TEKST

Preseljenje Porina – daljnja marginalizacija

 

Nekoliko hrvatskih medija i organizacija civilnog društva proteklih je dana izvijestilo o vladinoj odluci o skorašnjem preseljenju tražitelja azila iz trenutnog zagrebačkog prihvatilišta u Dugavama zbog obnove. Neslužbene informacije pokazuju kako vlada tražitelje azila planira preseliti blizu granice sa Srbijom, točnije u hotel Spačvu, na autocesti Zagreb – Lipovica.

Foto: Matea Petrović

Prihvatni centar za tražitelje azila, poznatiji i kao hotel Porin, otvoren je 2011. nakon privremenog zatvaranja prihvatnog centra u Kutini. Porin je većinu vremena služio kao prihvatni centar za muškarce bez obitelji, no od 2015. zbog većeg broja ljudi koji dolaze u Hrvatsku, Porin postaje mjesto smještaja i obitelji i žena.

Iako je prihvatnom centru Porin svakako potrebna obnova, zbog dugogodišnje nebrige vladajućih o njegovu stanju, kao i prekomjernom broju onih koji su tamo smješteni, apsolutno je neprihvatljivo tražitelje azila preseliti na prostor blizu granice, izolirajući ih tako od pristupa objektima i sadržajima nužnima za njihove svakodnevne potrebe i aktivnosti. Uz ukidanje pristupa cijelom nizu ključnih institucija, izbjeglicama tako imaju sve manje mogućnosti ostvarivanja kontakata s lokalnim stanovništvom, što još više doprinosi njihovoj socijalnoj isključenosti i marginaliziranom položaju unutar hrvatskog društva.

Kao što su istaknule udruge aktivne na integracijskim aktivnostima u svojem otvorenom pismu[1] u kojem su se usprotivile ovom potezu, tražitelji azila nisu i ne smiju biti tretirani kao putnici i prolaznici, nego kao naši novi sugrađani, po pravima jednaki domicilnom stanovništvu. Isto tako, važno je istaknuti kako je integracija proces koji ne započinje tek s dobivanjem statusa, već samim dolaskom ljudi na prostor Hrvatske. Proces traženja azila već je i sada proces koji osobe (o)stavlja na samom rubu društva – dugotrajan je i neizvjestan, te su oni koji ga prolaze u ranjivijoj poziciji, skloniji depresiji ili (auto)destruktivnom ponašanju. Dodatno otežavajuća zakonska pozicija koja tražitelje azila ograničava u i pronalasku posla, učenju jezika i sličnome ne treba se nadopuniti i izolirajućom geografskom segregacijom.

Foto: Matea Petrović

Kako ističu civilne udruge, mjeseci i godine izgubljeni u procesu traženja azila bili bi iznimno teško nadoknadivi ako bi ih tražitelji proveli izolirani od ostatka društva, umjesto u programima učenja hrvatskog jezika, školovanja i osposobljavanja za rad, koje velikim dijelom provode udruge civilnog društva. Selidbom tražitelja na izoliranu lokaciju poput Spačve, takvi bi im programi vrlo vjerojatno postali nedostupni, a organizacije civilnog društva bi teže mogle redovito vršiti nadzor stanja u prihvatnim centrima, budući da se većina organizacija oslanja na volonterski rad i podršku.

Hrvatske vlade (kako sadašnja, tako i prošle) pokazale su kako pitanju migracija i migranata u Hrvatskoj, posebice tražitelja azila i izbjeglica, pristupaju prvenstveno kroz sigurnosnu leću – gdje su izbjeglice konstruirani kao prijetnja koju je potrebno kontrolirati i nadzirati, a ne kao ljudi s kojima je potrebno iskazati solidarnost i u suradnji s kojima je potrebno graditi inkluzivnije društvo otvoreno za sve. Isto tako, hrvatske vlade pokazale su i kako nemaju nikakvih ciljeva, planova, niti strategija po pitanju dugoročne integracije kako izbjeglica, tako i drugih migranata u hrvatsko društvo. Integracijske mjere godinama postoje samo na papiru, no ne i u praksi: pristup jezičnim tečajevima, školstvu, programima edukacije i poslovnog osposobljavanja; pristup zdravstvu i socijalnoj skrbi te stanovanju je otežan ili nepostojeći. Upravo zbog toga, ulogu posrednika u integracijskim naporima na sebe preuzimaju udruge civilnog društva koje su prisutne u prihvatnim centrima. Preseljenje izbjeglica van urbanih sredina gdje postoji uspostavljen sustav podrške ljudima u procesu traženja azila, no i ljudima koji su dobili međunarodnu zaštitu, dodatno će otežati situaciju izbjeglica, kao i organizacija koje im pružaju podršku.

Naposljetku, hrvatske vlade, kao i gradske vlasti Zagreba, pokazale su i kako im problematika integracije prihvatnog centra unutar kvartovskog konteksta također nije visoko na ljestvici prioriteta. Iako u Dugavama već godinama postoji kontakt i suradnja između tražitelja azila te lokalnog stanovništva, za to su uvelike zaslužni pojedinci iz lokalne zajednice, kao i civilne udruge koje su posrednici za takve kontakte, te naravno sami tražitelji azila. S druge strane, lokalna zajednica od MUP-a i grada često ne može dobiti informacije vezane uz aktivnosti oko prihvatilišta, kao ni informacije o tome tko su točno ljudi koji su im novi susjedi, barem u privremenom obliku, niti zašto su ovdje. Na izgradnji Dugava kao gradske četvrti koja funkcionira na principima inkluzije i suživota lokalnog stanovništva te novih članova našeg društva potreban je dugotrajan zajednički rad, edukacija o izbjegličkim pitanju, dijalog različitih strana, te olakšan pristup informacijama. U nedostatku istog, kao i napora države i grada da poduzmu ikakve korake prema izgradnji takvih sredina, ne čudi činjenica da lokalno stanovništvo blizu Spačve već najavljuje prosvjede, kao što su onomad prosvjedovali stanovnici Stubičke Slatine protiv osnivanja prihvatnog centra u njihovoj blizini.

Za kraj treba naglasiti kako ovakav potez hrvatske vlade samo doprinosi zabrinjavajućem trendu preseljenja izbjeglica van urbanih sredina i van prostora kontakta s drugima. Dislociranje prihvatnih i detencijskih centara na periferije Europe i segregacija izbjeglica i drugih migranata izvan urbanih sredina nije način izgradnje društava koja počivaju na temeljima poštivanja ljudskih prava, solidarnosti te inkluzije. Na riječi ministra Božinovića koji na pitanje o preseljenju centra odgovara kako se o migracijama u Hrvatskoj promišlja kao o dugoročnom fenomenu, možemo se tako samo gorko nasmijati.

 

Lucija Mulalić

[1]Are You Syrious: Nije problem integracija, nego segregacija: Apel udruga civilnog društva protiv premještanja tražitelja azila iz Prihvatilišta Porin u Spačvu, https://www.facebook.com/areyousyrious/posts/886375401511344

TAGOVI

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close