AKCIJA

Poziv na tribinu: Obrazovanje i reprodukcija nejednakosti

 

Inicijativa za feministički Filozofski organizira i poziva vas na dvodnevnu tribinu ”Obrazovanje i reprodukcija nejednakosti” čiji vam program prenosimo u cijelosti:

 

Čini se da se većina hrvatske javnosti slaže da nešto nije u redu s našim obrazovnim sustavom. U zadnjih nekoliko godina ponovno se razvila velika rasprava o reformi školstva. Pri tome u razgovoru o obrazovanju najčešće dominiraju lijevo-liberalne i libertarijanske ideološke pozicije i njima sukladna argumentacija i ciljevi obrazovanja, a marginaliziraju se marksističko-feministička te interkulturalna/postkolonijalna perspektiva. Stoga smo odlučile/i malo prokomentirati naš obrazovni sustav iz baš te dvije, nama mile, marginalizirane perspektive.

 

1. DAN

15. 1. u 19h, Dvorana 1, FFZG
Katarina Peović Vuković: Materijalistički pogled na reforme obrazovanja i libertarijanske napade na školstvo
Andreja Gregorina: Feminističko obrazovanje kao dio šireg antikapitalističkog pokreta
Josipa Lulić: Zašto ima tako malo žena umjetnica?
Moderira Marija Dejanović

 

2. DAN

16. 1. u 19h Dvorana 1, FFZG

Ana Bauer: Interkulturalno obrazovanje kao vid promjene društva
Ljatif Demir: Uloga romskih žena u neformalnom prenošenju znanja
Ana Ćuća: Obrazovanje djece izbjeglica na primjeru iz Kutine
Moderira Norma Trkovnik

 


 

Više o temi i razlozima

Posljednjih se godina u javnosti često govori o tome da u Hrvatskoj imamo problem s obrazovnim sustavom. Problematičnost našeg obrazovnog sustava kritizira se s nekoliko ideoloških pozicija.

Lijevo-liberalna ideološka struja najčešće govori o potrebi za reformiranjem sustava obrazovanja te smatra da ćemo “modernizacijom” i “osuvremenjivanjem” kurikuluma postići intelektualni i ekonomski standard zapada. Takav pristup je nedovoljno dobar jer, kao prvo, svrhu svojih činidbi ne nalazi u području obrazovanja, nego u izvanjskim društvenim faktorima (potrebe tržišta, veća stopa zapošljavanja) te stoga nije humanistički, nego anti-humanistički iz razloga što obrazovanje čovjeka subordinira njegovoj ulozi na tržištu te ga tako svodi na isključivo ekonomsku dimenziju.

S druge strane, čak i da se reformu dobro osmisli ona se, koliko god bila dobro osmišljena, ne može implementirati u praksu bez dodatnog obrazovanja nastavnika u skladu sa sadržajima kurikuluma i suvremenom metodologijom znanstvenog mišljenja i bez svojevrsne “pripreme terena” u školama. Svaka reforma koja je bila provedena pošto-poto dosad nam je donijela samo više birokracije i stresa.

Ova struja, zajedno sa umjerenom ljevicom, također zagovara uvođenje kritičkog mišljenja i građanskog odgoja u škole. To su programi koji su nužni za demokratsko i aktivno građanstvo te se o važnosti tih programa već dovoljno govori. Stoga o njima ovdje neće biti riječi. Trebalo bi samo nadodati da je, bez kritike ideologije, kritičko mišljenje samo još jedan od mehanizama ideološkog (samo)porobljavanja. Stoga ćemo, ako u budućnosti budemo radile/i još tribina o obrazovanju, rado govoriti o kritici ideologije u kontekstu odgoja za demokraciju (nakon tribine ćemo vam postaviti anketicu na fb stranici pa se izjasnite želite li prisustvovati takvoj tribini ili ne).

Druga struja je libertarijanska. Oni s jedne strane pod krinkom zalaganja za “STEM-revoluciju” zagovaraju prodor krupnog kapitala i klijentelizma u obrazovanje, a s druge se strane utvaraju “ideološki neutralnima” dok govore da nikome ne smijemo nametati LGBT prava, prava žena i prava manjina kroz obrazovanje. Ova je struja previše banalna da bismo na nju trošile/i riječi.

Što je sa ženama u obrazovanju? Što je sa zahtjevima koje sve skuplje obrazovanje nameće djeci i odraslima nižeg socio-ekonomskog statusa? Što je s pravima Roma na nastavu na vlastitom jeziku?
Dođite i zapitajte se s nama 🙂

 

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close