TEKST

Turistički potres — problem turizma i Airbnba u Portugalu

 

Što turizam radi gradu, što radi državi? Što radi nama? U Portugalu – kao i uostalom u Hrvatskoj – izaziva tektonske promjene. Grad postaje tek postaja na putu, nešto što se konzumira, nauštrb stanovnika tih gradova koji u turistifikaciji grada najviše nastradaju. S obzirom na to da je turizam pojeo i naše gradove, i naše živote, zanimalo nas je kako to izgleda u jednoj državi poput Portugala koja je po mnogočemu bliska nama (pogotovo po turizmu) i kako se oni nose s tim pitanjima te jesu li našli kakve odgovore na probleme koje uzrokuje turizam, pogotovo u području stanovanja.

Foto: www.opcaotourismo.pt

U Portugalu postoji termin “terramotourism” ili “turistički potres”. Kako je turizam transformirao naš grad i našu državu? Moja majka recimo više ne ide na glavni pazar u Splitu po spizu – preskupo je. Povrće i voće kupuje se u trgovačkim centrima. Moji prijatelji u pravilu više ne mogu unajmiti stan u centru grada, a pronaći nešto normalno za najam ili kupovinu postaje nemoguća misija. Način na koji je turizam (što uključuje i iznajmljivanje nekretnina putem Airnbnba) utjecao na naše tržište nekretnina je šokantno. Jeste li pokušali u posljednje vrijeme iznajmiti stan u Zagrebu? Nadam se da niste, jer tržište nekretnina testira svačije strpljenje.

Sa sličnim se problemima suočavaju i stanovnici Porta i Lisabona, dva velika turistička središta u Portugalu. O stambenoj politici u Portu i utjecaju Airbnba na taj turistički grad razgovarali smo s Tatianom Moutinho koja se u Portu bavi pravom na stanovanje i utjecajem Airbnba i turizma na to područje. Pravo na stanovanje je u Portugalu bilo zajamčeno Ustavom nakon Revolucije karanfila 1975. godine. Člankom 65 navodi se kako je Država odgovorna za osiguravanje prava na stanovanje. No, bez obzira na to, prema Moutinho, u Portugalu je samo dva posto stambenog fonda osigurano za društveno stanovanje. Od 1974. do 1990. većina ugovora o najmu bila je dugotrajna, a povećanje rente koje je uvedeno tek 80-ih bilo je strogo regulirano. Godine 1990. uvedene su promjene kojima je otvorena mogućnost ugovora o najmu od pet godina i povećanje cijena stanarine. U ovom je scenariju do prije sedam godina portugalsko tržište najma stanova bilo ugrubo rečeno podijeljeno u dvije kategorije – na dio koji se odnosio na one koji imaju dugotrajne ugovore o najmu i na liberalizirano tržište.

Situacija se zapravo drastično mijenja 2012. kada dolazi do velikih promjena zbog Vladinih dogovora s Troikom te je usvojen novi zakon kojim su ukinuti ugovori za najam na neodređeno. Taj Zakon o najmu implementiran te 2012. godine mnogi krive za trenutačnu situaciju u Portugalu, budući da smatraju da je upravo taj Zakon omogućio sadašnje stanje. Najmodavci su naime mogli povećavati cijenu najma koliko god su htjeli, a one najmoprimce s kojima nisu imali ugovor su mogli samo izbaciti na ulicu (uz iznimku od pet godina za one starije od 65 godina, s invaliditetom ili jako niskim primanjima).  Tako je u proteklih pet godina zbog turizma i kratkoročnog najma putem Airbnba došlo do velikog ispražnjavanja povijesnih centara gradova od stanovnika, a situacija je posebno teška u Portu i Lisabonu. Navedeno je u kombinaciji s nedostatkom dostupnog i društveno stanovanja dovelo do velike krize stanovanja koja je pogotovo utjecala na one s niskim primanjima i one koji su na bilo koji način ranjivi.

Podaci koje je Tatiana Moutinho koja se u Portu bavi pitanjem stanovanja prikupila u prikupljeni u veljači, 2019. pokazali su da je na Airbnbu u Lisabonu u tom razdoblju bilo izlistano 14.742 aktivnih nekretnina za najam, a u Portu 6.760. Broj aktivnih nekretnina za najam u Lisabonu jednak je broju aktivnih nekretnina za najam u Berlinu, međutim u Lisabonu živi pola milijuna ljudi, dok u Berlinu živi njih 3,5 milijuna. Iz ovoga možemo vidjeti koliki postotak slobodnih nekretnina za najam ostaje lokalnom stanovništvu. Što se tiče Porta, broj aktivnih nekretnina za najam samo je za 1,3 puta niži od njihova broja u Beču, dok je populacija Porta za devet puta manja od one Beča (1,8 milijuna). Moutinho dakle kaže kako podaci pokazuju da se u oba ova portugalska grada ukupno 75 posto svih nekretnina dostupnih za najam iznajmljuje putem Airbnba. Također ističe kako su tijekom vremena Troike, zbog visoke nezaposlenosti i smanjenja prihoda ljudi okrenuli prema Airbnb-u kao načinu dodatne zarade i nošenja s mjerama štednje, ali brojke koje je sada analizirala pokazuju kako je manji postotak nekretnina koji se trenutno iznajmljuje u vlasništvu pojedinaca, već se uglavnom radi o velikim nekretninskim ulagačima koji posjeduju veliki broj praznih nekretnina. Ovo je zanimljiv podatak, budući da ukazuje na smjer razvoja turizma i Airbnba i kako se situacija mijenjala od toga da je Airbnb služio kao dodatan izvor prihoda i kratkotrajnog odgovora na mjere štednje Troike do okupacije centara gradova radi zarade koju donosi kratkoročni najam (i koja je veća od dugoročnog najma podstanarima). Usporedo s jačanjem Airbnba, tj. iznajmljivanja putem istoga, te problema koje to donosi zajednici, dolazi i do jačanja otpora. Moutinho tvrdi kako u posljednjih nekoliko godina u Portugalu jača pokret za pravo na stanovanje. Budući da vlast pogoduje najmodavcima i nekretninskim agentima, tj. onima koji posjeduju puno nekretnina, pokret za pravo na stanovanje uspio je pitanje rastuće krize stanovanja u Portugalu staviti pod povećalo i potaknuti debatu o pravu na stanovanje i činjenicu da trenutačna zakonska regulativa pogoduje najmodavcima, ne stanarima i stanovnicima Porta te traže mijenjanje postojeće regulative tako da osigura veća prava i sigurnost podstanarima.

Na pitanje kako je Airbnb ušao na portugalsko tržište, Moutinho ističe kako je izrazito teško dobiti brojke, budući da ih Airbnb aktivno skriva i tvrdi kako ne treba dijeliti svoje podatke s lokalnim vladama. Kao jednog od glavnih krivaca ističe već prije spomenuti Zakon o najmu iz 2012. godine čijim su izmjenama ukinuta prava zaštićenih osoba koje su imale trajne ugovore o iznajmljivanju. Ovime je izrazito je smanjena zaštita (pod)stanara i ranjivijih skupina.

Turizam je pokretač gospodarstva u Portugalu, a Moutinho ovakve stambene politike tumači kao izravan napad na stanovnike Porta, budući da stvaraju velike probleme stanovnicima. Ističe da turizam (i Airbnb) ne dovode samo do uništavanja stambene politike, već doprinose općoj turistifikaciji grada. Stanovnike se doslovno izbacuje iz centara grada, a ona ističe kako se to uglavnom događa – djecu recimo izbace iz stanova, pa se oni vraćaju roditeljima dok cijelu obitelj opet ne izbace na ulicu. I ona sama se u proteklih pet godina dva puta morala seliti zbog povećanja stanarine, a procjenjuje kako se otprilike 70 posto njenih prijatelja također moralo seliti zbog rasta cijene najma ili pretvaranja dugotrajnog najma u kratkotrajni. Njoj je svaki put stanarina rasla u prosjeku za otprilike 15 posto. Oni koji su izbačeni nemaju gdje otići, nemaju se kome obratiti. Ističe kako je centar grada Porta u potpunosti ispražnjen od stanara, a turizam zapravo dovodi do ujednačavanja centara gradova – zatvaraju se mali kafići i obiteljski restorani, a centri Porta i Lisabona postaju i izgledaju isto kao veliki gradovi poput Pariza i Londona u kojima sve postaje preskupo za lokalno stanovništvo, kao što je to i slučaj u Hrvatskoj. Gradovi i centri više nisu namijenjeni za nas, već za one koji si to mogu priuštiti.

 

Matea Grgurinović

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close