TEKST

Abeceda beskućništva

 

Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada svake godine. Donosimo kratku abecedu beskućništva koja će nam pomoći da barem malo bolje shvatimo tu problematiku te da vidimo koji su sve faktori bitni kada je u pitanju beskućništvo.

Foto: www.pexels.com

A – alkoholizam

Iako se alkoholizam najčešće povezuje s beskućništvom, on (uglavnom) nije njegov primaran uzrok. Kao što smo već pisale, do beskućništva dolazi uslijed velikih promjena u životu pojedinca – otkaza i gubitka posla, razvoda braka ili smrti supružnika, nemogućnosti otplate kredita i slično. Alkoholizam se često javlja kao odgovor i pokušaj nošenja s tim stanjem. Beskućništvo u smislu nedostataka fizičkog skloništa nikada nije jedini problem s kojim se ljudi suočavaju, već sa sobom nosi i čitav niz drugih problema poput – između ostalih – stigme i socijalne isključenosti, brojnih zdravstvenih problema (velik broj stručnjaka upozorava na to da među beskućnicima ima sve više i više onih s lakšim i/ili težim psihičkim problemima) i isključenosti iz tržišta rada.

 

Apsolutno beskućništvo

Apsolutno beskućništvo je kategorija koja obuhvaća one koji nemaju krov nad glavom, tj. fizički zaklon, nego spavaju na otvorenom, na neadekvatnim mjestima, ruševinama, u vozilima… Prema procjeni Hrvatske mreže za beskućnike u Hrvatskoj je oko 2000 apsolutnih beskućnika/ca.

 

B – Brojke

Prema istraživanju Slika podrške beskućnicima u Hrvatskoj, prvom sveobuhvatnom istraživanju na tu temu provedenom u Hrvatskoj, beskućnici su većinom muškarci (81%), srednjeg strukovnog obrazovanja (63%), većinom iz područja industrijske ili obrtničke djelatnosti. Oni kao uzroke vlastitog beskućništva navode strukturalne uvjete – dugotrajnu nezaposlenost, nedovoljnu podršku zajednice i financijsku nesigurnost. U istraživanju je sudjelovalo 72% svih beskućnika koji su u trenutku istraživanja bili smješteni u prihvatilištima i prenoćištima diljem Hrvatske. Procjene o broju beskućnika u RH se kreću od 1 000 do 10 000, ovisno o definiciji.

 

D – Definicija

Postoji problem i pri definiranju beskućništva; ono se naime načelno dijeli na apsolutno i relativno. Uz 420 korisnika koji se nalaze u smještajnim kapacitetima prihvatilišta i prenoćišta u državi, pretpostavlja se da barem još 500 ljudi spada u kategoriju apsolutnog beskućništva, a minimalno šest tisuća živi u neadekvatnim uvjetima. Uz apsolutno i relativno beskućništvo, postoji i kategorija tzv. skrivenog beskućništva.

 

Dnevni boravak za beskućnike

Dnevni boravak za beskućnike otvoren je 2014. godine kao mjesto gdje se beskućnici mogu odmoriti i popiti kavu ili čaj, otuširati se, oprati odjeću i gdje dobivaju pomoć pri traženjeu posla. Međutim, udruga je često imala problema s pronalaskom prostora za boravak zbog stigme koja je povezana s beskućnicima.

 

E – Empatija

Kada govorimo o beskućništvu, važno je istaknuti kako se beskućnici uz stres nepostojanja krova nad glavom, dakle nepostojanja fiksnog, fizičkog mjesta gdje se mogu doći odmoriti i počinuti, nemaju ni sigurnosti koje “nude” socijalne mreže – često su izolirani od društva, stigmatizirani i marginalizirani zbog čega i teže nalaze posao što dovodi do začaranog kruga i nemogućnosti pronalaska izlaza iz beskućništva. Stoga ako na ulici vidite beskućnika ili da beskućnik prodaje časopis Ulične svjetiljke ili Uličnog fajtera, popričajte s njim/njom. Ponekad lijepa riječ znači i puno više od novca.

 

Energetsko siromaštvo

Energetsko siromaštvo rastući je problem u svijetu i označava nemogućnost plaćanja računa za energiju. Ovaj vid siromaštva posljedica je niskih prihoda i neproporcionalno visokih troškova energije, kao i energetski neučinkovitih domova. Osobe s niskim prihodima, umirovljenici, nezaposleni i invalidi su u većem riziku od energetskog siromaštva koje potom dovodi do narušavanja zdravlja zbog života u neadekvatnim uvjetima.

 

G – Grad(ovi)

Svi veći gradovi i županijska središta zakonski su obvezani omogućiti sredstva za usluge prehrane u pučkim kuhinjama i pružanje usluga prihvatilišta, ali to svi gradovi ne čine.

 

I – Invisible Zagreb

Invisible Zagreb je – prema njihovoj web-stranici – prva edukacijska tura u Hrvatskoj koju vode sadašnji i bivši beskućnici. Rade na prepoznavanju problema i informiranju drugih o ekstremnom siromaštvu kroz oči beskućnika – onih koji su često nevidljivi i moraju preživljavati na gradskim ulicama. U Zagrebu održavaju ture skoro svaki dan, a projekt je neprofitan i temelji se na donacijama sudionika.

 

M – Mediji

Umjesto da ovoj problematici pristupaju senzacionalistički, mediji bi trebali problem razmotriti sa svih strana, uzimajući u obzir uzroke beskućništva i sve probleme s kojima se beskućnici suočavaju, kao i pravnim i birokratskim zavrzlamama. Beskućnicima i beskućnicama također ne treba pristupati iz vizure žrtve i iskorištavati ionako nezavidan položaj u kojem se nalaze, već na iste djelovati osnažujuće, dopuštajući im da ispričaju svoje priče bez senzacionalističkog iskorištavanja onih dijelova za koje se smatra da će privući najviše gledatelja/čitatelja/klikova.

 

N – Nevidljivost

Siromaštvo i beskućništvo su vrlo često nevidljivi. Što je recimo s onima koji se svaki mjesec bore da otplate rate kredita i/ili račune, kojima se život svodi na žongliranje karticama ili računima kako bi preživjeli tekući mjesec? Ili onima koji nisu nužno bez “krova nad glavom”, ali žive od pomoći prijatelja i obitelji? Siromaštvo ima puno lica.

 

O – Osobni odabir

Beskućništvo je vrlo rijetko – kako nas se pokušava uvjeriti – osobni odabir, već razlozi beskućništva leže u gubitku posla, razvodu braka, nemogućnosti vraćanja kredita, narušenim obiteljskim vezama, gubitku krova zbog elementarne nepogode i slično. Kod takvih, “tektonskih” promjena u životu, upravo se socijalne mreže – obitelj i prijatelji – pokazuju kao krucijalne pri sprječavanju da osoba završi na ulici.

 

P – Prenoćišta i prihvatilišta

U Hrvatskoj postoji sveukupno 14 prihvatilišta i prenoćišta u 11 gradova koji pružaju pomoć beskućnicima, ali to nije ni približno dovoljno.

 

Prebivalište

Do 2012. godine ljudi bez krova nad glavom nisu mogli dobiti osobnu iskaznicu jer je Zakon o prebivalištu zahtijevao da za dobivanje dokumenta imate prebivalište, nešto što beskućnici nemaju. Novim Zakonom (NN 144/12) to je promijenjeno i oni se sada mogu prijaviti na adrese prihvatilišta i sličnih ustanova, no još uvijek se susreću s mnogim problemima.

 

R – Relativno beskućništvo

Relativno beskućništvo označava osobe koje imaju fizički zaklon, ali im nisu osigurani osnovni standardi zdravlja i sigurnosti: adekvatna zaštita od elementarnih nepogoda, pristup pitkoj vodi i sanitarnom čvoru, osobna sigurnost i pravo vlasništva. Vjeruje se kako u Hrvatskoj postoji preko 10 000 relativnih beskućnika.

 

S – Skriveno beskućništvo

Hrvatska mreža za beskućnike “skrivene beskućnike” definira kao one koji “nisu obuhvaćeni smještajem”, što znači da su to oni koji ne koriste usluge prihvatilišta ili prenoćišta. Oni te usluge ne koriste ili zato što ne žele ili zato što jednostavno nisu svjesni njihova postojanja. Točan broj skrivenih beskućnika nije poznat.

 

U – Ulične svjetiljke i Ulični fajteri

Ulične svjetiljke i Ulični fajteri su novine o beskućništvu na kojima rade i koje prodaju sami beskućnici. Takvi tipovi časopisa zamišljeni su tako da pola novca zarađenog od prodaje ide samom prodavaču, a pola se daje za daljnji tisak časopisa. Na ovaj način se velikom broju beskućnika koji časopise prodaju omogućuje da si osiguraju dovoljno novca za barem nekakvu sobicu da se maknu s ulica. U svijetu dugo vremena postoje tzv. ulične novine (street newspaper) koje prodaju siromašni ili beskućnici i koji su ciljano namijenjeni toj populaciji.

 

Z – Zatvorenici

Iako za Hrvatsku ne postoje brojke, studije pokazuju da su (bivši) zatvorenici u većem riziku od beskućništva budući da se jednom kada izađu iz zatvora ili kaznionice teže snalaze i imaju probleme zbog pronalaska posla – često zbog stigmatizacije, ali često i zbog činjenice da zbog boravka u zatvorima nemaju potrebne vještine za pronalazak posla.

 

Zagreb

Kako upozorava Hrvatska mreža za beskućnike, u Zagrebu je zabilježeno sve više beskućnika i skrivenih beskućnika (kao i u drugim većim gradovima poput Splita i Rijeke). Razlog tome je što manja mjesta i gradovi često nemaju sustav podrške za beskućnike, pa ljudi gravitiraju većim središtima gdje mogu dobiti pomoć i možda lakše pronaći posao.

 

Zajamčena minimalna naknada

Iznos zajamčene minimalne naknade je 800 kuna. Prema odredbi iz Zakona o socijalnoj skrbi iz 2013. godine beskućnici koji se nalaze u prihvatilištima nemaju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, budući da se smatra da su beskućnicima u prihvatilištima osigurane sve životne potrebe (smještaj, hrana, obuća i odjeća).

 

Ž – Žene

Beskućnice se suočavaju s nekim specifičnim problemima, primjerice pristupu higijenskim potrepštinama tijekom menstruacije. Žene su također zbog nasilja u vezama i obitelji u većem riziku od beskućništva (zamislite samo situaciju u kojoj žena koja bježi od nasilnika napušta vlastiti dom i time de facto postaje beskućnica, a muškarac ostaje u domu).

 

Matea Grgurinović

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close