TEKST

Vikend lektira: Narod haer odlučuje

 

Posljednji je dan prikupljanja potpisa za čak dva referenduma. Prije nego kao narod odlučimo želimo li referendume od kojih ćemo, kažu, lakše odlučivati i lakše otkazivati, valja još jednom sažeti i prepričati važne detalje kako bismo dobile cjelovitu sliku o ovom svibnju izravnog odlučivanja te o vezama i motivima predvodnica svibanjskog vapaja za snažnijom vladavinom naroda.

Foto: Ivana Živković

Cjelovitu bi sliku bilo lakše predočiti kada bismo dvije referendumske inicijative, Građansku inicijativu ‘Istina o Istanbulskoj’ i Građansku inicijativu ‘Narod odlučuje’, mogli razvrstati u dvije zasebne kolone. Ali taj pristup pada u vodu jer se pretapaju mjesto i vrijeme radnje, imena, štandovi za sakupljanje potpisa, pa i samo začeće ideje. Zvonimir Troskot, koordinator GI ‘Narod odlučuje’, na prvom predstavljanju inicijative ispred Hrvatskog sabora govori u prilog tome: “Istanbulska konvencija je točka usijanja gdje smo prepoznali bilo naroda”.
Stoga će, umjesto kolona i vremenskih crta, za stvaranje cjelovite slike ovaj put poslužiti (ne pretjerano brižno) izmijenjeni naputak za pisanje lektire.

 

OSNOVNI PODACI / kao i u svakoj lektiri

Autorstvo: Građanska inicijativa ‘Istina o Istanbulskoj’ i Građanska inicijativa ‘Narod odlučuje’

Djelo: Svibanj od referenduma

Nakladništvo: kako tko kojom infrastrukturnom potrebom

Vrijeme radnje: od 13. do 27. svibnja 2018.

Zajednička misija: prikupiti dva puta po 374.740 potpisa naroda i promijeniti Ustav RH

Kontekst: ovomjesečni CRO Demoskop govori da 72 posto naroda smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.

 

KARAKTERIZACIJA LIKOVA / zapravo povezanost

Budući da je GI ‘Narod odlučuje’ nastala iz točke usijanja nakon odluke Vlade o ratifikaciji Istanbulske konvencije, dakle iz primarnog cilja GI ‘Istina o Istanbulskoj’, prednost u predstavljanju treba dati potonjoj.

Građansku inicijativu ‘Istina o Istanbulskoj’ osnovala je 31 udruga, među ostalima Glas roditelja za djecu – GROZD, Udruga za cjeloviti spolni odgoj Teen STAR, Centar za obnovu kulture Stjepe Bartulice, Vigilare Vice Batarela, Hrvatsko katoličko liječničko društvo, Hrvatski pokret za život i obitelj, Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i drugi. Na službenoj stranici navedeno je i da inicijativu podržava Europski kršćanski politički pokret – ECPM. Koordinatorica inicijative je Kristina Pavlović, predsjednica gore spomenutog GROZD-a, čiji je brat Ladislav Ilčić, jedan od osnivača tog istog GROZD-a i predsjednik stranke Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, čiji je dopredsjednik Hrvoje Zekanović, jedan od najglasnijih (i nesuvislijih) protivnika ratifikacije Istanbulske konvencije u Saboru. Kristina Pavlović 1995. godine postala je koordinatorica gore spomenutog Teen STAR-a, programa koji je 2003. eksperimentalno ušao u hrvatske škole. Da se malo izoštri slika: program je naučavao da kontracepcija ne štiti od spolnih bolesti, ali i da je nezaposlenost majke važan faktor u prevenciji rizičnih seksualnih ponašanja djece. Licencirani predavač bio je i Ladislav Ilčić, pa je iz te perspektive lakše objasniti njegovo natucanje o hormonima na predavanju u organizaciji don Damira Stojića.

Osim Pavlović, članovi Organizacijskog odbora GI ‘Istina o Istanbulskoj’ su Rozalija Bartolić, Irena Dubreta, Matija Grgat, Robert Majerić, Željko Sačić i Dominik Visković. Od šestorke, dvije su iz Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata (Rozalija Bartolić i Irena Dubreta), dvojica s Hrastove kandidacijske liste za protekle izbore u Zagrebu (Robert Majerić i Dominik Visković), jedna je profesorica hrvatskog jezika i suradnica portala Narod.hr (Matija Grgat) i jedan je general (Željko Sačić). Referendumsko pitanje koje nude glasi:

“Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulsku konvenciju)?”

Već znam što misliš, narode. Sva bitna imena katoličke kontrarevolucije na jednom mjestu, a nigdje Željke Markić. Ispravit će se i ta nepravda. Krenimo od gore spomenutog Hrvatskog pokreta za život i obitelj. Riječ je o udruzi koja je 1991. Ustavnom sudu poslala zahtjev za ocjenu ustavnosti aktualnog Zakona o pobačaju, o kojem je Ustavni sud odlučio tek lani, nakon 26 godina. Dugogodišnja predsjednica Ružica Ćavar, pišu Novosti, 1999. je u intervjuu katoličkom časopisu Veritas nabrojala osobe koje su sudjelovale u nastanku Hrvatskog pokreta za život i obitelj. Među ostalima, spomenula je Marija Živkovića, oca Željke Markić. Nastavimo s gore spomenutim udrugama, odnosno njihovom suradnjom.

Foto: Letak; Istina o Istanbulskoj

GROZD je osnovan 2006. godine, predvođen Ladislavom Ilčićem, Kristinom Pavlović i Željkom Markić. S Ilčićem je Markić krajem 2010. godine osnovala Pokret Hrvatski rast, skraćeno Hrast. Treba spomenuti i da su među osnivačima i Obiteljska stranka, kojoj je tada na čelu bio Ivica Relković, idejni začetnik Mosta, Hrvatsko kulturno vijeće i drugi. Ta “zajednica stranaka, udruga, organizacija i pojedinaca” raskolila se sredinom 2011. Članovi Predsjedništva tvrdili su da je Markić protupravno preuzela vodstvo stranke, Markić to opovrgava. Kako god, krajem 2012. presađeno je korijenje i narasla je nova stranka Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, s Ilčićem na čelu, povezana s gore spomenutim Europskim kršćanskim političkim pokretom (ECPM). Suradnja Markić i Ilčića polako je propadala, a danas Ilčić u intervjuu za N1 govori “Markić je isključiva, ona se voli svađati, ja volim surađivati”, što je dosta indikativno za stanje suradnje. Ne pomažu ni, kako piše Jutarnji list, razilaženja oko istovremenog prikupljanja potpisa za referendume, pa Pavlović kao koordinatorica GI ‘Istina o Istanbulskoj’ izjavljuje da bi “bilo bolje da se potpisi za referendum o izmjeni izbornog sustava prikupljaju u drugo vrijeme”. Dodatno, inicijativa ‘Istina o Istanbulskoj’ uputila je još 21. travnja inicijativi ‘Narod odlučuje’ službeni dopis u kojem objašnjavaju taj stav – od toga da su se vjerske zajednice već očitovale protiv Istanbulske konvencije, a nisu o promjeni izbornog sustava, do nekih tehničkih detalja poput “ljudi neće znati što su potpisali, a što nisu”.

Ne treba zaboraviti da je upravo Željka Markić na konferenciji za medije imala praizvedbu Troskotove teze o Istanbulskoj konvenciji kao točki usijanja iz koje je proizašla GI ‘Narod odlučuje’. Tada je rekla da je “u korijenu ratifikacije Istanbulske konvencije nepoštivanje volje birača”.

Građanska inicijativa ‘Narod odlučuje’ 4. svibnja upisana je u Registar udruga. Ciljevi udruge, osim “uključivanja građana u proces donošenja odluka na lokalnoj i državnoj razini”, su i promicanje dostojanstva braka i obitelji, ljudske spolnosti, rađanja i svakog ljudskog života, usklađivanje bračnog i obiteljskog života s radom, zaštita prvotne uloge roditelja u odgoju djece. Ti se ciljevi u potpunosti preklapaju s ciljevima udruge U ime obitelji. Osim što dijele ciljeve, predsjednik udruge i koordinator GI ‘Narod odlučuje’ Zvonimir Troskot i predsjednica U ime obitelji Željka Markić – dijele i farmaceutsku branšu. Narod.hr, portal udruge U ime obitelji, predstavlja ga kao mladog menadžera u zagrebačkoj podružnici farmaceutske tvrtke Sandoz koji je studirao u Švicarskoj, Argentini i Singapuru, igrao za Dinamo i mladu hrvatsku nogometnu reprezentaciju, a građanskog se aktivizma uhvatio “jer želi ostati u Hrvatskoj”. U članku iz 2015. Večernji list ga navodi kao primjer za tekst “Mladi, urbani, obrazovani i svakog utorka mole krunicu na Kamenitim vratima”.

Još jedna farmaceutkinja želi da narod odlučuje – Marija Burazer, organizatorica prosvjeda protiv Istanbulske konvencije u Zagrebu. Treća eksponirana članica je bivša HDZ-ovka Sanja Bilač, jedna od organizatorica prosvjeda protiv Istanbulske konvencije u Splitu. U HDZ se upisala 2006. godine, u vrijeme Ive Sanadera. S njima je još i Hrvoje Pende, koji se deklarira kao znanstvenik, umjetnik i intelektualac iz Rijeke, ali i kolumnist za Narod.hr, gdje piše tekstove s naslovima kao što je “HDZLGBTTQISDP zajedno bespućima prema transrodnoj Europi”.

Cilj njihova dva referendumska pitanja je mijenjati članak 72. Ustava RH. Prvo se odnosi na uvođenje tri preferencijalna glasa bez praga od 10 posto, čime žele oslabiti moć stranačke vrhuške. Zatim smanjenje izbornog praga na četiri posto, što ide na ruku marginalnim strankama (primjerice, ‘U ime obitelji – Projekt domovina’, koja na parlamentarnim izborima 2015. nije prešla prag niti u jednoj izbornoj jedinici, ili Hrast). Tu je još izmjena izbornih jedinica tako da ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja županija i Grada Zagreba, smanjenje broja zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru za 25 (uz smanjenje broja zastupnika nacionalnih manjina s 8 na 6), ali i uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja, što ne zvuči loše, ali je činjenica da će rezultirati većim brojem glasova iz dijaspore, koja uvijek nagne udesno. A ako dijaspora dobiva, tko najviše gubi? Odgovor je sadržan u drugom referendumskom pitanju GI ‘Narod odlučuje’:
“Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna”
.

Cilj je, piše Faktograf, zastupnicima nacionalnih manjina parcijalno oduzeti pravo glasa u Saboru, odnosno onemogućiti glasovanje o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna, što efektivno znači zabranu sudjelovanja u vladajućoj većini. Inicijativa ‘Narod odlučuje’ ovo je pitanje, u sklopu letka ‘6 mjera za pravedniji izborni sustav’ navela kao stavku “Ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima”, što je u najmanju ruku zanimljiv odabir riječi s obzirom na to da je riječ o diskriminatornom, pa onda i protuustavnom zahtjevu.

I Željka Markić je 2014. pokušala provesti sličan referendum. Inicijativa udruge U ime obitelji – Birajmo zastupnike imenom i prezimenom – imala je slične zahtjeve: izmjena izbornog sustava smanjenjem izbornog praga, preferencijalnim rangiranjem kandidata i elektronskim glasovanjem koje bi omogućilo veći odaziv dijaspore na izborima. Srećom, nisu skupili dovoljno potpisa, iako je bilo halabuke i oko toga. A sada svima omraženi dio lektire.

 

KRATAK SADRŽAJ

Prva se zarolala inicijativa ‘Istina o Istanbulskoj’. Referendum je najavljen uoči rasprave o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Najavio ga je Hrvoje Zekanović u Saboru još osmog marta. GI ‘Istina o Istanbulskoj’, nakon četveromjesečne ture po 17 gradova Hrvatske (izbrojale Novosti), obratila se Predsjednici i od nje zatražila pokretanje referenduma. Tim povodom pred Saborom je održana konferencija za medije, a uz Kristinu Pavlović stajao je Ivan Mihanović iz zaklade Vigilare. Na predstavljanju referendumskog pitanja Pavlović je rekla da građani na referendumu trebaju pokazati “žele li Hrvatsku kao suverenu zemlju koja je sama u stanju donositi zakone i provoditi ih, koja će isticati vrijednosti braka i obitelji te poticati rađanje i zdrav razvoj djece i mladih – ili će ići u smjeru genderizma i transrodnosti, zbunjivati djecu i mlade, uvesti roditelja 1 i 2 umjesto mame i tate te biti ideološka kolonija”. Bartolić je rekla da ratifikacija Istanbulske konvencije pokazuje da je saborskim zastupnicima “važnije mišljenje šefa stranke od mišljenja naroda koji ih je izabrao”, a general Sačić je pozvao “branitelje koji su se borili za samostalnost Hrvatske i temeljne nacionalne vrijednosti da dignu svoj glas protiv Istanbulske konvencije”.

GI ‘Narod odlučuje’ službeno se predstavila 22. travnja. Troskot je rekao da u ovom trenutku “izborni zakon onemogućuje da narod odlučuje” i da su tu da to promijene. Marija Burazer izjavila je da izglasavanje ratifikacije u Saboru dokazuje da je “trenutni izborni sustav privid demokracije”, a Sanja Bilač ustvrdila da predstavnici manjina ne bi trebali glasovati “o temama ključnima za Hrvatsku – a to su povjerenje Vladi, proračun i sastavljanje Vlade”. Troskot je dodatno pojasnio: “Radi se o principu pravednosti u smislu da postoji povlaštena izborna jedinica u kojoj se nacionalne manjine biraju za ulazak u Sabor. Nije u redu prema ostalim jedinicama da s manje glasova ulaze u Sabor, a odlučuju o tako važnim pitanjima kao što je hrvatski proračun i sastavljanje Vlade”.

Nekoliko je sitnica tome prethodilo. Prvi je o inicijativi progovorio Krešimir Miletić, dugogodišnji suradnik Željke Markić u udruzi U ime obitelji i istoimenoj stranci, koja ga je kandidirala u 1. izbornoj jedinici. Jedan je od osnivača gore spomenute stranke Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku, iz koje je istupio 2015. Surađuje i sa zakladom Vigilare, na čelu je ‘Udruge za promicanje obiteljskih vrijednosti – blaženi Alojzije Stepinac’ te inicijative ‘I ja sam bio embrij’. Miletić je na društvenim mrežama 18. travnja objavio da “Građanska inicijativa ‘Narod odlučuje’ organizira prikupljanje potpisa od 13. do 27.5.“, što je dalje podijelio Narod.hr. Za dva dana kreirana je Facebook stranica ‘Narod odlučuje’. Istoga je dana Vigilare sa svog profila objavio da podržava inicijativu, što je objavio Narod.hr. Onda je 20. travnja udruga U ime obitelji na društvenim mrežama pozvala “sve svoje podupiratelje da se prijave za volontiranje za prikupljanje potpisa od 13. do 27.5.”, što je prenio Narod.hr. Dan nakon službenog predstavljanja inicijative, don Damir Stojić je na mrežama podijelio poziv na prijavu volontera, što je dalje narod haer podijelio narodu.

U međuvremenu je gore spomenuti sukob dviju referendumskih inicijativa oko potpore vjerskih zajednica rezultirao priopćenjem Hrvatske biskupske konferencije iz 9. svibnja. Obje inicijative, piše Jutarnji, župama su slale molbe za prikupljanje potpisa unutar crkvenih prostora i obavještavanje vjernika i vjernica za vrijeme misa. U molbama inicijative navode da imaju blagoslov biskupa, što je biskupe naljutilo jer blagoslova nije bilo.
“Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije smatra da takve aktivnosti nisu primjerene sakralnom prostoru te da se o njima u crkvi ne daju obavijesti kako se ne bi opterećivalo nedjeljno bogoslužje”, presudili su biskupi. Okrenuli su ploču od 2014. kada je isto biskupsko vijeće dalo dozvolu za skupljanje potpise ispred crkve udruzi U ime obitelji – za referendumsku inicijativu o istoj temi, izmjeni izbornog sustava. Ili 2013. kada je kardinal Josip Bozanić iz Vukovara podržao inicijativu udruge U ime obitelji, odnosno skupljanje potpisa za referendum koji će na koncu izmijeniti Ustav RH definicijom da je brak zajednica (isključivo, op.a.) muškarca i žene. Ili kad narod pozivaju na takozvani Hod za život, u sklopu kojeg se skupljaju potpisi za obje referendumske inicijative. Ili kada u opisu ciljeva udruge Narod odlučuje sve vrvi od dostojanstva braka, dostojanstva, dostojanstva ljudske spolnosti, a znamo da je dostojanstvo, da se izrazim Troskotovim riječima, crkvena točka usijanja. Tijekom UN-ove Konferencije o stanovništvu i razvoju u Kairu 1994. i Svjetske konferencije o ženama u Pekingu 1995., vrh Katoličke crkve ogorčen na termin ‘rod’, bezuspješno je pokušavao progurati ideju “jednakog dostojanstva” žena i muškaraca, umjesto jednakih prava bez obzira na rod, objasnio je u intervjuu za Vox Feminae Roman Kuhar sa Sveučilišta u Ljubljani, jedan od urednika knjige Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilising Against Equality.

Foto: Screenshot službenog dopisa sa stranica sisačke biskupije, Ivana Živković

Ali to nije sve. Biskupi nisu izrijekom zabranili prikupljanje potpisa ispred crkava, pa je valjda svakoj biskupiji ostavljeno na volju. Tako je sisački biskup Vlado Košić ne samo ustupio prostor, nego i s oltara pozivao na potpisivanje. Na popisu mjesta gdje narod može potpisati da odlučuje je barem 40 crkava, samostana, i uputa “nakon misa”. I Kristina Pavlović kaže “treba u nedjelju otići pred manje crkve u kojima se do sada još možda nisu skupljali potpisi, na razna događanja ovih dana i slično – važan nam je svaki potpis!”, izvještava Index. Zgodno je stoga da period prikupljanja potpisa obuhvaća tri nedjelje, a i subotnji Hod za život.

A u jednom trenutku se činilo da će im samo crkve i ostati – gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel rekao je da se na javnim površinama Rijeke narod “ne smije zastrašivati lažima” i odbio zahtjev GI ‘Istina o istanbulskoj’ za skupljanje potpisa. Slično je poručio i načelnik općine Gradac Matko Burić pa je inicijativa ‘Istina o istanbulskoj’ protiv njih podnijela kaznenu prijavu.

Tužbama se pridružila i inicijativa ‘Narod odlučuje’ jer su im Osijek, Rijeka, Samobor i Zagreb odlučili naplatiti korištenje javnog prostora. Ne bi trebalo, tvrde, naplaćivati niti korištenje štandova, iako Milan Bandić zbog ustupanja besplatnih štandova udruzi U ime obitelji ima DORH-ovu optužnicu. Prozivalo se i ministra uprave Lovru Kušćevića, a on je zauzeo stav vrha HDZ-a koji, s jednim od utemeljitelja stranke, Vladimirom Šeksom, smatra da predložene izmjene izbornog sustava ne vode “stabilnosti političkog sustava”. Kušćević je potvrdio i da će Vlada do rujna poslati u Saborsku proceduru izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, u sklopu kojih će urediti pitanje referenduma.

Ipak, mnogi iz HDZ-a su se oglušili na takav stav i dali svoj potpis inicijativi Narod odlučuje. Narodne odluke priželjkuju i Mostovi Nikola Grmoja, Božo Petrov, Marko Sladoljev, Tomislav Panenić, Ante Čikotić, Robert Podolnjak, Slaven Dobrović – što ne čudi s obzirom na to da je idejni začetnik Mosta Ivica Relković povezan s referendumskim inicijativama. Podržali su ih i Ivan Vilibor Sinčić, Branimir Bunjac te Tihomir Lukanić iz Živog zida. SDP je, pak, u petak u Saborsku proceduru uputio prijedlog izmjena Ustava vezano uz referendum. Žele, kažu, precizno urediti pitanje referenduma, a Peđa Grbin predlaže i moratorij na trenutačne inicijative za raspisivanje referenduma do promjene Ustava.

U prvih osam dana inicijativa Istina o Istanbulskoj skupila je, kažu, 215 tisuća potpisa. Inicijativa Narod odlučuje u 11 dana je, tvrde, prikupila 280 tisuća potpisa.

 

PRIPOVJEDAČKA TEHNIKA INICIJATIVA / umjesto zaključka

“Mi hodamo za život, ne hodamo protiv pobačaja”, poručila je organizatorica tzv. Hoda za život Hajdi Begović u HRT-ovoj Temi dana. N1 prema nepravomoćnoj presudi mora udruzi U ime obitelji Željke Markić platiti odštetu od 10 tisuća kuna, jer je, kako Markić smatra, tvrdnja da je referendumom “koji je organizirala udruga U ime obitelji tražila smanjivanje prava homoseksualaca neistinita te vrijeđa ugled”. Iako je ista udruga pozvala na neizglasavanje Zakona o životnom partnerstvu.

Jednakom tehnikom inicijativa ‘Narod odlučuje’ onemogućavanje manjinskih zastupnika_ca da glasuju o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna naziva – “ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima”. Kao što je Hajdi Begović rekla – oni šalju samo afirmativne poruke.

Sanja Bilač iz inicijative ‘Narod odlučuje’ je na prosvjedu protiv Istanbulske konvencije sa splitske rive poručila: “Mi ćemo odlučivati kako će Hrvatska izgledati i kojim će putem nastaviti. Narod će o tome odlučiti”. I hoće, ali narod haer.

 

Ivana Živković

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close