TEKST

Svjedočanstva žena otvaraju prostor za društvenu promjenu

 

Iskustva žena koje su doživjele nasilje kroz različite prakse zdravstvenog sustava preplavile su ovih dana javni prostor kao nikad dosad. Iako smo i prije bili svjesni da žene doživljavaju nasilje i diskriminaciju u zdravstvenom sustavu, šokirala nas je masovnost i okrutnost nasilja s kojim smo se suočili. A zatim su uslijedile reakcije odgovornih i tu se počela razotkrivati dubina problema.

 

Vidjeli smo poricanje, optuživanje, laži, utišavanje žena kroz svođenje nasilja na osobno/intimno, ono o čemu ne treba govoriti javno, potpuni nedostatak suosjećanja, fokus na sebe i vlastitu nelagodu, potpuni izostanak preuzimanja odgovornosti za ono što se događa. Poslije reakcija odgovornih postalo je jasno da nasilje koje se događa nije slučajno, da je sistemsko, da je riječ o uvriježenim praksama koje se opravdavaju autoritetom struke i omalovažavanjem žena kao emotivnih, osjetljivih i subjektivnih. Prepoznale smo i patrijarhalne obrasce po kojima je govor o reproduktivnom zdravlju nešto nepristojno, jer su žensko tijelo i reproduktivni organi posebno prihvatljivi isključivo kao seksualni objekt, a inače prljavi i sramotni.

U ovom tekstu važne su nam dvije stvari: prvo da pokušamo razumjeti uzroke nasilja, a drugo da vidimo što možemo učiniti da zdravstveni sustav počne djelovati po principima dostupnosti i humanosti te pravu na suodlučivanje pacijentica i liječnika, kako bi i trebao prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata. Reproduktivno nasilje počinjeno nad ženama u trenucima kada su one zbog zdravstvenog stanja ili boli koju trpe u posebno ranjivoj poziciji, od onih koji bi im baš tada trebali pružiti podršku, potrebno je prije svega razumjeti, a za to moramo razumjeti širi društveni kontekst u kojem se rodno uvjetovano reproduktivno nasilje događa sustavno.

 

Zašto je nasilje sistemsko i što to znači?

Kada za neko nasilje kažemo da je sistemsko ili strukturno znači da se na prvi pogled ne može povezati uzrok ili počinitelja s nasiljem, odnosno da nasilje proizlazi iz struktura moći (ekonomskih, socijalnih, političkih, kulturnih) koje oblikuju društvene odnose. Kada nasilje kojem smo svjedočili zadnjih dana sagledamo iz ove perspektive jasno nam je da ono nije slučajno nego da je posljedica struktura moći i patrijarhalne kulture.

Važno je napomenuti da sistemskom nasilju pridonosi i kulturalno nasilje koje služi kao opravdavanje strukturalnom nasilju, ovih dana smo upravo od onih koji su na položajima moći slušale kako su žene preosjetljive, kako ne znaju jesu li dobile anesteziju ili ne, kako skaču do plafona čim ih se takne i slično – nimalo ne treba zanemariti izrazito nasilni aspekt prakse poricanja i umanjivanja nasilja .

Iz svjedočanstava žena vidimo kako izgledaju strašne posljedice sistemskog nasilja utemeljenog na mizoginiji i seksizmu, odnosima moći, odnosima muškaraca prema ženama, stručnjaka prema laicima. Odnosa utemeljenih na moći koja proizlazi iz ekonomskog i društvenog položaja, moći nad onima koji se u tom trenutku nalaze u ranjivoj poziciji (zbog zdravstvenog stanja ili boli koju trpe) u odnosu na one koji su tom trenutku u poziciji moći –  sistemsko nasilje u zdravstvenom sustavu samo je odraz društvenih odnosa, odnosa moći u društvu, što se jasno odražava u Istanbulskoj konvenciji kada se koristi termin rodno uvjetovano nasilje za ovaj oblik sistemskog nasilja.

Nasilje o kojem su žene progovorile nije se odnosilo samo na medicinske postupke koji su im nametnuti bez traženja pristanka i bez informiranja o mogućnosti dobivanja anestezije, nego i na seksističko ponižavanje kroz primjedbe medicinskog osoblja. Primjera ima u svjedočanstvima žena:

-“Molila sam doktora da mi da nešto za bolove, rekao mi je da izdržim, da me šiva za muža.”,

-“Pregledavaju me dva liječnika, meni se ne obraćaju, međusobno komentiraju: ‘Vidiš kako se zašiljila.’, odlaze iz prostorije, ostavljaju vrata otvorena i moje međunožje svima na uvid. Vičem za njima, ‘Molim vas recite mi što to znači’, ne čuju me. U trudovima molim za informacije o svom tijelu.“

-“Rekla mi je da sam stara prvorotka i da ne mogu prirodno roditi. Da to što me boli nije još ništa. Tek onda kad budem imala osjećaj da umirem, bit će brzo gotovo…”

-“Za vrijeme kiretaže doktor se ‘šalio’ da je to tako kad previše voliš muškarce.”

-“Kiretaža na živo, doktorica mi govorila da sam razmažena jer plačem…”

-“Šivanje “na živo” poslije poroda, na traženu lokalnu anesteziju dobila sam odgovor: “A, šta ću te bosti za tih par šavova.”

-“Nakon što sam pitala hoću li dobit anesteziju za postupak (kiretaža), sestra mi je rekla da se ne prenemažem s glupim pitanjima jer doktor čeka.”

-“Šivana na živo uz riječi: “Da vidimo koliko medicinska sestra zna trpit.’“.

 

Iz ovoga vidimo što znači dehumanizirati drugu osobu, definirati je kao manje vrijednu i manje sposobnu, a onda joj oduzeti svaku moć odlučivanja. Sve to spada pod procese sistemskog nasilja .

Očekivano je da će društvo u kojem je prisutan ovakav tip nasilja, na osnovi roda, biti nasilno i po drugim osnovama stoga o rodno uvjetovanom nasilju treba govoriti povezujući i s drugim oblicima sistemskog nasilja, klasnog, temeljenog na seksualnoj orijentaciji, invaliditetu, građanstvu ili državljanstvu. Sve/i one/i koji pripadaju većem broju ovih skupina, u ovakvim situacijama trpjet će još više nasilja i diskriminacije, stoga se važno zapitati kako tek izgleda odnos prema Romkinjama, imigrantkinjama, lezbijkama, transženama ili ženama s invaliditetom u zdravstvenim institucijama.

Reproduktivno nasilje kao jedan od oblika rodno uvjetovanog nasilja odnosi se upravo na  to kako i kada se izvode različiti zahvati(npr. kiretaža maternice, šivanje međice i vađenje jajnih stanica bez anestezije, epiziotomija i kada nije nužna) za koje smo čuli da se ovih dana „opravdavaju“  (umjesto priznavanja očite greške i djelovanja u skladu s time, u medijima su se gotovo izričito izjašnjavali o incidentu napadajući žene koje su proživjele ta stravična iskustva), a dio i reproduktivnog nasilja čine ne samo nasilne prakse, nego i nemogućnost ostvarivanja prava na zdravstvenu skrb do koje dolazi zbog smanjenja kapaciteta zdravstvenog sustava uslijed privatizacije i mjera štednje.

Mnoge žene u Hrvatskoj nemaju pristup besplatnim preventivnim ginekološkim pregledima jer su ginekolozi koji rade u sustavu javnog zdravstva preopterećeni brojem pacijenata, a preopterećeni su jer moraju imati veliki broj pacijenata da bi njihov rad bio financijski održiv. Stalnu štednju i smanjivanje budžeta za zdravstvo utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi, a cijenu na kraju plaćaju pacijenti, u ovom slučaju žene, svojim zdravljem.

Na ovom primjeru vidimo isprepletenost nasilnih struktura koje proizlaze iz različitih odnosa moći (klasne, društvene i sl.) s onima koje proizlaze u ovom slučaju iz roda kao strukture opresije. Neki od prijedloga koje čujemo ovih dana kao rješenje za ovakvu situaciju u sustavu nude daljnju privatizaciju zdravstva, dakle, nude rješenje koje će dodatno ojačati one strukture moći koje se temelje na ekonomskoj nejednakost i time stvoriti uvjete za jačanje strukturnog nasilja na ovoj osnovi. Možemo li zamisliti kao poboljšanje situaciju u kojoj npr. anesteziju kod postupka kiretaže maternice dobivaju samo žene koje mogu platiti?

Isprepletenost svih ovih struktura dovodi do toga da postaje jasno, da je pitanje kakav zdravstveni sustav želimo? zapravo i pitanje kakvo društvo želimo? te da se problemi nedostupnosti zdravstvene skrbi i nasilja nad ženama u zdravstvu trebaju riješiti sistemski, kroz društvenu promjenu. Želimo li svima dostupan zdravstveni sustav u kojem žene neće biti izložene mizoginom nasilju, a zdravlje neće biti roba ili privilegija, morat ćemo kreirati ravnopravno društvo u kojem će žene biti ravnopravni subjekti u svim aspektima društva. Stanje u sustavu koji odlikuju loši materijalni uvjeti, zloupotreba moći, i posebno patrijarhalni kulturni obrasci, dovodi do dehumanizacije i nasilja te čini sustav opasnim za sve one koji nisu na pozicijama moći, a u ovom slučaju za žene.

Žene su ovih dana hrabro istupile, prešle granicu patrijarhalne pristojnosti i iznijele svoje traume, žene su učinile korak za kojih ih najčešće prozivamo (“A zašto ne prijavljujete?”) i tako otvorile prostor da svi mi razgovaramo o zdravstvenom sustavu, ali i društvu kakvo želimo. Čujemo i komentar “Nisu svi liječnici takvi“, to naprosto nije relevantno, riječ o problemu sustava i problemu društva, nije pitanje pojedinaca u sustavu nego duboke transformacije društva. Žene koje su preživjele reproduktivno nasilje svojom su nam hrabrošću dale priliku da kažemo da je sistemsko nasilje bilo koje vrste neprihvatljivo. Pitanje je što možemo učiniti i kako da rezultat ovog iskoraka ne bude samo prepoznavanje problema, nego i njegovo rješavanje.

 

Autorica: Paula Zore

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close