TEKST

Crtice iz distopije

 

Ili: kako je kriza poslužila za još jači udar na radnička prava

Vijest je došla poput šoka, iako nas ne bi trebala toliko šokirati. U pomutnji zbog koronavirusa, između jecaja i naricanja velikih, srednji, malih i mikro-poduzetnika (što će, pobogu, sada država učiniti za njih), počelo se govoriti i o suspenziji Zakona o radu. Točnije, o prijedlogu zakona kojim bi se značajno umanjila radnička prava tijekom trajanja ove epidemije. Za objašnjenje što točno znači kraj epidemije te kako se ona definira (epidemiološki ili drugačije) javnost je ostala uskraćena. Vlada je zasad od namjere odustala, ali samo i jedino zato jer je rekcija bila pravovremena i jaka. Nemojmo se nadati da će na tome stati.

foto: Javed Anees

Prije nekoliko dana urednik časopisa Radno pravo upozorio je da se priprema prijedlog zakona radnog naziva “Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti Covida-19”. Onim zakonom bi se faktički omogućila suspenzija Zakona o radu (koji je već u velikoj mjeri liberaliziran) te bi poslodavci mogli smanjiti plaće radnicima do minimalca, jednostrano odlučivati o radu od kuće, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim bi se skratilo radno vrijeme i ugovorila niža plaća te više ne bi morali primjenjivati pravo najpovoljnije za radnika (između ostalog).

Imperij uzvraća udarac

Urednik časopisa Krešimir Rožman je za Hinu kazao kako se radi o radnom materijalnu, ali da se “zasigurno može očekivati donošenje nekih rješenja s obzirom na to da se zbog epidemije masovno krši ZOR – primjerice, rad od kuće većinom nije posebno ugovoren”. Treba li napomenuti da se poslodavci i u “normalnim vremenima” (ako ih baš hoćemo tako nazvati) ne pridržavaju ZOR-a te koliko su česta kršenja radničkih prava?

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) je odmah reagirao, pa su u otvorenom pismu Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću izrazili šok i nevjericu zbog navedenog prijedloga, pogotovo zato što je SSSH neslužbenim kanalima uopće doznao da se na takvom prijedlogu radi. Međutim, ako je Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja radilo na prijedlogu Zakona o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti Covida-19, a jest, jer je navedeni prijedlog zakona procurio u javnost, taj nalog o izradi prijedloga zakona je od nekog morao doći. Nacrt je također netko morao složiti.

“Dok dobro uređene države-članice EU postižu tripartitne dogovore kako se zajednički nositi s ovom dosad neviđenom krizom i kako ublažiti ekonomske i socijalne posljedice (Italija, Austrija, Slovenija…), u Hrvatskoj se ni tinta na novom tripartitnom Sporazumu o osnivanju GSV-a nije osušila, a Vlada i HUP su opet u bipartitnoj suradnji iza leđa sindikata, kao i prije Sporazuma. Naime, u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava izrađen je Nacrt prijedloga zakona o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19 s Konačnim prijedlogom zakona, bez ikakvih najava ili savjetovanja sa sindikatima, posebice nas u privatnom sektoru”, navodi se tako u otvorenom pismu SSSH Vladi i premijeru.

Oštro pismo premijeru i ministru rada uputila je i Europska konfederacija sindikata (ETUC) u kojem je osudila ovakvu zakonodavnu inicijativu te od hrvatske Vlade zatražila da odmah odustane od svih takvih prijedloga. Treba napomenuti da niti jedna država Istočne Europe nije imala ovakav prijedlog suspenzije ZOR-a.

Nova nada

Dan nakon što je prijedlog zakona procurio u javnost održala se sjednica Vlade nakon koje ministri su dali izjave novinarima. Bez da je izravno upitan (a odgovarajući na pitanje novinara o mjerama borbe protiv utjecaja korone na gospodarstvo), ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović demantira napise u medijima o suspenziji ZOR-a. “Dakle, mi smo razrađivali nekoliko scenarija, ono što definitivno nećemo činiti su izmjene zakona prije nego što se konzultiramo sa socijalnim partnerima, koliko god to u ovim trenutcima bilo otežano. Ono je nužno”, kazao je ministar te dodao kako će se sutradan u 13 sati održati razgovor na razini Vlade sa svim socijalnim partnerima.

“Na razini Vlade ćemo sjesti u okviru socijalnog vijeća, prodiskutirati sve teme koje mogu imati implikacije na ekonomiju i vidjeti dalje”, kazao je ministar, a prenosi N1.

Sutradan, u petak, održala se 222. sjednica Gospodarskog-socijalnog vijeća (GSV) i to prvi put u skoro tri godine, nakon što je posljednja održana u lipnju 2018. Tema? Razmjena mišljenja između socijalnih partnera o utjecajima epidemije koronavirusa na gospodarstvo. Na sjednici GSV-a uz sindikate i poslodavce te premijera sjedilo je i 15 ministara. Dosad neviđeno. Neposredan povod sjednice, kako piše SSSH na svojim internetskim stranicama, bila je njihova reakcija i otvoreno pismo koje su uputili. Nakon sjednice predsjednik SSSH-a Mladen Novosel izjavio je da prijedlog zakona nije bio samo glasina, očito, jer je Vlada u dosluhu s poslodavcima pokušala progurati izrazito štetne izmjene zakona, ali nije im prošlo. Zasad.

Kapital ne miruje, radnici na čekanju

S druge strane, ideološki rat se vodi, poslodavci i poduzetnici jauču, dižu glas. Tako je nedavno osnovana inicijativa Glas poduzetnika odmah uskočila na vlak i počela zahtijevati ono što bi se jednostavno moglo svesti pod zajednički nazivnik #sveikad. “Nema odgoda, oslobodite nas svega!”, zahtijeva Hrvoje Bujas iz navedene inicijative u programu N1 Televizije. U drugom gostovanju na istoj televiziji jasnije artikulira, pa tako traži: ukidanje svih parafiskalnih nameta i komunalnih naknada, moratorij na kredite i leasinge, ukidanje plaćanja svih nameta gradovima i općinama te ukidanje plaćanja akontacije na dobit i plaćanja PDV-a o naplati (između ostaloga).

Inicijativa predlaže i 12 članova za Krizni stožer za gospodarstvo, kojeg namjerava osnovati Vlada Republike Hrvatske i to: ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata, potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, ekonomskog analitičara Vuka Vukovića, makroekonomista Velimira Šonju, Hrvoja Bujasa iz Inicijative, predsjednicu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordanu Deranja, potpredsjednika HGK za međunarodne poslove i EU Ivana Barbarića, pravnog stručnjaka Andreja Šooša Maceljskog, poreznog stručnjaka Edu Tuka, potpredsjednicu za poslovni razvoj i korporativne poslove u Valamaru Ivanu Budin Arhanić, potpredsjednika Nacionalne Udruge Ugostitelja Vedrana Jakominića te Davora Huića iz Udruge poreznih obveznika Lipa.

Zašto u prijedlogu nema predstavnika sindikata i radnika? Jednostavno. Jer iz Inicijative smatraju da u ovom trenutku nisu “kritični za rad stožera”. Da, radnici koji poslodavcima proizvode višak vrijednosti nisu bitni za rad stožera. Ako nam je ova kriza išta pokazala, to je koliko ovisimo o radnicima, a koliko nam (ništa ili gotovo ništa) vrijede raznorazni poslovni anđeli, poduzetnici i prodavači magle. U svom gostovanju na N1 Televiziji financijski analitičar Andrej Grubišić tako izjavljuje: “Državo, makni se, ali mi vrati moje novce!” te također dodaje: “U Hrvatskoj, vjerojatno kad bi pala i atomska bomba, ne bi bila dovoljan triger da bi se diralo u prava javnog sektora”. Ideološki rat je, kako rekosmo, u punom zamahu. Andrej Plenković nudi isplatu minimalne plaće radnicima od strane države, a poslodavcima odgodu plaćanja poreza u maniri ‘3+3’ (tri mjeseca odgode te još potencijalna tri ako se kriza nastavi). Poslodavci, nezadovoljni, predlažu druge mjere – tzv. ‘radnike na čekanju’. Država neka plaća naknadu za nezaposlene radnicima, a poslodavci nemaju obavezu plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kao da doprinose nisu zaradili radnici sami, kao da to nije dio radničke plaće.

Od suspenzije ZOR-a zasad ništa. Međutim, tu priči nije kraj. Za početak vikenda, jedna ‘radosna’ vijest! Kako piše Novi list, poslodavci i sindikati u turizmu dogovorili su suspenziju Kolektivnog ugovora u ugostiteljstvu. Kolektivni ugovor neće se primjenjivati do odluke državnih tijela o prestanku izvanrednih mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa, a zbog koje poslodavci ne mogu poštivati ugovorene obveze.

Treba li nas biti strah? Da. Hoće li biti gore? Da, hoće. Ali ne smijemo posustati. Ako nas je ova epidemija ičemu naučila, to je da se bez nas ne može, a bez njih itekako može.

Nezavisni cestarski sindikat pripremio je kratki pregled osnovnih radničkih prava u doba koronakrize. Informirajte se jer je informiran i organiziran radnik, snažan radnik.

 

M.G.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close