TEKST

Prema okončanju krize upravljanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

 

Razrješenje krize upravljanja odnosno borba za vraćanje autonomije Filozofskome fakultetu u Zagrebu ušla je u svoju poznu fazu nakon održavanja 2. sjednice Fakultetskog vijeća u tekućoj akademskoj godini.

Zbog specifičnosti topike i silnog uloga koji je prisutan u ovoj vrsti akademske trgovine, vijeće je svoj prvi dio sjednice održalo 23. ožujka, a nakon devet sati trajanja, od usvajanja dnevnog reda, ponovne rasprave o produljenju radnog vijeka Mislavu Ježiću, predstavljanja programa predloženica za dekanice, razrješenja starog postava senatora i senatorica te imenovanja novih te, konačno, donošenja odluka, postalo je sasvim jasno kako se sa sjednicom mora nastaviti narednog tjedna, stoga je njen drugi dio odrađen 28. ožujka. Neovisno o odlukama demokratske većine vijeća koje Senat tek mora amenovati, po operativnom je habitusu kurirske službe Damira Borasa bilo potpuno razvidno kako one nisu kongruentne rektorovoj volji, a od obnašatelja se dužnosti dekana Željka Holjevca poput zatupljujuće mantre nekoliko puta začula ona stara o nemogućnosti derogiranja odluka vrhuške. U nekoj bi paralelnoj demokratskoj stvarnosti tome možda i bilo teško prigovoriti, samo kad bi se u njoj reprezentacijsko tijelo FFZG-a pri sveučilišnom Senatu udostojilo o tome izvijestiti i ondje započeti kvalitetnu raspravu te kad bi isti taj Senat funkcionirao više kao servis vlastitim sastavnicama, a manje kao poligon privremenim interesnim skupinama. No, naša je stvarnost nešto nezgrapnija, teže prepričljivija, a i makinacije su stoga grublje.

Opetovano pravdana kauzalitetom nelegalnosti odluka Senata s ciljem delegitimacije institucije vijeća, oktroirana se uprava FFZG-a ne odriče svojih pozicija kako bi svojem nalogodavcu što duže omogućila ispitivanje vlastitih gabarita u uzusima privatnog poslovanja Sveučilištem, prisjetimo li se samo raspuštanja Studentskog zbora lani i prekidanja 1. sjednice Fakultetskog vijeća 31. siječnja, ali i činjenice što u njegovom sastavu i dalje punopravno sjede obnašatelji dužnosti prodekana koji od istog vijeća nisu verificirani, pa ih se tek nakon sijaseta ponovnih interpelacija upućuje na izuzimanje od glasovanja, ali “po vlastitoj savjesti”. O svemu se tome vodilo računa za oba dana održavanja 2. sjednice vijeća i iznimno je dobra kondicija demokratske većine ipak polučila određenim pomacima s ciljem razrješenja upravljačke krize.

Nejunačkom vremenu usprkos, Inicijativni krug za obranu dostojanstva akademskog života – uz potporu Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije, ili obratno – svojom je građanskom peticijom ipak dopro do ušiju obnašatelja dužnosti dekana, pa se točka o reviziji odluke kojom se Mislavu Ježiću ne produljuje radni odnos nakon navršene 65. godine ponovno našla na stolu, i to na povlaštenom 4. mjestu, dok rasprave o senatorima na predviđenom dnevnom redu uopće nije niti bilo, iako je na prethodnoj sjednici, uz obećanje rektorova povjerenika Željka Holjevca, bila dogovorena. Akademske prolajferske argumentacijske linije ponovno su zakazale radi fabriciranja izvještaja o studentskim ocjenama, ali i po pitanju toga kako se Ježić, pobogu, uspio izgraditi nezamjenjivim, neophodnim resursom, doslovce nekime tko vlastiti kadar “održava na životu” i dosad nije uspio pronaći svojeg nasljednika ili nasljednicu. Rasprava je, doduše, pojačana i prisustvom dviju studentica Odsjeka za indologiju koje su blagoglagoljile o Ježiću i utjecaju koji bi ova odluka – već donesena – imala po studente i studentice. U prilog takvoj vrsti postupka na ruku nije išla niti činjenica što je na taj angažman iste te studentice putem dopisa uputio upravo docent Ivan Andrijanić, a nakon što je pred vijećem lagao da s time nema nikakve veze. Nakon što je većina konsolidirala uvredljive implikacije koje vraćanje ove točke na vijeće podrazumijeva, većinski je izglasano kako se točka skida s dnevnog reda, Ježiću se (i dalje) prekida radni odnos, a na mjesto te točke stavlja se točka o Odluci o pokretanju postupka prijave Holjevca Etičkom povjerenstvu. Inače, zahtjev za uvrštavanjem te točke urudžbiran je sredinom ožujka, ali se nije našao u prijedlogu dnevnog reda. Riječ je o prijavi na temelju e-mail poruke koju je Holjevac uputio nepoznatom broju adresata, a u čijem se sadržaju zastrašuje i prijeti nekolicini profesora i profesorica Filozofskog fakulteta “radi sazivanja izvanredne nelegalne sjednice Fakultetskog vijeća” i zbog čega moraju “biti spremni suočiti (se) s pravnim posljedicama takvih nelegalnih aktivnosti”. Navedeno se “pismo može smatrati činom zlouporabe položaja u cilju uznemiravanja i zastrašivanja kolega”, stoji u dopisu upućenom Etičkom povjerenstvu. Ono što je sporno svakako su adresati, ali i činjenica da se Holjevac u svojoj poruci jasno predstavlja kao službena osoba, što on po svojoj subjektnoj poziciji obnašatelja dužnosti dekana nipošto nije. Budući da je mandat fakultetskog Etičkog povjerenstva istekao, po njegovoj je uputi izglasano kako predmet mora na Etički savjet Sveučilišta o Zagrebu. Rezultate njihove odluke još čekamo, ali čini se kako je Holjevčev postupak u potpunosti neopravdan i da ga ništa ne ovlaštava da svoj položaj zloupotrebi s ciljem zastrašivanja, najvjerojatnije, svih zaposlenika sastavnice.

O programima triju predloženica za dekanice možete čitati ovdje, ovdje i ovdje, stoga nije potrebno do u tančine ih opisivati, ali nije zgorega za dometnuti kako je jedino Vesna Vlahović-Štetić svoj program ponajprije temeljila na razrješenju aktualne krize upravljanja fakultetom. Od ostalih se predloženica moglo čuti par bombastičnih praznih označitelja poput “velikog”, “vrhunskog”, “kvalitetnog” i “izvrsnog” fakulteta koji njeguje “dobru akademsku praksu”, pa čak i ozbiljnu ideju o delegitimaciji glasova studentskih predstavnika u vijeću fakulteta, s ciljem da se operacionalizira nešto poput dekanskog savjeta “povijesnog pamćenja”, sačinjenog isključivo od profesora u redovitom zvanju koji bi odlučivao o svim bitnim budućim pitanjima institucije. Od ta tri programa, jedino je program profesorice Vlahović-Štetić dobio podršku vijeća i njena je kandidatura poslana na Senat koji bi na sjednici 11. travnja trebao dati svoju suglasnost.

Na kraju, ali ne i najmanje bitno, nakon inicijalnog trvljenja oko procedure za razrješenje i izbor novih senatora/ica i popunjavanja trenutno upražnjenih mjesta predstavnika u Senatu, prema Sveučilištu su konačno poslani paketi predstavnika i njihovih zamjenika. Organizacijski moment koji trenutno nadjačava kapacitete vrhunaravne instancije par aktera iz rektorata mogao bi okončati već svima neugodnu krizu, no đavo više ne zaudara na sumpor i nema dlakavi rep, rekao bi Von Bohm iz Fassbinderove Lole; sve je u ugovorima, sve je na papiru, pa ukoliko sveučilišna gora ne odroni neki novi niz nelegalnih rješenja ili suspektnih pravnih mišljenja, moglo bi se dogoditi da se Filozofski fakultet napokon izbavi iz ralja nečijih privatnih interesa i izbori se za transparentno upravljanje.

 

Autor: Filip Tenšek

TAGOVI

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close