AKCIJA

Marš solidarnosti: Protiv političke represije

 

Marš solidarnosti tradicionalna je godišnja manifestacija u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba, koja se u listopadu 2019. održava već 12. put. Nastavno na kampanju „Protiv političke represije“ i potaknute recentnim zbivanjima, odlučile smo upravo spomenutu temu političke represije problematizirati na ovogodišnjem Maršu solidarnosti, a u organizaciji će nam se priključiti drugarske društvene i političke organizacije Antifašistički vjesnik, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Inicijativa mladih za ljudska prava, Radnička fronta, Radnički portal i Socijalistička radnička partija.

Živimo u zemlji devastirane antifašističke spomeničke baštine, za što nitko nije odgovarao; živimo u vrijeme neonacističkih napada na ljude koji nose majice s antifašističkim simbolima za što nitko ne odgovara, u kojem država ne reagira na nacističke, ustaške i ksenofobne simbole i parole na školama, stadionima i drugim javnim prostorima i institucijama diljem zemlje. 

Živimo u doba konstantne policijske brutalnosti nad izbjeglicama te represije nad novinarkama i novinarima zbog objava na društvenim mrežama. Naposljetku, živimo u vremenu u kojem rektor Sveučilišta kazneno goni studentice i studente zbog narušavanja ugleda.

Na nedavnom primjeru Filipa Drače vidjele smo svu arbitrarnost i pristranost represivnih državnih tijela u njihovoj ulozi zaštite “pravovjerne” ideologije – njihov posao je, prije svega, da čuvaju državne ili režimske „istine“ – o ratu devedesetih i Tuđmanu. 

Politička se represija ne provodi samo sa svrhom zastrašivanja političkih neistomišljenika vladajuće klike, već se i opasnim povijesnim revizionizmom potpiruju društveni sukobi s ciljem neutralizacije i normalizacije društvene nejednakosti i nepravde kao izravnog nasljeđa tuđmanizma, a takvo nasljeđe većini svakim danom ugrožava pravo na javno dostupno i besplatno zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, prehranu, radno mjesto i normalan životni standard.

Naša se borba protiv takve političke represije vodi na više frontova.

Prvi front borbe jesu mediji, odnosno novinarstvo. Sa Hrvatske radiotelevizije gotovo su počišćeni ideološki nepodobni kadrovi te se ukidaju rijetki i vrijedni dokumentarni sadržaji, a umjesto njih uvode se studijsko-razgovorni programi religijskog, nazadnjačkog i hušačkog karaktera. 

A koliko je politički utjecaj na novinarstvo velik vidljivo je iz nedavnog skandala s novinarom Indexa, Gordanom Duhačekom, koji je priveden zbog objave osobnog stava na društvenim mrežama. Dakle, sloboda govora i  sloboda medija zagarantirana je samo onima koji su ideološki na liniji; sve/i ostali odgovarat će represivnom aparatu.

Drugi front borbe jest obrazovanje. Unazad koju godinu vodile su se žustre bitke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu protiv autokracije rektora Borasa i Sveučilišta. Njihovo zastrašivanje išlo je tada toliko daleko da je rektor Sveučilišta u Zagrebu tužio udrugu MAZ zbog objave teksta u kojemu je kritički prikazala krizu na Hrvatskim studijima, od njenih početaka do studentskog bunta koji je iz nje proizašao. Osim toga, rektor je odlučio tužiti i studenta Hrvatskih studija Luku Kovača zbog izjave koju je dao za medije. Dakle, ne samo da se vodstvo Sveučilišta u Zagrebu uopće ne bavi pitanjima kvalitete studija ili materijalnog statusa svojih studentica i studenata, već guši slobodu bilo kakvog kritičkog propitivanja i osuđivanja nepravilnosti koje postoje na Sveučilištu. 

Iznimno je problematičan i trenutni kurikulum povijesti, u kojem se iznova izbjegava suočavanje s kontroverznim temama, posebice onima iz povijesti 20. stoljeća, nazivajući režime, zločine i počinitelje uljepšanim i nepreciznim imenima, time ih relativizirajući. Tako zločini u tzv. NDH, kao ni oni počinjeni u Hrvatskoj 1990-ih, u ovom kurikulumu nisu spomenuti. 

Uz sve to, od ove jeseni studenticama i studentima Hrvatskog studija ponuđen je novi dvopredmetni studij demografije i iseljeništva. Voditelj tog studija je Stjepan Šterc koji je 2012. s Monikom Komušanac objavio rad u kojem se hrvatske Srbe naziva „etničkim pripadnicima agresora“. Već površnim pregledom kurikuluma tog studija jasno je da je njegov neizrečeni cilj rehabilitacija ustaškog režima. 

Kakav je to rektor i kakvo je to Sveučilište kojemu se na prvom mjestu nalazi očuvanje i jačanje vlastite pozicije moći i pozicije moći svojih istomišljenika? Ono u funkciji vladajuće ideologije, dakako.

Treći front borbe kojeg ćemo se dotaknuti na ovogodišnjem Maršu solidarnosti jesu policija i sudstvo. Iz dnevnopolitičkih vijesti vidljivo je kako se nastavlja tuđmanizam devedesetih putem organizirane državne akcije gaženja ljudskih i profesionalnih prava. 

Takvo provođenje politika sadašnjih vlasti najviše se odvija na leđima trenutno najranjivije skupine – izbjeglica. Osim direktne policijske brutalnosti nad izbjeglicama, policijska se represija zabrinjavajuće širi i na nevladine organizacije za ljudska prava, pa čak i odvjetnice i odvjetnike koji ih zastupaju, iz čega je jasno vidljiva državna zloupotreba policije kojoj moramo stati na kraj.

A stati na kraj političkoj represiji  možemo samo zajedničkim snagama – stoga vas pozivamo da solidarno marširate s nama 12.10. od 12 sati protiv političke represije. Marš kreće kod spomenika Tuđmanu u Ulici Hrvatske bratske zajednice 66.

 

*Potpisnice proglasa su: Antifašistički vjesnik, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Inicijativa mladih za ljudska prava, Radnička fronta, Radnički portal i Socijalistička radnička partija.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close