TEKST

Razgovor: Balkanski anarhistički sajam knjiga – solidarnim i autonomnim izdavaštvom protiv države i kapitalizma!

 

Povodom nadolazećeg 11. Balkanskog anarhističkog sajma knjiga (BASK) koji se od 7. do 9. travnja održava u Zagrebu u prostorima Medike, razgovarali smo s organizacijskim kolektivnom koji već 13. godina stoji iza domaće inačice – Zagrebačkog anarhističkog sajma knjiga.

 

MAZ: Ovaj vikend održava se Balkanski anarhistički sajam koji je ujedno i 13. zagrebački anarhistički sajam knjiga. Kako se dogodila ta suradnja?

Prvi anarhistički sajam knjiga u Zagrebu je zapravo bio 2. BASK, tako da ta suradnja postoji od samog početka i pitanje je da li bi sajma uopće bilo da nismo 2005. godine odlučili organizirati BASK u Zagrebu. Nakon tog iskustva, bilo je jasno da nam je lokalno jedna takva manifestacija potrebna i da je možemo organizirati svake godine pa smo jednostavno to nastavili raditi do danas.

Ove godine se BASK održava u Zagrebu jednostavno zato što nije bilo drugih prijedloga za ovu godinu pa smo odlučili spojiti te dvije stvari: sajam koji već organiziramo s BASK-om koji je sve i započeo. Uostalom, riječ je o sajmu koji stalno “putuje” pa nakon skoro 15 godina nije neobično da se neke lokacije na Balkanu ponavljaju u tom seljenju. Ako ni zbog čega, onda zato što, nažalost, nemamo dovoljno mjesta gdje je prisutnost anarhističkog/antiautoritarnog pokreta takva da može organizirati ovakvu manifestaciju. To, naravno, ne znači da se sajam (konkretno BASK) nije održavao i u manjim sredinama ili da sve treba ograničiti na mjesta u kojima živi puno ljudi ili u kojima već postoji visoka razina aktivnosti. Ideja BASK-a je od početka da poveže različite inicijative na Balkanu i šire od toga, ali i da daje podršku lokalnim inicijativama. Od Grčke do Slovenije, to je do sad uvijek bila praksa i cilj sajma.

 

MAZ: Na sajmu će biti desetak domaćih i stranih izlagača, a organiziran je i prateći program. Možete li istaknuti neke diskusije koje naši čitatelji i čitateljice ne bi smjeli propustiti ako se tada nalaze u Zagrebu?

Zapravo, bit će petnaestak različitih izlagača, a kao što smo već rekli, taj diskusijski dio je jednako bitan, ako ne i bitniji dio sajma. Teško je izdvojiti nešto od svih prijedloga ovogodišnjih diskusija, jer mi zapravo ne organiziramo taj dio, već samo otvaramo vrijeme i prostor, a diskusije predlažu svi koji žele sudjelovati i program nastaje na inicijativu svih, a ne kao proizvod naših želja kao kolektiva.

Najbolje je možda poručiti da vaši čitatelji/ice ne bi trebali propustiti pročitati program na našim stranicama (www.ask-zagreb.org) i vidjeti na koji način mogu sudjelovati na sajmu i u diskusijama jer to je bit cijele stvari. Ove godine će se razgovarati o pobuni u BiH nakon projekcije filma “Huligladni”, bit će riječi o borbi za zaštitu okoliša u Čileu, pitanju migracija, skvotiranju, ali i populizmu u društvenim pokretima i mainstream politici te što to sve znači u ovom trenutku, pogotovo u SAD-u, gdje era Trumpa znači i neke nove strategije za društvene pokrete. Zapravo, teško je izdvojiti bilo što jer se predložene teme odnose na konkretne borbe i projekte, te aktualna društvena pitanja.
MAZ: Čini se kao da izdavaštvo anarhističke literature ne posustaje unatoč problemima koji muče klasične izdavače. Primjerice, nedavno je objavljen i prvi broj časopisa balkanskih anarhista Antipolitika. Mogu li domaći nezavisni izdavači i civilna scena nešto naučiti od anarhističke prakse?

Možda to i nisu nužno dvije usporedive stvari. Anarhističko izdavaštvo nije tržišno orijentirano i motivirano. Osim toga, ne ovisi o tome da li mu je država ili neki drugi mecena naklonjen. Tijekom zadnje dvije godine smo imali priliku vidjeti kako to funkcionira, kada je država odlučila da ne mora više igrati ulogu koju si je zadala u ranijem razdoblju i vrijeme pluralizma (u smislu financiranja onoga čemu i nije nužno sklona) je prošlo. Jednostavno, okolnosti su se promijenile, ovaj put jer se država više ne mora dodvoravati Europskoj uniji i glumiti demokratičnost, neki drugi put zbog nečeg drugog, posve svejedno, a svi oni koji nisu imali financijsku i svaku drugu autonomiju, u tom su razdoblju propali ili se nalaze na rubu propasti.

Anarhističko izdavaštvo je tu drugačije, bazirano je na autonomiji i solidarnosti, motivirano je širenjem ideje, a ne širenjem tržišta, ne bazira se na prodaji, već na što široj distribuciji i dostupnosti literature… Jednostavno govoreći, tu nije riječ o biznisu, već o društvenoj i političkoj aktivnosti, koja za cilj ima nestanak države, tržišta, kapitalizma i svega onoga što proizlazi iz njih.

Časopisi poput Antipolitike su tu samo odraz određene potrebe za takvim štivom i suradnje koja proizlazi iz 15 godina iskustva BASK-a, ali i niza drugih inicijativa koje su se događale poslijednih 25 i više godina.
Teško je reći može li se nešto naučiti iz tog iskustva, ono je jednostavno tu i svatko će prema svojim afinitetima iskoristiti to znanje i praksu.

 

MAZ: Od pokretanja Balkanskog anarhističkog sajma knjiga, prošlo je već 14 godina. Što se od tad promijenilo u anarhističkom izdavaštvu i pokretu u regiji?

Svakako ima više izdanja i izdavačkih projekata, pokrenuta je i Anarhistička biblioteka na našem jeziku, što je definitivno pomoglo širenju literature, ukupan fond anarhističke literature na našem jeziku se povećao za par stotina naslova (ne samo knjiga, već i kraćih tekstova), pokrenuta su tri časopisa… Vjerojatno smo ovdje propustili navesti puno toga, ali po pitanju izdavaštva su vidljivi pomaci.

Međutim, kako je riječ o anarhističkom sajmu knjiga, tu zapravo nije primarno riječ o izdavaštvu, moglo bi se reći da su knjige i sajam svojevrstan “izgovor” da se ljudi okupe, diskutiraju, komentiraju nova izdanja ili uopće upoznaju s anarhističkim idejama. Bez takve vrste aktivnog sudjelovanja svih koji dođu na sajam i neke vrste osobne inicijative, sve skupa i ne bi imalo previše smisla.

Osim toga, broj autonomnih prostora i anarhističkih grupa i inicijativa je veći nego ikad, iako zapravo govorimo o relativno malo toga.

 

MAZ: Imate li neku poruku za kraj za potencijalne posjetitelje sajma?

Dođite i sudjelujte, pokažite inicijativu, ne samo na sajmu koji se događa jednom godišnje, već svaki dan. Bez toga niti sajam nema smisla.