TEKST

Antifa kalendar: sjećanje na heroja Tadiju Anušića

 

Kao i svaki drugi datum, i 26. siječanj obilježen je jednim od manje poznatih događaja iz naše burne povijesti. Svoje kosti u temelj današnje moderne hrvatske države položio je tada drug Tadija Anušić, herojskom borbom u koju nije sumnjao do samoga kraja.

Životni put mladi Sinjanin započeo je u zabačenom selu Glavnice, odgajan u tipičnom katoličkom duhu, održavajući identitet prostora koji je još uvijek bio pod vlašću austrijskog dijela Monarhije. Kao i njegove značajne suvremenike poput Krleže i Crnjanskog, identična sudbina snašla je i mladog Tadiju, nasilno mobiliziranog u redove austro-ugarske vojske. Iskazao se svojom hrabrošću, posebno u bitci na Kobadirima koja je bila od velikog značaja za Centralne sile jer je njome onemogućen prodor Saveznika na jug Njemačke. Tadašnja pobuna mornara u Boki Kotorskoj, stanje radničkog pokreta kao i ugnjetavanje običnog čovjeka, pridonosi formiranju sopstvene političke svijesti te njegovu opredijeljenost za revolucionarni radnički pokret koji je doveo do stvaranja KPJ u koju Tadija stupa skoro na samom početku njezina osnivanja, provodeći aktivnosti na području Sinjske krajine, posebno nakon uvođenja Obznane i šestosiječanjske diktature uperene prema svim neistomišljenicima i političkim protivnicima, naročito pripadnicima KPJ.

Godine 1926. biva podvrgnut represiji i mučenju od strane tadašnjeg režima radi uništenja svih “nepodobnih” elemenata. Iz tog perioda nastaje i njegova poznata rečenica: “Možete ubiti mene, ali vjeru u KPJ i narod nikada nećete ubiti.

Izašavši iz zatvora, nastavlja rad u strogoj ilegali, osnivajući 4 partijske ćelije u Sinjskom kotaru i predvodeći niz štrajkova što je omogućilo da se Stranka radnog naroda omasovi i preuzme vlast u Sinju neposredno pred sam početak rata. Sami rat zatiče u kraljevskoj vojsci, a njena brza kapitulacija dovodi do pripreme oružanog ustanka protiv okupatora služeći se iskustvom iz Prvog svjetskog rata. Represija nove ustaške vlasti i nastojanje ka suzbijanju ustanka posebno u Dalmaciji gdje su, osim partizanskih, bili prisutni i četnički elementi, posebno u srpskim sredinama gdje su izvršeni masovni pokolji. Djelatnost partizanskog Vrhovnog štaba dovela je do održavanja reda, spašavanja života i sprečavanja međunacionalnog krvoprolića. Podvrgnut represiji, Tadija zajedno sa 65 boraca prelazi na sigurno područje Dinare, stvarajući temelj za osnivanje Kamešnjičke partizanske čete, gdje biva postavljen na dužnost komesara. Četa se posebno iskazala u borbama s Talijanima nanoseći im velike gubitke u ljudstvu i mehanizaciji.

Dana 18.1.1942. grupa boraca zbog velike hladnoće zadržava se u selu Korita čekajući grupu omladinaca. Talijani ubrzo blokiraju selo i dolazi do nemilosrdne borbe u kojem Tadija biva ranjen i zarobljen. Kao i svaki zarobljenik podvrgnut je teškom mučenju, ali do samoga kraja ne izdaje svoje saborce i ostaje vjeran svojem pozivu. Nakon osam dana mučenja izveden je pred vojni sud i osuđen na smrt strijeljanjem, a sam čin je izvršen u Sinju na mjestu današnje spomen-ploče. Ukazom jugoslavenskog rukovodstva, za narodnog heroja proglašen je 20. studenog 1951, čime je odano priznanje još jednom velikanu naše borbe.

Ploča je od 1990-ih u nekoliko navrata devastirana a gradske vlasti su ignorirale apele Anušićeve obitelji. Godine 2006. Tadijin vlastiti unuk, Šimun Anušić je sam ogorčeno srušio postolje na kojem je stajalo djedovo poprsje izjavivši kako ga smeta gradsko licemjerje prema svojim herojima kojih se odriču po potrebi.

 

Vuk Janošević

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close