AKCIJA
Svjetski dan beskućnika
Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada.
U više navrata smo pisale o problemima beskućnika u Zagrebu i Hrvatskoj, te smo prošle godine i organizirale Marš solidarnosti na tu temu. Beskućništvo je vrlo rijetko – kako nas se pokušava uvjeriti – osobni odabir, već razlozi beskućništva leže u gubitku posla, razvodu braka, nemogućnosti vraćanja kredita, narušenim obiteljskim vezama, gubitku krova zbog elementarne nepogode i slično. Kod takvih, “tektonskih” promjena u životu, upravo se socijalne mreže – obitelj i prijatelji – pokazuju kao krucijalne pri sprječavanju da osoba završi na ulici.
U Hrvatskoj još uvijek nije poznat točan broj beskućnika, a računa se da ih je otprilike 500 jer toliko mjesta ima u raznim prenoćištima i prihvatilištima diljem države. Postoji problem i pri definiranju beskućništva; ono se naime načelno dijeli na apsolutno i relativno. Apsolutno beskućništvo podrazumijeva one koji doslovce nemaju krov nad glavom, spavaju na otvorenom ili na mjestima koja nisu namijenjena za ljudsko stanovanje, dok se relativno beskućništvo pak odnosi na osobe koje imaju fizički zaklon, ali im nisu osigurani osnovni zdravstveni i sigurnosni standardi. S obzirom na to, ovisno o definiciji, procjenjuje se da u Hrvatskoj živi od 500 do nekoliko tisuća beskućnika (najveće brojke idu čak do deset tisuća!). Uz 420 korisnika koji se nalaze u smještajnim kapacitetima, pretpostavlja se da barem još 500 ljudi spada u kategoriju apsolutnog beskućništva, a minimalno šest tisuća živi u neadekvatnim uvjetima. Zakon o socijalnoj skrbi implicira da je beskućništvo problem privremenog karaktera, međutim iskustvo i istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da osobe relativno dugo ostaju u statusu beskućnika, često usamljeni u svojoj borbi da iz njega izađu. Iako je poznato da su beskućnici osobe s vrlo specifičnim problemima koji se ne mogu prevladati bez sustavne, individualizirane i dugotrajne stručne pomoći i podrške, sustav socijalne skrbi na njihove potrebe uglavnom odgovara jednokratnim intervencijama u obliku novčane pomoći ili osiguranjem privremenog smještaja.
Beskućništvo nikada ne dolazi samo, a pogotovo ako nije privremeno. Ono sa sobom nosi i čitav niz drugih problema poput socijalne isključenosti, brojnih zdravstvenih problema (velik broj stručnjaka upozorava na to da među beskućnicima ima sve više i više onih s lakšim i/ili težim psihičkim problemima) te isključenosti iz tržišta rada.
Uz sudjelovanje u akcijama, prosvjedima i podizanju svijesti o problemima beskućnika, možete pomoći i kupnjom primjeraka časopica Ulične svjetiljke ili Ulični fajteri, budući da pola prihoda od prodaje tih časopisa ide direktno beskućnicima koji ih prodaju, a pola u tisak idući brojeva.