TEKST

Airbnb efekt — nestanak priuštivog stanovanja

 

Airbnb, Unfairbnb i Fairbnb – to su riječi kojima baratamo u ovom tekstu. Zašto je Airbnb “nepošten” i kako ga potencijalno učiti poštenijim, ako je to uopće moguće, čitajte u najnovijem tekstu o krizi stanovanja do koje dovodi ova platforma. I što Europska komisija ima sa svime time. 

Foto: Corporate Europe Observatory

Priča o Airbnbu i njegovim počecima započinje kao i mnoge tople priče o američkom uspjehu s uobičajenim riječima koje danas tako često čujemo – inovativnost, snalažljivost, odlučnost. Osnivači Airbnba Brian Chesky i Joe Gebbia su se 2007. godine preselili iz grada New Yorka u San Francisco. Nisu imali posao i mučili su se s plaćanjem stanarine, stoga su odlučili iznajmiti sobu u stanu, budući da se upravo tada u San Franciscu održavala konferencija dizajna i sve hotelske sobe u gradu bile su unajmljene. Ostalo je, kako ono kažu, povijest. Aplikacije i platforme poput Airbnba (pa onda i Ubera, HomeAwaya i slično) drastično su izmijenile i gradove u kojima živimo i uopće način na koji razmišljamo o gradu i radu. Ono što se događa u gradovima poput Amsterdama, Berlina, Barcelone, Porta, a sada i Zagreba i Splita, i promjene koje takav vid turizma i najma rade, zauvijek će izmijeniti tkivo naših gradova. Zapravo već su ga izmijenili. I upravo se zbog toga neki gradovi poput Palma de Mallorce, Barcelone i Berlina bore protiv štetnog utjecaja Airbnba i sličnih platformi. Međutim, čini se da Europska komisija neće stati na stranu gradova koji se bune protiv toga. 

Sljedeća priča nešto je tmurnija. Kada je istraživač Kenneth Haar iz europskog watchdoga Corporate Europe Observatory (CEO) došao u Barcelonu zbog istraživanja koji nije bilo povezano s Airbnbom, začudile su ga priče ljudi koje je čuo tamo – podstanari su se žalili na sve veći broj najmodavaca koji su ih raznim načinima pokušavali izbaciti iz stanova. Budući da su podstanari imali ugovore (što uglavnom nije slučaj u Hrvatskoj), najmodavci ih nisu mogli samo tako izbaciti na ulicu, već su ih raznim inovativnim načinima – poput puštanja žohara u stanove – pokušali natjerati da sami otiđu iz stanova koje će potom moći prenamijeniti u kratkotrajan najam. U Palma de Mallorci Airbnb je u proteklih 5 godina doveo do rasta stanarina za otprilike 40 posto, zbog čega je taj grad krajem 2018. godine odlučio zabraniti gotovo sav kratkotrajni najam privatnih domova poput onoga koji se odvija putem Airbnba, dok su drugi španjolski gradovi poput Barcelone, Madrida, Berlina, Malage, Seville i Valencije uvele regulative kojima ograničuju kratkotrajni najam privatnih domova za turističke svrhe. CEO-ovo izvješće primjerice navodi kako su cijene najma u Barceloni samo u 2016. godini narasle za 16,5 posto.

Kada je CEO krenuo istraživati tko u Europskoj komisiji lobira za Airbnb i slične platforme, shvatili su da je taj lobi jako učinkovit te da je Komisija uvjerena kako upravo ovakve platforme služe kao pokretač inovacije i gospodarstva (inovacija je bitna riječ u cijeloj priči). CEO-ovo izvješće Unfairbnb pokazalo je kako je Europska komisija ovakav tip platformi prihvatila kao dio “ekonomije suradnje” (collaborative economy) te da i Airbnb i Europska komisija postojeće zakonske regulative EU-a tumače tako da ovakve platforme nisu nelegalne te da je zapravo njihovo ograničavanje i potencijalna zabrana nelegalna. Nadalje, izvješće je pokazalo kako Airbnb i slične platforme koriste Europsku komisiju i institucije da se bore protiv zabrana te kako Komisija pogoduje lobistima. Airbnb sudjeluje u nekoliko lobističkih udruženja, navodi se u izvješću Unfairbnb, te tako lobira da se postojeća regulativa tumači na takav način da se ne zabranjuju platforme te da se implementira nova regulativa koja dodatno legalizira rad ovakvih platformi. Ovdje je poprilično indikativan i nedavni slučaj tužbe koji se našao na Europskom sudu. Naime, francuski hoteli tužili su Airbnb s tvrdnjom da se isti mora prilagođavati jednakim strogim pravilima poput drugih hotela u Europskoj uniji, dok se Airbnb cijelo vrijeme brendira kao pružatelj usluge. Hoteli su izgubili. Nezavisni odvjetnik suda složio se s Airbnbom i dao svoje neobvezujuće mišljenje kako je Airbnb uistinu pružatelj informacijskih usluga te kako ograničavanje takvog pružatelja usluga u drugim državama članicama nije u skladu s EU direktivama. 

Prema CEO-vom izvješću podaci pokazuju kako su nekretnine koje su navedene na većini Airbnbovih stranica cijeli stanovi/kuće koji se iznajmljuju tijekom cijele godine. Ovo znači da iako je Airbnb počeo kao mala platforma putem koje se moglo iznajmiti jednu sobu u stanu za nešto dodatnog prihoda, sada su većina “domaćina” firme u čijem se vlasništvu nalazi puno nekretnina, koje od tog iznajmljivanja uvelike zarađuju na potpuno nereguliranom tržištu. Jedan od glavnih problema, kako se dalje navodi u izvješću, jest tzv. “Airbnb efekt”, tj. utjecaj koji Airbnb ima na priuštivo stanovanje. On diže cijene najma u nebo i smanjuje broj nekretnina koje može unajmiti lokalno stanovništvo. Airbnb utječe i na pristup priuštivom najmu i u Hrvatskoj, tj. Zagrebu, o čemu smo već pisali. U jednom trenu su Airbnb i slične platforme, zbog zahtjeva Europske komisije (Airbnb je inače zloglasan po tome što ne pristaje svoje podatke podijeliti s vlastima/zakonodavcima), pristale staviti poveznicu na upitnik o onima koji koriste te platforme, kako bi se saznalo više o onima koji platforme koriste. Iako Airbnb nije domaćinima ostavio puno vremena za ispunjavanje upitnika i na kraju nije sudjelovalo puno ljudi (njih 395), rezultati su svejedno zanimljivi. Kao što vidimo iz podataka niže koji su preuzeti iz izvješća Unfairbnb, oko 43,5 posto, dakle polovica anketiranih, izjavili su kako im nekretnina koju iznajmljuju nije niti prva, niti druga nekretnina. Dakle, oni koji su već dobrostojeći, našli su dodatan izvor prihoda.

Foto: Corporate Europe Observatory

Budući da Airbnb ne želi dati podatke aktivistima, istraživačima, pa čak niti lokalnim vladama koje žele vidjeti koliko se nekretnina iznajmljuje putem te platforme, neke grupe razvile su metode statističke analize. Jedna od njih je i InsideAirBnB koju vodi digitalni aktivist Murray Cox in grada New Yorka. Cilj je grupe InsideAirbnb da pokaže – ili pokuša pokazati – koliko se točno nekretnina iznajmljuje putem Airbnba, u koliko slučajeva se iznajmljuju cijeli stanovi, a u koliko samo jedna soba te koliko su u godini nekretnine dostupne za najam (neki gradovi pokušavaju ograničiti kratkoročni najam u godini). Rezultati za europske gradove pokazuju neke zanimljive rezultate – podaci za Beč, recimo, pokazuju kako se u 72,4 posto slučajeva iznajmljuju cijeli stanovi. U Berlinu se tako iznajmljuje 47,5 posto stanova, u Lisabonu 74,1 posto stanova, a u Barceloni njih 48,7 posto. Podaci dakle pokazuju kako se u velikom broju gradova iznajmljuju cijeli stanovi koji time uskraćuju lokalnom stanovništvu i kako je početna verzija koju su osnivači Airbnba zamislili o iznajmljivanju samo jedne sobe u stanu daleko napredovala. 

S druge strane se uz rastući pokret protiv Airbnba – razvija i platforma Fairbnb, pošteniji odgovor na Airbnb. Platforma koja bi uskoro trebala biti pokrenuta zamišljena je kao kooperativa koja 50 posto zarade daje natrag u zajednicu i lokalne projekte, više je voljna dijeliti podatke s lokalnim vlastima i zakonodavcima te ograničava broj nekretnina koje jedna osoba može iznajmiti. Međutim, ostaje za vidjeti kako će se ta stvar razvijati, budući da Airbnb već uglavnom ima monopol i izrazito je poznat na tržištu. Ono što svakako jest sigurno i ono u što treba ulagati je društveno stanovanje, a ne alternative Airbnbu i sličnim platformama.

 

Matea Grgurinović

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close