TEKST

Sjećanje na posljednje opasne dinosauruse

 

Na valu obnovljenog kustoskog zanimanja za raznorodnu umjetnost Ilije Šoškića (i čitavi fenomen Nove umjetničke prakse), crnogorskom gostu je upriličena prva samostalna izložba u Hrvatskoj nakon 1989., u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu (otvorena od 21. veljače do 16. ožujka), znakovito naslovljena Svi smo u opasnosti! Donosimo kritički osvrt na ovo važno suvremeno-umjetničko događanje, itekako obilježeno radikalnom lijevom političnošću svog osebujnog autora.

Ilija Šoškić, Specchiologia, performans, Salon muzeja savremene umetnosti, Beograd, 1982. Foto: Slavko TImotijević (Arhiv Muzeja u Senci), 1982.

U današnje doba, kada jugoslavenska Nova umjetnička praksa iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća ponovo pobuđuje značajno zanimanje istraživača i poznavatelja istočnoeuropskih povijesnih avangardi i neoavangardi, i inozemnih i regionalnih, jedno od imena koja se iznova pojavljuju među najintrigantnijim i najaktualnijim stvaralačkim pojavama epohe jest ono Ilije Šoškića. Govoreći o historijskim i suvremenim mogućnostima subverzivnog življenja i trajanja u umjetnosti, njegov dosadašnji opus je također jedan od međaša kakvi se nameću sami od sebe, kako bi definirali područje u kojem donedavno možda i nisu zauzimali jedno od središnjih mjesta ― dakako, vlastitim izborom umjetnika koji predstavlja prekrupnu anarhističku i antiautoritarnu pojavu da bi ga bilo koja među uskogrudnim postjugoslavenskim državama i kulturama prigrlila bez fige u džepu; no nema tome dugo kako se i to počelo polako, ali sigurno mijenjati.

Crnogorski umjetnik rođen davne 1935. izvorno je bio vrhunski sportaš-atletičar ― koliko mi je poznato, i dan-danas je rekorder svoje zemlje u daljini bacanja kladiva, a njegova kasnija karijera akademski obrazovanog umjetnika s posebnim, stvaralački iznimno potentnim interesom za filozofiju i matematiku neprekidno i plodonosno traje sad već pet dugih desetljeća. Moj dojam, možda neopravdan, kaže kako je Ilija Šoškić tijekom posljednjih par desetljeća u našoj sredini bio relativno zapostavljen umjetnik, što svakako nije u skladu s njegovom ulogom u stvaralačkom sazrijevanju određenog broja kolegica i kolega danas srednje generacije, na koje je imao prilike utjecati za vrijeme svog prebivanja u Dubrovniku u drugoj polovici osamdesetih. Prema vlastitom priznanju, među njima je bio i jedan od najvažnijih Dubrovčana u suvremenoj umjetnosti, nezaobilazni pokretač Art radionice Lazareti Slaven Tolj, pa bi već i takva činjenica morala biti dovoljna za valorizaciju prisutnosti Ilije Šoškića na naprednoj strani lokalne kulture. Za razliku od hrvatskog konteksta, takva je revalorizacija u susjednom mikrokulturnom krugu učinjena krajem prošle godine, kad je Šoškiću paralelno u Muzejima savremene umetnosti Beograda i Vojvodine priređena izdašna retrospektivna izložba Akcione forme, koja predstavlja dosad najobuhvatniji kritički pregled njegovog rada diljem jugoslavenske regije, ali i puno šire. Naime, Šoškić je značajan dio života proveo u Rimu, gdje ga je zastupala epohalna talijanska galerija L’ Attico, u kojoj je 1975. izveo svoj najpoznatiji performans s pucanjem iz pištolja u zid “bijele kocke”: Maksimalna energija ― minimalno vrijeme.

Sada, na valu obnovljenog kustoskog zanimanja za Šoškićevu raznorodnu umjetnost i fenomen Nove umjetničke prakse, crnogorskom gostu je upriličena prva samostalna izložba u Hrvatskoj nakon 1989., u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu, znakovito naslovljena Svi smo u opasnosti! Indikativni naziv izložbe proizlazi iz istoimenog, nedovršenog intervjua kojeg je, devet sati prije svoje nasilne smrti ubojstvom, veliki talijanski filmski režiser i pjesnik Pier Paolo Pasolini dao 1975. Furiu Colombu za list La Stampa, nakon čega je skončao u Ostii, rimskoj antičkoj luci na ušću Tibera. Dakle, iste godine kad je Šoškić u Rimu održao svoj proslavljeni performans, po kojem je i danas najpoznatiji! Pasolini i Šoškić tada su pripadali istom krugu radikalnih i militantnih talijanskih ljevičara, a pojavljivanje potonjeg na poprištu zločina samo devet sati nakon što se zbio i snimanje fotografija sirotinjskog primorskog predgrađa gdje se dogodio, nipošto ne treba čitati kao umjetničko korištenje crno-kroničnog senzacionalizma pod svaku cijenu, nego kao izravno kreativno reagiranje na dramatične političke događaje u realnom vremenu. Radi se o vrsti upozorenja koje je izrazito aktualno uprizorenje dobilo, začudo, gotovo četrdeset i pet godina kasnije, ali ne i prekasno, kako je Šoškić svojim umjetničkim činom u Zagrebu dokazao. Pišući bijelim sprejem na posebnom, crnom srolanom tepihu riječi “svi smo u opasnosti”kako bi za vrijeme trajanja izložbe ostale u galerijskom prostoru, zajedno s fotografijama okruženja opasnog događaja otprije skoro pola stoljeća i transkriptom Pasolinijevog posljednjeg intervjua, Šoškić dojmljivo podcrtava i metaforički izražava paranoidni duh našeg vremena, kad svi, mada to možda svakodnevno ne osjećamo, neprekidno u opasnosti nedvojbeno jesmo.

 

Bojan Krištofić

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close