TEKST

Kakvo visoko obrazovanje želimo?

 

Jedno od najvažnijih polja u kojem se vode svakodnevne bitke protiv represije svakako je obrazovanje. Reproduciranje ideologije i represije najefektivnije se odvija upravo u školstvu pa iz tog razloga sustavu obrazovanja, koje na trenutke gubi fokus, zaboravljajući svoju ulogu u napretku društva, moramo uvijek pristupati ozbiljno i glasno se boriti protiv bilo kakvog oblika podređivanja i pogodovanja sustavu koji iznova proizvodi nejednakosti i diskriminira sve „nepodobne“, sve druge i drugačije.

Foto: MAZ

Prije koju godinu vodile su se glasne i žustre bitke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu protiv autokracije, klijentelizma, mitomanije i diskriminacije od strane rektora Borasa i Sveučilišta. U tom kratkom periodu dogodilo se više ključnih stvari, od kojih ćemo ovdje nabrojati samo neke. Bitke su krenule kada se „ispod radara“ pokušavalo progurati ugovore s KBF-om. Potom je tadašnji dekan Vlatko Previšić u tajnosti sam sebi produžio ugovor o radu, posve zanemarujući legalnost tog postupka (1), a smijenio je i jednu prodekanicu koja je otvoreno bila protiv spomenutih ugovora, dok je u medijima kao razlog navodio preglasno slušanje glazbe u uredu (2). Ni sjednice nisu prolazile bez incidenata, profesoricama se obraćalo sa „ženska glavo“ i prozivalo ih se da nemaju što govoriti jer su se tek vratile s porodiljnog. Također su se podnijele dvije neosnovane kaznene prijave protiv dviju profesorica, poništili su se izbori za Studentski zbor Filozofskog fakulteta i, možda najapsurdnije od svega, dekan je pozvao zaštitare na Filozofski fakultet koji su studenticama i studentima zabranjivali pristup knjižnici u vrijeme ispitnih rokova. 

Dok su se ova događanja odvijala na Filozofskom fakultetu, paralelno je bilo nemirno i na Hrvatskim studijima, a udar na autonomiju iste nastavio se i kasnije. Ukinute su upisne kvote za studij filozofije, studentskim predstavnicama i predstavnicima aktivnima u borbi za vlastiti fakultet bilo je onemogućeno obraćanje novoj generaciji upisanih studentica i studenata. Postavlja se čelnik Hrvatskih studija mimo volje Znanstveno-nastavnog vijeća, a 2017. Senat je izglasao srozavanje studija na rang sveučilišnog odjela, zbog čega su studentice i studenti krenuli u blokadu koja je trajala dva tjedna. Zahvaljujući svima koji su na svojim leđima iznijeli blokadu, kvote za upis studija filozofije su vraćene, a većina profesorica i profesora izjasnila se za štrajk – koji je onda odlukom Županijskog suda u Zagrebu proglašen nelegalnim. Kao da to sve nije dosta, službena stranica Hrvatskih studija, sada u rukama „podobnih“, objavljuje članak desničarskog portala Narod.hr koji blati njihovog studenta Duju Kovačevića, a rektor Boras u jednom trenutku ide toliko daleko da podiže tužbu protiv vlastitog studenta, Luke Kovača, zbog izjave koju je dao medijima nakon provale u prostorije studentskih udruga na Hrvatskim studijima.

To dovodi do zaključka da nije samo da se vodstvo Sveučilišta u Zagrebu uopće ne bavi pitanjima kvalitete studija ili materijalnog statusa svojih studentica i studenata, već i guši slobodu bilo kakvog kritičkog propitivanja nepravilnosti koje postoje na Sveučilištu, a iz spomenutih događanja na Filozofskom fakultetu te Hrvatskim studijima možemo primijetiti dva međusobno povezana problema: izravno kršenje demokracije, ne samo na razini fakulteta, nego i Sveučilišta, iz čega proizlazi dihotomija između Sveučilišta (rektora i uprave) i fakulteta (profesorica i profesora, studentica i studenata).

A koliko su obrazovanje i Sveučilište važni za reproduciranje vladajuće ideologije vidi se i iz trenutnog i krajnje problematičnog kurikuluma povijesti koji je automatski stupio na snagu bez ponovljene procedure javnog savjetovanja i čija je radna skupina imenovana na netransparentan način. U njemu se iznova izbjegava suočavanje s kontroverznim temama, posebice onima iz povijesti 20. stoljeća, nazivajući režime, zločine i počinitelje uljepšanim i nepreciznim imenima, time ih relativizirajući. Tako zločini u NDH-u, kao i oni počinjeni u Hrvatskoj 1990-ih, u ovom kurikulumu nisu spomenuti. O holokaustu se govori u Jugoslaviji umjesto u NDH-u te se relativizacija holokausta pokušava progurati stavljajući ga u ishod zajedno s modernizacijom i opismenjivanjem. Osim toga, teme i ishodi za osnovne škole i gimnazije gotovo su isti. 

Da stvar bude gora, uz sve spomenuto, od ove je jeseni studenticama i studentima ponuđen novi dvopredmetni Studij demografije i iseljeništva. Stacioniran je na Hrvatskim studijima, a voditelj je Stjepan Šterc koji je 2012. s Monikom Komušanac objavio rad u kojem se hrvatske Srbe naziva „etničkim pripadnicima agresora“ (3). Predviđeno trajanje studija je pet godina, a obuhvaća 69 kolegija, od kojih je 19 izbornih. Pohađat će ga 25 studentica i studenata iz nacionalne kvote, dok je deset mjesta osigurano za Hrvate iz inozemstva. Ako se baci oko na studij, sasvim je jasno da im je cilj povijesni revizionizam i propagiranje ustaških snaga. Samo neki od ponuđenih kolegija su, primjerice, „Filozofsko-teološki pristup stanovništvu“, „Hrvatska žena u iseljeništvu“ i „Hrvatske katoličke misije“ – riječ je o obaveznim kolegijima, dok su neki od izvoditelja Štercov kolega Anđelo Akrap, povjesničar Josip Jurčević te bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota.

Nedavno smo u Zagrebu imali slučaj da je u organizaciji crkve, pod pokroviteljstvom studentskog kapelana don Damira Stojića, u prostorima Sveučilišta u Zagrebu pred studenticama i studentima govorio ni više ni manje nego Dario Kordić, osuđen u Haagu 2001. godine kao ratni zločinac na 25 godina zatvora zbog masakra u Ahmićima. Tadašnji je ministar Kuščević, pokušavajući opravdati Kordićevo predavanje, izjavio kako su navedena ubijanja bila pogreška i kako je za tu pogrešku Kordić svoje odslužio, a ono za što se Kordić borio naš je bivši ministar nazvao doprinosom u ratu (4). Sasvim je jasno i očekivano da se Nadbiskupija nije očitovala o tome, a bjelodano je da se ni u kakvom Studentskom centru ili na Sveučilištu ne bi smjeli događati ovakvi propusti.

Nakon svega navedenog moramo se pitati: kakav je to rektor i kakvo je to Sveučilište koje dopušta tribine poput Kordićeve u vlastitim prostorima? Kojima se na prvom mjestu nalazi očuvanje i jačanje vlastite pozicije moći i pozicije moći svojih istomišljenika? Koji nižu skandale poput tužbe vlastitih studenata i upitnih trošenja sveučilišnog novca? (5) Kakvo je to Sveučilište i kakve su to institucije koje odobravaju kurikulum povijesti u kojem se relativiziraju režimi i zločini?

Ovo sve može se promatrati samo kao dio pokušaja trovanja cijelog društva „pravovjernom“ ideologijom, koja je već odavno prokazana kao štetna. Obrazovanje, kao jedno od temeljnih stavki zdravog društva, ne bi smjelo biti pod represivnim utjecajem politike Sveučilišta kakvo imamo sada. Obrazovanje i Sveučilište kakvo želimo i koje je nužno potrebno za bilo kakve pozitivne pomake u obrazovanju, pa onda i u društvu generalno, jest ono građeno na demokratskim vrijednostima, ono koje ne diskriminira po političkim i rodnim osnovama te koje zaista radi u korist svojih studentica i studenata, a ne protiv njih.

 

Petra Kurtović

(1) Više o tome na poveznici: https://www.h-alter.org/vijesti/mirovina-to-sam-ja (posjećeno 10.10.2019.)

(2) Više o tome na poveznici: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prodekanica-zrtva-sukoba-zbog-spajanja-filozofskog-i-katolickog-fakulteta-%E2%80%98suspendirao-sam-je-zbog-glasne-glazbe-i-nerada…/3707535/ (posjećeno 10.10.2019.)

(3) Šterc, Stjepan; Komušanac, Monika, Neizvjesna demografska budućnost Hrvatske- izumiranje i supstitucija stanovništva ili populacijska revitalizacija …?, Društvena istraživanja, 21 (2012), 3; 693-712, str. 703

(4) Više o tome na poveznici: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hdz-ov-ministar-kuscevic-o-dariju-kordicu-nitko-ga-nema-pravo-prozivati/8691476/ (posjećeno 10.10.2019.)

(5) Više o tome na poveznici: https://www.srednja.hr/novosti/rektor-boras-novcem-sveucilista-uredio-luksuzne-apartmane-dubrovniku-njima-ljetuje-s-obitelji/ (posjećeno 10.10.2019.)

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close