TEKST

Pussy Riot u Zagrebu

 

Skupina Pussy Riot osnovana je 2011. u Moskvi, a za njih se pročulo nakon što su pustile pjesmu “Ubey seksista” na predavanju o feminističkom punku. Nakon toga izvele su niz javnih nastupa – političkih protesta, uvelike protiv režima Vladimira Putina i njegove sprege s Pravoslavnom crkvom, zbog kojih su zatvarane, osuđivane za vjersku mržnju i huliganizam. Unatrag par godina nastupaju i na konvencionalnim koncertima koje opisuju kao subverzivnu mješavinu aktivističke umjetnosti i live nastupa.

Foto: Human Rights Film Festival

U Zagreb su stigle kako bi nastupile u sklopu Human Rights Film Festivala. Na konferenciji za novinare, održanoj dan prije koncerta, zapravo glazbeno- performansnog spektakla “Riot Days”, poručile su kako su otvoren pokret koji se bori protiv društvene nepravde. Svatko, bez obzira na geopolitičke granice i naciju, može biti Pussy Riot. Borba koju vode je internacionalna i njoj se svi trebaju priključiti. “Riot Days” temeljen je na knjizi članice Marije Maše Aljohine. Aljohina, koja se proslavila nakon sudjelovanja u punk molitvi, aktivističkom performansu u moskovskoj katedrali 2012. godine, zajedno s još dvije članice benda završila je u zatvoru zbog vjerske mržnje i huliganizma te je prema tom iskustvu napisala knjigu u obliku svojevrsnog dnevnika. Iako se knjiga bavi i bendom te njegovim aktivizmom, ona uvelike opisuje i iskustvo zatvora kroz koje je Aljohina prošla te težak tretman i uvjete kroz koje prolaze zatvorenici u Rusiji, pogotovo oni politički. Na novinskoj konferenciji sudjelovala je s menadžerom Aleksandrom Čeparuhinom i članovima skupine Sašom, Kot, Nastjom i Kirilom.

Foto: Human Rights Film Festival

Zagrebački su nastupi prvi nastupi u povijesti ove skupine u kojima zajedno nastupaju novi i stari članovi, zbog čega ovaj performans nazivaju i svjetskom premijerom. “Riot Days” tako počinje pričom o kolektivu Pussy Riot, kontekstu njihova nastanka te prikazom određenih performansa koje su članice izvodila na javnim prostorima u Rusiji. Okvir priči o nastanku i djelovanju Pussy Riota daje naravno i prikaz političke situacije u Rusiji, odnosno kritika Vladimira Putina i njegovog režima. Sama predstava je konstruirana kao svojevrsna mješavina glazbeno-scenskog nastupa te performansa, uz prikaz raznog video materijala i slika na velikom ekranu na pozornici. Uz sve te elemente, članovi kolektiva, a u najvećoj mjeri Marija Aljohina, na pozornici pripovijedaju o događajima neposredno prije i nakon performansa u moskovskoj katedrali 2012. godine, uz titlove na velikom ekranu kako bi gledatelji mogli pratiti priču te uz pratnju glazbe koja služi kao izvrsna podloga pripovijedanju. Samo pripovijedanje članova grubo prati kronologiju događaja, iako priča nije toliko čvrsto strukturirana: često se prelijeva u određene političke poruke i misli, pogotovo u misli autorice knjige Marije Aljohine.

Foto: Human Rights Film Festival

Iako predstava govori o Pussy Riotu i njihovom aktivizmu, velik je naglasak stavljen na suđenje članicama nakon performansa u katedrali te na zatvorsku kaznu koju su dobile. Predstava tako šalje snažnu poruku o tretmanu zatvorenika u Rusiji, kroz pripovijedanje Marije Aljohine o vlastitom iskustvu boravka u zatvoru, lošim uvjetima u kojemu se zatvorenici nalaze te o njezinoj borbi za poboljšanje tih uvjeta. U jednom trenutku se na ekranu na pozornici prikazuju lica te imena i prezimena političkih zatvorenika u Rusiji koji se još nalaze u zatvorima. “Riot Days” tako predstavlja zanimljiv performans i predstavu ne samo što se tiče načina kako je osmišljena i konstruirana, već i zbog snažne poruke koju članovi kolektiva šalju – o problematičnom tretmanu onih koji se protive politikama vladajuće elite u Rusiji, a kojima treba pomoć i solidarnost.

 

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close