Katalin Ladik, Slavka Marića, Vlade Marteka, Neše Paripović, Gorana Petercola, Marka Ristića te Svena i Mladena Stilinovića. Kao što je poznato, baš je prema radu potonjeg umjetnika preminulog prošle godine projekt i dobio ime, posvećen je njemu te svaka epizoda donosi i njegove radove, koji podrazumijevaju jedan od zajedničkih nazivnika širokog kustoskog koncepta.

Uz interijer Instituta Tomislava Gotovca, aktualan još u drugoj epizodi, koji se nalazi u umjetnikovom nekadašnjem stanu u Krajiškoj ulici, privatni stan Softić pokazao se naprivlačnijom izložbenom lokacijom cjelokupnog projekta, možda stoga što predstavljanje umjetničkog rada u stanovima još uvijek nije standardna zagrebačka praksa te posjeduje nesvakidašnju auru prožetu dozom blage nelagode zbog ulaska u nečiji dotadašnji životni prostor, također i s uplivom ugodnog, pozitivnog voajerizma. Dobra razvedenost velikog stana Softić, koju će svaki posjetitelj doživjeti kao svojevrsni labirint u najboljoj maniri socijalističke stanogradnje, te fantastično dnevno svjetlo koje dopire kroz ogromne prozore raspoređene duž opsega gotovo cijelog prostora, pružaju svima nekonvencionalni umjetnički doživljaj. K tome, scenografija stana donekle je izmijenjena u odnosu na prethodne epizode tako što su kustosice u veće sobe instalirale masivan namještaj prekriven bijelim plahtama, što postavu daje pomalo elegičan ton, ali unosi u nj i dašak fine poezije inače relativno rijetke u galerijskom kontekstu. Među onim što svakako treba vidjeti izdvojit ćemo prezentaciju Eksploatacije mrtvih, središnjeg umjetničkog ciklusa Mladena Stilinovića iz osamdesetih godina te grafičku mapu Partizani Đorđa Andrejevića Kuna iz 1946., pronađenu nigdje drugdje nego u samom stanu. U Hrvatskoj u međuvremenu potisnuti Kun bio je jedan od najznačajnijih srpskih slikara, grafičara i dizajnera međuratnog i poslijeratnog razdoblja, inače autor grba grada Beograda iz 1931. koji je na snazi i dan-danas. Kao uvjereni ljevičar te sudionik Španjolskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke Borbe, Kun se u svom umjetničkom izrazu opredijelio za vlastitu varijantu socijalističkog realizma, što je vidljivo iz mape Partizani, estetski uvjerljivog i historijski važnog svjedočanstva užasa i patnji, ali i herojstva boraca NOB-a u vrijeme Drugog svjetskog rata. Novijim ratom pozabavila se Sanja Iveković u radu Opća opasnost (Soap Opera) iz 1995., u kojem je kadrove mahom meksičkih telenovela prikazivanih u Hrvatskoj u to vrijeme kombinirala s hitnim vijestima o zračnim napadima i pozivima stanovništu na sklanjanje. Jeza tog poziva koji nam se svima usjekao u sjećanje pojačana je upravo olakim izljevima emocija među likovima s odnosima još kompleksnijima nego u Srba i Hrvata, podsjećajući nas da i danas sudjelujemo u suludom ispreplitanju fakata i fikcije, iako u ponešto izmijenjenim uvjetima, ali tako da bizarnost inherentnu suvremenom životu još jedva netko primjećuje.

06
Foto: Josef Dabernig, River Plate, 2013, preuzeto s whw.hr

U pregledu četvrte epizode istaknut ćemo još filmove Josefa Daberniga, koji su priuštili zainteresiranima kranje suptilno te izrazito meditativno iskustvo gledanja, s naglaskom na River Plate iz 2013., petnaestominutni rad koji je vaš kritičar vidio netom nakon odlaska s radnog mjesta, što mu je priuštilo prijeko potrebne trenutke ravnanja prije nastavka dnevnih aktivnosti. Prikazujući na pladnju prirodni i izgrađeni okoliš rijeke u ruralnoj Austriji, koja se prostire brdskim krajem urešenim mostovima i napuštenim industrijskim kompleksima, Dabernig postiže specifičan ugođaj u kojem se glumci, pa i gledatelji doimaju kao uljezi, čemu nesumnjivo doprinosi niz kratkih kadrova ispunjenih djelićima tijela kupača, tek iznimno punom figurom. Ipak, pejzaž se ni u jednom trenutku ne čini negostoljubivim, samo većim od života te istinski iskonskim, prostorom gdje su ljudi u najboljem slučaju tek dobrodošli prolaznici. Možda bi se nešto slično moglo reći o izložbi i njenim posjetiteljima, posebno u slučaju ulaska u stan Softić. Sad kad su svi ti radovi tamo, čini se da bi bilo najprikladnije da ondje i ostanu jer su mogli oduvijek biti, na raspolaganju svim znatiželjnim i blagom uhođenju sklonim namjernicima.

 

Bojan Krištofić

 

*O drugoj epizodi projekta Janje moje malo, istog autora čitajte i na Vizkulturi.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close