TEKST

U obranu kvarta – lokalne inicijative u Zagrebu kao pozitivni primjeri političke organizacije

 

U posljednjih nekoliko godina u gradu Zagrebu niknuo je veći broj lokalnih inicijativa koje su se formirale kako bi se obranilo određeno javno dobro, mahom inicijative koje su vezane uz probleme određenih gradskih četvrti. U svojim su borbama one koristile razne metode, od institucionalnih do vaninstitucionalnih, te su svojim praksama pružile nadu u daljnju demokratizaciju procesa odlučivanja o određenim problemima te samim time i u mogućnost političkog aktiviranja što većeg broja građana.

Foto: Facebook stranica “Vratite magnoliju”

Stanje u Hrvatskoj apsolutno ničime ne izaziva osjećaj optimizma ili nade u neke pozitivne promjene u budućnosti. Od besramnih primjera političke trgovine kojima svakodnevno svjedočimo, a koje glavni akteri naše političke scene uopće niti ne pokušavaju prikriti, do uništavanja zadnjih preostataka industrijske proizvodnje i socijalnih servisa – vrlo je očito kako trendovi u Hrvatskoj zadnjih desetljeća idu u smjeru pogodovanja privatnim i partikularnim interesima nauštrb javnog dobra i interesa većine. Međutim, iako možemo svjedočiti jednom poprilično lošem stanju, ipak postoje pojave koje ulijevaju svojevrsnu nadu u mogućnosti političkog djelovanja, pozitivni primjerni lokalnih inicijativa koje su se formirale „odozdo“ kako bi obranile određena javna dobra koja su se našla na udaru privatnih interesa. Takve inicijative treba gledati kao pozitivne primjere političke organizacije i osvještavanja, pri čemu se pod „političko“ ne podrazumijeva stranačko politikanstvo ili nešto što spada u okvire formalne politike, već ono u najširem smislu – političko kao borba za interese zajednice. U ovakvom teškom stanju u kojem se Hrvatska nalazi danas, takve inicijative predstavljaju tračak nade za potencijalno organiziranje širih masa u budućnosti te bi ih svakako trebalo gledati kao korisne primjere iz kojih se može puno naučiti. Iako smo u zadnje vrijeme mogli svjedočiti većem broju inicijativa koje su se borile za javno dobro u različitim kontekstima – od borbe na Sveučilištu u Zagrebu, štrajka radnika Uljanika, raznim inicijativama na jadranskoj obali koje su se usprotivile uništavanju zelenih površina ili davanju plaža u koncesije – u ovom tekstu ćemo se fokusirati na nekoliko recentnijih inicijativa nastalih u gradu Zagrebu, odnosno na kontekst njihovih problema te na metode njihove borbe.

Obrane zelenih površina

Ne treba previše čuditi što će sve lokalne inicijative koje ćemo navesti biti one koje su nastale kao iskaz nezadovoljstva

Foto: Facebook stranica “Savica ZA Park”

samovoljnim postupcima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Dugogodišnji mandat Milana Bandića obilježen je velikim brojem afera te optužnicama, što ga nažalost uopće ne sprječava u daljnjem devastiranu javnih gradskih površina, korištenju javnih resursa u privatne svrhe te zaobilaženju demokratskih procedura i volje građana Zagreba. Jedan od eklatantnijih primjera takvog sustavnog ignoriranja volje građana i netransparentnog guranja višemilijunskog štetnog i nepotrebnog projekta jest svakako slučaj parka na Savici. Problem s parkom na Savici započeo je odlukom da se na velikoj zelenoj površini izgradi ni više ni manje nego – nova crkva. Građane se pritom nije pitalo što o tome misle, nije se organizirala nikakva javna rasprava te se uopće nije uzimala u obzir trenutna namjena te zelene površine i njezina prikladnost za izgradnju nove građevine. Inicijativa „Čuvajmo naš park“ koja je okupila građane Savice koji su se protivili takvom načinu odlučivanja o izgradnji crkve na Savici, u svojem je obraćanju gradskim vlastima naišla na gluho uho. Unatoč tome, inicijativa organizira protestna okupljanja građana Savice te naposljetku ulaganjem žalbi na planirano izgradnju uspijeva izvojevati poništenje lokacijske dozvole za izgradnju zbog raznih nepravilnosti. Tu, međutim, nisu prestali problemi građana Savice, jer je gradonačelnik Bandić brže-bolje odlučio zelenu površinu pretvoriti u rekreacijski park težak 12 milijuna kuna. Taj

Foto: Facebook stranica “Savica ZA Park”

bi park podrazumijevao stavljanje betonskih i plastičnih površina te umjetne trave, koji bi pokrili preko 40% prirodne zelene površine te bi se rušilo drveće staro preko dvadeset godina. Ponovno – bez ikakve javne rasprave, bez ikakvog prostornog

planiranja, bez pitanja stanovnika za mišljenje. U izgradnju rekreacijskog parka kreće se pod okriljem noći, kada se na terenu pojavljuju prvi bageri. Građani na to reagiraju blokiranjem izgradnje, postavljanjem dežurstava u parku kako izgradnja ne bi započela u tajnosti te prikupljanjem potpisa protiv izgradnje rekreacijskog parka. U tijeku borbe za park moglo se svjedočiti svakakvim taktikama koje je gradonačelnik Bandić koristio kako bi progurao svoj plan – od organizacije protuprosvjeda tzv. zagovornika izgradnje rekreacijskog parka, na koje su dovedeni ljudi koji uopće nisu bili stanovnici Savice, do organiziranja paralelne ankete na kojoj bi se građani tobože mogli izjasniti o tome žele li park ili ne, a koju je kreirao i provodio sam gradonačelnik Bandić i njegov tim. Sve u svemu, trudom inicijative i građana koji su se protivili izgradnji rekreacijskog parka taj je projekt trenutno stopiran, što ne znači da ga gradonačelnik neće u budućnosti ponovno aktivirati i da neće biti potrebna ponovna organizacija otpora tom planu.

Druga u nizu inicijativa pokrenutih protiv gradonačelnikovih projekata jest inicijativa „Vratite magnoliju“, koja se susrela s vrlo sličnim problemima kao i inicijativa građana Savice. Spomenuta inicijativa nastala je kao reakcija na gradonačelnikovu odluku da se obnovi Trg žrtava fašizma, odnosno okoliš oko Meštrovićevog paviljona unutar projekta tzv. „pješačkog centra izvrsnosti“ u vrijednosti od oko deset milijuna kuna (o tom problemu smo već opširno pisali). Naravno, i ovaj se postupak

Foto: Facebook stranica “Vratite magnoliju”

odvio bez ikakve javne rasprave te uključivanja građana u donošenje odluke, uz netransparentno dodjeljivanje natječaja te uz potpuno nepotrebno rušenje dugogodišnjih stabala i grmova odnosno ogoljivanje okoliša oko paviljona. Upravo zato što je Bandić odlučio posjeći drveće, a među njima i dugogodišnju tisu i magnoliju, inicijativa se simbolički nazvala „Vratite magnoliju“. Građani su svake srijede organizirali protestna okupljanja na Trgu žrtava fašizma te provodili raznorazne mini-akcije kojima su iskazivali svoje nezadovoljstvo, što uopće nije omelo gradonačelnika Bandića da nastavi s problematičnim projektom. Štoviše – unatoč protivljenju građana, brojnih strukovnih udruga te Odbora za prostorno uređenje Gradske skupštine radovi su se nastavili te se opstruirala bilo kakva rasprava o njima na sjednicama Gradske skupštine. Iako je inicijativa organizirala i zbor građana gdje su sudionici raspravili i demokratski odlučili da ne žele radove na Trgu žrtava fašizma, oni su se nastavili te danas možemo uživati u još manje zelenila i hlada u gradu Zagrebu. Unatoč tome, inicijativa je nastavila izvoditi prosvjedne akcije, uporno ukazujući na štetnost takvih i svih sličnih netransparentnih projekata koje bi se mogli pokrenuti u budućnosti.

Inicijativa Samoborček također se okupila kako bi se spasila jedna zelena površina, ovoga puta velika livada na Trešnjevci-Sjever koja se nalazi na potezu između Trakošćanske ulice i Selske ceste, na ruti kojom je nekad vozio kultni Samoborček (otuda i naziv inicijative). Obrazac ove priče zazvučat će vrlo poznato – na livadi su se pojavili bageri te počeli kopati, a da se uopće nije obavijestilo građane o tome što se radi i bez da se povela bilo kakva javna rasprava o potencijalnom „uređivanju“

livade. Stanovnici Trešnjevke nisu htjeli da se njihova livada, na kojoj se rekreiraju, opuštaju i koja predstavlja jednu od rijetkih velikih zelenih površina koje još uvijek postoje na Trešnjevci-Sjever, prekrije betonom. Najveći problem je predstavljao

Foto: Facebook stranica “Inicijativa Samoborček”

potpuni nedostatak informacija o potencijalnoj izgradnji te netransparentnost projekta. Građani su tijekom vremena uspjeli izvući neke informacije o tome kakvi se to radovi predviđaju za njihovu livadu – uništenjem livade izgradila bi se pristupna cesta za novu, privatnu zgradu čime bi se kvart još više betonizirao. Slično kao i u prethodnim slučajevima Inicijativa Samoborček organizira peticiju protiv izgradnje te protestna druženja i akcije, a naposljetku saziva zbor građana Trešnjevke-Sjever kako bi se konačno doznale konkretne informacije o tome što se namjerava graditi te kako bi se sami građani izjasnili u vezi radova. Na zboru građana sudionici su jednoglasno glasali protiv betonizacije livade, a Inicijativa Samoborček i dalje nastavlja u informiranju građana o problemima svojega kvarta te u očuvanju zelene površine koja im toliko znači.

Još nekoliko prosvjeda građana protiv nametanja određenih nepovoljnih projekata niknulo je na nekoliko mjesta u gradu Zagrebu. U travnju ove godine stanovnici Podsuseda organizirali su protestnu šetnju protiv predloženog plana gospodarenja otpadom koji su predložile gradske vlasti, a kojim se predviđala prenamjena bivše tvornice cementa u pogon za skladištenje građevinskog otpada. Građani su smatrali kako su gradske vlasti pod egidom sanacije klizišta Kostanjek u Podsusedu (velikog klizišta koje predstavlja realnu opasnost tamošnjim stanovnicima, a na čijoj se sanaciji ništa efikasno dosada nije napravilo) htjele osnovati odlagalište građevinskog otpada koji bi bio opasan za njihovo zdravlje te bi im narušio kvalitetu života. Oni su također u nastojanju da očuvaju svoje naselje pokrenuli peticiju i organizirali tribinu, a njihovim se pritiskom i tamošnje Vijeće gradske četvrti izjasnilo protiv spomenutih radova. Stanovnici Brezovice su se pak pobunili protiv izgradnje velike kompostane u njihovom naselju, strahujući od onečišćenja vode budući da bi se kompostana nalazila na vodozaštitnom području. Zbog pritiska Brezovčana te stanovnika Podsuseda gradonačelnik Bandić je naposljetku odustao od izgradnje kompostane te prenamjene bivše tvornice cementa u pogon za skladištenje građevinskog otpada. Stanovnici novozagrebačkog kvarta Središće

Foto: Facebook stranica “Siget”

također su se 2016. godine usprotivili planu izgradnje tri velike devetokatne zgrade tik uz Muzej suvremene umjetnosti, što bi narušilo promet u tom dijelu grada. Građani su na prosvjedu istaknuli kako ne žele megalomansku betonizaciju uz MSU te da ih o planovima izgradnje nitko ništa nije pitao te kako su oni smatrali da će se na toj površini izgraditi škola, vrtić ili neka manja zgrada, u skladu s principima humane izgradnje. Još se jedan novozagrebački kvart našao na udaru netransparentnih projekata – u Sigetu su gradske vlasti dale zeleno svjetlo za izgradnju trgovačko-poslovnog centra na livadi pokraj benzinske postaje, bez da se organizirala ikakva mogućnost izjašnjavanja građana o takvoj odluci. Iako su se stanovnici Sigeta tome usprotivili te je tamošnja udruga građana krenula u pokretanje peticije, gradske su vlasti izdale lokacijsku dozvolu za izgradnju jednoj privatnoj firmi. Udruga građana i mjesni odbor organizirali su zbor građana gdje su građani glasali protiv izgradnje, a u listopadu ove godine održao se i prosvjed.

Lokalne inicijative kao pozitivan primjer političke organizacije

Ono što je potrebno naglasiti u kontekstu ovakvih inicijativa jest da, bez obzira na to koliko male bile, one predstavljaju hvalevrijedan primjer političke organizacije unutar mjesta stanovanja. One pokazuju da građani, stanovnici određenog kvarta, grada ili malog mjesta, premda u velikoj mjeri nemaju povjerenja u uvriježene političke stranke i tzv. „visoku politiku“ i dalje imaju želju za političkim aktiviranjem oko onoga što ih se najizravnije tiče. Iako oni sami možda neće reći za sebe da su politički aktivni i da je njihova borba politička, ona to svakako jest, jer je to borba za interese zajednice. Ove su inicijative tako

Foto: Anja Grgurinović/ Zbor građana Trešnjevka-Sjever

u svojim prosvjedima koristile razne metode otpora te je njihovo djelovanje višeslojno – od fizičkog blokiranja izgradnje i organiziranja dežurstava kako bi se spriječili određeni radovi do pravnog aspekta obraćanja institucijama u vidu slanja dopisa ili podnošenja kaznenih prijava. Ono što je možda najzanimljivije jest da su određene inicijative raspravu o problemima u svojim kvartovima u potpunosti demokratizirale, odnosno da su demokratizirale participaciju u odlučivanju o tim problemima i metodama njihovih rješavanja. To znači da su se organizirale ne samo javne tribine i peticije s ciljem informiranja građana, već su se organizirali i zborovi građana kao mjesta gdje se demokratski raspravlja i odlučuje o određenim problemima. Članovi inicijativa i građani tako su uz vaninstitucionalne metode upregnuli i institucionalno djelovanje kroz mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti kao institucija vlasti na lokalnoj razini. Takvo višeslojno djelovanje koje kombinira institucionalne i vaninstitucionalne metode na lokalnoj razini, a koju vode inicijative s čvrstim uporištem u stanovništvu određenog kvarta, ulijeva nadu u daljnju demokratizaciju procesa odlučivanja o određenim problemima te samim time i u mogućnost političkog aktiviranja što većeg broja građana. Upravo je tako politička platforma „Zagreb je naš“, kao platforma čiji su članovi bili izrazito aktivni upravo po raznim gradskim četvrtima i lokalnim inicijativama, ostvarila odličan uspjeh na posljednjim lokalnim izborima po mjesnim odborima i vijećima gradskih četvrti. Stoga ono na čemu bismo trebali raditi nije samo na povećanju broja lokalnih inicijativa, nego i na njihovom međusobnom povezivanju te prelijevanju njihovih aktivnosti i u strukture formalne politike. Zamislimo samo kako bi izgledala politička scena u Hrvatskoj da postoji niz dobro organiziranih i međusobno povezanih inicijativa s čvrstom bazom među građanima, koje bi mogle reagirati na sve nepovoljne dogovore i ugovore i sve netransparentnosti kojima danas nažalost svakodnevno svjedočimo, od fakulteta i tvornice pa sve do kvarta.

Anja Grgurinović

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu. 

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close