TEKST

Panika u parku Muzeja

 

U petak, 20. oktobra, dva su umjetnika privedena na informativni razgovor zbog umjetničkih akcija izvedenih prilikom otvorenja Muzeja suvremene umjetnosti u Beogradu koje su trebale skrenuti pozornost na problem korupcije u kulturi te izgradnju kulta ličnosti predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića. Ispravno shvativši neizostavnu ulogu kulture kao mjesta izgradnje zajednica i kolektivnih identiteta, desničari – i lokalni i ovi susjedni – odlučili su napraviti potpuni pomor, barem za sve one koji bi i dalje da kritički misle ali od sada u svoja četiri zida i bez potpore javnog financiranja.

Foto: Nepotkupljivi ispred muzeja, 20. oktobra 2017

U petak, 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda, umjetnici Vladan Jeremić, član ArtLeaks-a i jedan od organizatora kulturnog događaja Salon Nepotkupljivih i Uroš Jovanović, nezavisni umjetnik i performer, privedeni su na informativni razgovor zbog umjetničkih akcija izvedenih prilikom otvorenja Muzeja suvremene umjetnosti u Beogradu koje su trebale skrenuti pozornost na problem korupcije u kulturi te izgradnju kulta ličnosti predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

Salon nepotkupljivih inicijativa je umjetnika Tonyja Maslića, Rene RaedleNikole Radivojevića i Vladana Jeremića, koji su prvu umjetničku akciju ove inicijative, pod nazivom Nećemo kulturu klonova! Izveli u petak, 20. oktobra, na 73. godišnjicu oslobođenja Beograda od nacizma te pedeset godina od prvog otvorenja Muzeja suvremene umjetnosti u Beogradu (MSUB), na novoj stazi od Ušće šoping centra do Muzeja. ‘Nepotkupljivi’ su nosili maske s likom Aleksandra Vučića i dijelili ‘flayere’ s tiskanim sendvičima na njima, referirajući se time na uobičajenu praksu vladajućih partija koje sudionike svojih mitinga ‘mame’ besplatnim ekskurzijama, odnosno organiziranim prijevozom i sendvičima. Posjetioci su tokom ove akcije bili pozvani da postanu “sendvičmen”, da stave masku i dijele sendviče-flajere gostima koji su prilazili Muzeju. Policija je akciju shvatila kao uvredu na račun predsjednika države, iako su kustosi Muzeja pokušali objasniti da se radi o performansu, a Jeremić pokazao svoju pozivnicu za otvaranje MSUB-a.

Nezavisni umjetnik i performer Uroš Jovanović, priveden je pola sata kasnije kada je pokušao ući u Muzej s fotografijom predsjednika Srbije u zlatnom okviru, uz izjavu: „Vučić – najbolji umetnik.“

Umjetnike je policija u ‘marici’ prevezla u policijsku stanicu na Novom Beogradu te ih nakon nekoliko sati saslušavanja, pustila kućama. Jeremić vjeruje da država vjerojatno neće poduzimati daljnje korake. Ceremonijalno otvaranje Muzeja suvremene umjetnosti u Beogradu koji je zbog skandaloznog kašnjenja u obnovi bio zatvoren za javnost zadnjih deset godina, tako je – prigodno – završilo ceremonijom hapšenja samih umjetnika.

Drugo događanje Salona nepotkupljivih slijedi 21. oktobra, kada će u Poletu biti predstavljen novi, četvrti broj ArtLeaks Gazette, dok će izložba za koju je moguće predložiti radove do 19. oktobra, na adresu unbribables@gmail.com, biti otvorena 27. oktobra u NNK prostoru. Prijavljeni radovi trebaju biti razvijeni kao specifične umjetničke intervencije za Salon nepotkupljivih. Organizatori pozivaju sve zainteresirane kulturne radnice i radnike na uključivanje s prijedlozima za daljnji program i rad Salona Nepotkupljivih te se pitaju: “Da li je nepotkupljivost moguća u okruženju u kojem se tvrdi da sve i svako ima svoju cenu?“

Nepotkupljivi‘ sebe opisuju kao umjetničku inicijativu „koja za cilj ima razbijanje zida javnog ćutanja o mentalnoj, psihološkoj i ekonomskoj represiji kojoj su izloženi mnogi građani Srbije u svom profesionalnom radu, naročito u oblastima kulture, medija i obrazovanja.” Naime, ‘Nepotkupljivi’ su u svom pozivu na akciju stanje u srbijanskoj politici i društvu opisali kao sistem nepotizma, zastrašivanja, ‘kupovine’ pristalica dodjeljivanjem radnih mjesta i privilegija na osnovu partijskog članstva, blaćenja političkih protivnika i kontrole nad medijima. ‘Nepotkupljivi’ upozoravaju da politički nadzor i medijski mrak vode ka šutnji sve većeg broja kulturnjaka – iz straha od gubitka financijske podrške te smatraju da je politički sistem stvorio atmosferu u kojoj “svaki kritički istup može da kolege okrene protiv vas i konačno ugrozi vaše radno mesto”. Upravo zbog toga, ‘Nepotkupljivi’ su kao mjesto svoje prve akcije izabrali otvorenje Muzeja suvremene umjetnosti u Beogradu, otvorenja na koje je potrošeno 250.000,00 eura, otvorenja koje se dogodilo nakon punih 10 godina, ispunjenih tužbama i korupcijskim aferama.

‘Nepotkupljivi’ upozoravaju i na „svojevrsni puč u kulturi koji vodi ka potpunoj komercijalizaciji i etnifikaciji kulture i umetnosti te kojemu kao manifest figurira Nacrt strategije razvoja kulture u Srbiji do 2027. godine“ koji smještaju u šire društveno-političke procese: „Integracija desničarskih političkih ciljeva sa nominalno liberalnim vrednostima, u Srbiji je postala očigledna i u kulturnoj strategiji zemlje koju je nedavno predložilo za raspravu Ministarstvo kulture Republike Srbije. Taj strateški dokument sadrži spisak kriterijuma koji definišu šta je to srpska kultura, u Srbiji i van nje. U skoro svakom detalju tog programa, integracijom liberalnih vrednosti (kulturna tolerancija, demokratija, itd.) se legitimiše nametanje vrlo problematičnog shvatanja srpske nacionalne kulture. Preliminarni dokument sadrži katalog preciznih kriterijuma ukorenjenih u folkloru, nacionalnim mitovima i nacionalnim stradanjima, koji su istorijski formirali srpski nacionalni identitet i koji treba odbraniti od globalizacije. S takvim programom, kulturna strategija teži da stvori nazadna i retradicionalizovana mišljenja kod populacije, dok ekonomske politike vlade podržavaju otvaranje tržišta za najprimitivnije investitore koji širom sveta tragaju za jeftinom radnom snagom i poreskim rajevima.”

Odjeci Vučićeve vladavine u sektorima kulture i medijima čuju se daleko – izvještaji o gušenju medijskih sloboda u Srbiji redovna su tema profesionalnih udruženja i međunarodnih organizacija; zbog privatizacije lokalnih medija ugašeni su mnogi, posebice oni na manjinskim jezicima, dok su nezgodni lokalni prestali s radom zbog političkih, odnosno inspekcijskih pritisaka. Istovremeno, Vučić i njegova partija organiziraju izložbu Necenzurirane laži na kojem izlažu medijske napise o Vladi i samom Vučiću, kako bi dokazali da je medijska scena slobodna te kako u Srbiji nema cenzure.

Iako organiziranje izložbe sa samim sobom kao glavnim akterom, ne samo da potvrđuje tezu performera Uroša Jovanovića „Vučić – najbolji umetnik“ već i ponešto prevazilazi kreativne dosage lokalnih elita, činjenica je da se sva upozorenja i zaključci ‘Nepotkupljivih’ vrlo lako preslikavaju u ovaj naš, ‘hrvatski’, posve lokalni kontekst.

Kulturni i posebice medijski mrak koji je započeo s mandatom Zlatka Hasanbegovića i ukidanjem potpore neprofitnim medijima, pronašao je svoju tehnokratski uspješniju, tržišno orijentiranu i europski verziranu inačicu u Nini Obuljen Koržinek. Ostaje tek nejasno tko su ‘nepotkupljivi’ u hrvatskom i zagrebačkom kontekstu – jesu li to svi oni koji su mandat Nine Obuljen and co.  dočekali suzama radosnicama, jer je radikal i desni politički aktivist samo prividno otišao u drugo polje, da bi svima zasjalo sunce dolaskom takozvane stručne osobe, desničarke dovoljno civilizirane da to zapravo nikome u sektoru previše i ne smeta – jer ipak se želimo baviti samo kulturom, a nikako politikom. Pa su tako i ti neželjeni neprofitni svima ispali iz fokusa, dok medijsko polje u cjelini tek čeka svoje prevrednovanje, osebujno tumačenje temeljnih pojmova i konačno tržišno utemeljenje u novoj medijskoj politici.

Ispravno shvativši neizostavnu ulogu kulture kao mjesta izgradnje zajednica i kolektivnih identiteta, desničari – i lokalni i ovi susjedni – odlučili su napraviti potpuni pomor, barem za sve one koji bi i dalje da kritički misle ali od sada u svoja četiri zida i bez potpore javnog financiranja. I kada više nikog neće biti da na ‘državnim jaslama’ nešto piše, izvodi ili jednostavno kritički misli, možda se i ‘scena’ sama rekomponira, i shvati da nije problem u Hasanbegoviću, nego u našoj novodobnoj težnji da transparentno apliciramo i posljedično jadikujemo, a bez da se, ne daj bože, ikakvom politikom i bavimo.

 

Aska Vuk

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close