AKCIJA

Apel za sustavnu klimatsku akciju

 

Predstavnici 550 hrvatskih znanstvenika potpisali su i objavili Apel za sustavnu klimatsku akciju, te ga predali Vladi, premijeru, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Sadržaj dokumenta prenosimo u cijelosti. w

Foto: Pexels
Potaknuti izvještajima Međunarodnog panela za klimatske promjene, osobito zadnjeg, objavljenog u studenom 2018., odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Rezolucijom Europskog parlamenta o proglašenju klimatskog izvanrednog stanja na razini cijele Europske unije, upozorenjem koje je potpisalo preko 11.000 znanstvenika, među kojima i 19 znanstvenika iz Republike Hrvatske, vrlo odlučnim politikama ublažavanja klimatskih promjena, kao i prilagođavanja klimatskim promjenama, koje se provode u brojnim državama članicama EU-a, ali i globalno, globalnim klimatskim pokretom, utjelovljenom u nebrojenim inicijativama, udrugama i akcijama, a osobito međunarodnim kampanjama srednjoškolaca, kao što su School Strike for Climate, Fridays for Future i drugima, od kojih su neki zaživjeli i u Republici Hrvatskoj, pozivamo vas da se zajedničkim snagama suočimo s klimatskom krizom. Kao znanstvenici i građani zabrinuti zbog sve očitijih posljedica klimatskih promjena, sve osjetnijih i na teritoriju Republike Hrvatske, zabrinuti zbog nedostatka sustavnih javnih rasprava o klimatskim temama u Republici Hrvatskoj, te imajući na umu znanstvene spoznaje svih znanstvenih polja i disciplina o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima, posljedicama, prognozama i perspektivama, mi, niže potpisani znanstvenici iz različitih akademskih disciplina, djelatni u Republici Hrvatskoj ili porijeklom iz nje, upućujemo ovaj apel javnosti i svima odgovornima.

U svom zadnjem specijalnom izvještaju, objavljenom u studenom 2018., Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da sprječavanje nepovratnih promjena klime, koje ugrožavaju održivost civilizacije na Zemlji, zahtijeva smanjenje emisija ugljikovog dioksida (CO2) za 45 % do 2030. te njihovo potpuno ukidanje do 2050.

Klimatske promjene, koje bismo, dakle, bez pretjerivanja trebali nazivati preciznijim iako netehničkim terminom, klimatskom krizom, realnost su današnjeg svijeta i radi se o najozbiljnijoj i najkompleksnijoj krizi kojoj je čovječanstvo u cjelini bilo ikad izloženo. Suočeni sa sada već galopirajućom klimatskom krizom i njenim posljedicama, čini nam se opravdanim pozivati na proglašenje izvanrednog stanja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća iz godine u godinu diljem Zemlje bilježimo posljedice klimatskih promjena od kojih ovdje ističemo (iz izvještaja IPCC-a 2013. i 2018.): obaranje rekorda prosječne globalne temperature, sve učestalije i intenzivnije pojave valova vrućine tijekom ljeta i hladnih oborinskih ekstrema tijekom zima, destabilizaciju permafrosta, gubitak ledenjaka kao važnih resursa pitke vode, porast globalne razine mora, izbljeđivanje koralja, velike šumske požare, sve duža sušna razdoblja, poplave velikih razmjera te sve češće i intenzivnije suše. Posljedično, svjedočimo i velikim promjenama u okolišu, što uzrokuje sve veće probleme u proizvodnji hrane, prisilne migracije te degradaciju bioraznolikosti, koje se očituju u galopirajućem izumiranju, seljenju vrsta, među kojima su najvidljivije pojave tropskih vrsta u umjerenom pojasu. Zbog svega toga, konformističko odbijanje prihvaćanja stvarnosti klimatske krize je izgubilo svaku racionalnu utemeljenost.

Istovremeno, svjedočimo pokretima za akciju koje možemo smatrati početkom globalne ekološke revolucije, novog historijskog momenta kakav čovječanstvo do sada nije iskusilo.

Jedan od glavnih zahtjeva tih pokreta je poziv institucijama da slušaju znanstvenike. Istina, znanstvenici su često vrlo skromni u javnom komuniciranju vlastitih rezultata i njihovih implikacija, što se može pripisati strogom pridržavanju pravila znanstvene metode. No, kao što je klimatolog James Hansen istaknuo: „Oprez je hvalevrijedna vrlina, no danas bismo možda ipak trebali kontrolirati našu suzdržanost, jer ona nas vodi u kataklizmičku budućnost.“ Jedno od uobičajenih suzdržavanja od odlučne sustavne akcije do sada je bila pozicija da klimatske promjene predstavljaju problem, ali da to nije kriza.

Jasno je da „klimatska kriza“ ili „izvanredno stanje“ nisu tehnički termini, kakvima bismo se koristili u znanstvenoj komunikaciji. Ipak, danas više nemamo na temelju čega ublažavati taj neugodni, ali jasan i svima razumljiv termin. Iz istog razloga, treba prekinuti štetnu praksu upotrebe terminologije, koja se odnosi na klimatsku krizu i njezino ublažavanje, u svojstvu kozmetičkog dodatka proizvodima, projektima, politikama, strategijama, proglasima i drugim političkim stajalištima. Ta terminologija ima svoj jasan i nedvosmislen sadržaj, ukorijenjen u znanstvenim činjenicama, pa se i mora koristiti u skladu s time.

U vezi s klimatskom krizom, središnji zahtjev nas, znanstvenika, jest donošenje odluka temeljenih na znanstveno utemeljenim činjenicama.

Mi, znanstvenici, na temelju svih raspoloživih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija, s punom odgovornošću tvrdimo da se radi o krizi, zapravo o izvanrednom stanju, te svojim znanstvenim autoritetom pozivamo institucije da odgovarajućim i ambicioznim mjerama stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem.

Stoga, zahtijevamo sljedeće:

– hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU, 3 kao i niza drugih država;

– uključenje znanstvenika svih profila i disciplina, koji objavljuju recenzirana znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i/ili njihovu ublažavanju, u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu;

– razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socio-ekonomskih modela, održivijih u odnosu na postojeći;

– rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti, na svim razinama, o klimatskoj krizi, u svoj njenoj kompleksnosti, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume;

– hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika;

– prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture;

– prepoznavanje osobito ranjivih skupina u društvu te rad na minimiziranju njihove ranjivosti, kao i već pretrpljenih šteta;

– poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja;

– poticanje održivih, niskougljičnih transportnih rješenja, uključujući i razvoj prateće infrastrukture;

– implementaciju održivih tehnoloških rješenja u svim aspektima života, na temelju komparativnih analiza životnih ciklusa (LCA);

– intenzivnu potporu ambicioznim znanstvenim istraživanjima usmjerenim prema odgovorima na klimatsku krizu.

Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time.

To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.

To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti.

Naposljetku, to je zahtjev koji isključuje bilo kakvu diskriminaciju te poziva na solidarnost među generacijama, među rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića.

Na kraju, ističemo da smo na raspolaganju svim institucijama, kako bismo se zajednički suočili s izazovima klimatskog izvanrednog stanja.

Originalni dokument uz imena potpisanih znanstvenika i znanstvenica možete pronaći ovdje.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close