AKCIJA

Javno pismo Kluba studenata Filozofskog fakulteta rektoru dr. sc. Damiru Borasu

 

…Senatu i cjelokupnoj akademskoj zajednici Sveučilišta u Zagrebu. Filozofski je opet postao fakultet slučaj, i to ne zbog borbe za vrijednosti koje se tiču čitavog društva, po čemu je nekad bio poznat, nego zbog sujete pojedinaca koji zloupotrebljavaju svoju poziciju moći. Umjesto bavljenja pravom na besplatno obrazovanje, problemima bolonjskog sustava, ponižavajućim tretmanom studenata u studentskim domovima nakon potresa u Zagrebu i nezavidnom situacijom studenata slabijeg imovinskog statusa uslijed posljedica pandemije, opet moramo trošiti energiju na prepucavanja oko toga tko je ili nije u nečijoj milosti. Javno pismo KSFF-a rektoru dr.sc. Damiru Borasu prenosimo u cijelosti.

foto: portal Novosti

Kao što je otežavao izbor aktualne dekanice Filozofskog fakulteta dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić, rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Damir Boras sad to isto čini i aktualnom kandidatu za dekana dr. sc. Nevenu Jovanoviću, a sve to usprkos demokratski izraženoj volji predstavnika profesora i studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Takva vrsta institucionalne krize donosi štetu u svim segmentima funkcioniranja fakulteta, nestabilnost koju su Klub studenata Filozofskog fakulteta i druge studentske organizacije itekako osjetili. Stoga smo odlučili po tom pitanju obratiti se javnim pismom rektoru Borasu, članicama i članovima Senata, kao i cjelokupnoj akademskoj zajednici Sveučilišta u Zagrebu jer smatramo da taj pojam zajednice treba imati i svoj konkretan značaj.

Profesore Boras, u KSFF-u ostajete upamćeni kao jedini dekan Filozofskog fakulteta koji je u više navrata dolazio u prostor Kluba i neformalno se družio sa studentima. Taj žalostan prosjek tim je žalosniji što razvoj tadašnjeg dobrog odnosa zamagljuju druge stvari. Pamti se Vaš netransparentan rad kad ste odbili objaviti reviziju Filozofskog fakulteta na njegovoj službenoj stranici. Pamti se Vaše nasilno ponašanje za vrijeme blokade rada fakultetske referade u sklopu borbe za besplatno obrazovanje, kad ste studentici oteli fotoaparat iz ruke, pritom je lakše ozlijedivši. Pamti se kako ste kao dekan, suprotno odluci Vijeća fakulteta, poslali u rektorat prijedlog o proširenju suradnje između Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, da biste potom kao rektor vlastiti prijedlog i odobrili. Pamti se kako ste podržavali bivšeg dekana dr. sc. Vlatka Previšića dok je uz prijetnje i malverzacije sprovodio strahovladu na Filozofskom fakultetu, pokušavajući nametnuti suradnju s KBF-om na štetu našeg fakulteta. U tu svrhu osporavali ste legalnost studentskih predstavnika u Vijeću fakulteta, studente ste natjerali na izvanredne izbore za Studentski zbor, a nakon što je ista struja pobijedila na izborima, odugovlačili ste s priznavanjem izbornih rezultata.

Pamti se kako ste na račun Sveučilišta u Zagrebu tužili studenta za klevetu samo zato što je iznio svoje mišljenje tijekom statusne krize na Hrvatskim studijima. Pamti se kome ste sve uz suluda obrazloženja bili spremni dati počasni doktorat čime ste dodatno degradirali instituciju Sveučilišta u Zagrebu. Pamti se još cijeli niz Vaših štetnih postupaka. Na taj će se način pamtiti i ovi manevri kojima sabotirate normalno funkcioniranje Filozofskog fakulteta. Ne radi se tu samo o onemogućavanju demokratske procedure za izbor dekana, radi se i o konstantnim pritiscima na redovni rad aktualne uprave Fakulteta, kao i odugovlačenju napredovanja u nastavnim zvanjima profesoricama i profesorima koji Vam nisu po volji.Takvo ponašanje samo navodi na sumnju da se nastojite iskupiti jer ste bili neuspješni u ispunjavanju obećanja danih katoličkom lobiju, uz čiju pomoć ste postali rektor. Pamtit će se tako i Vaš ponovni prijedlog da se dr. sc. Vlatku Previšiću dodijeli status profesora emeritusa komu je taj status alma mater već uskratila. U slučaju dodjeljivanja takve titule važnu ulogu ima nečiji karakter, a tu je dr. sc. Previšić i kao profesor i kao dekan pokazao sav nedostatak svoje ličnosti. Držimo da takva osoba ne zaslužuje postati profesor emeritus. Povrh svega, taj prijedlog stavljate na dnevni red istoga dana kad uskraćujete kandidaturu za dekana dr. sc. Nevenu Jovanoviću bez mogućnosti za ikakvu raspravu. Sve to činite fakultetu na kojem ste izgradili karijeru. Krajnje razočaravajuće.

Autonomija sveučilišta zajamčena je Ustavom, a kako i zašto ta autonomija funkcionira određeno je zakonom. U ovoj situaciji valja se zapitati – zašto sveučilište ima autonomiju? Koja je njezina svrha?

Autonomija je prostor slobode pružen akademskoj zajednici da bi mogla ispunjavati konkretne obaveze prema društvu. Te su obaveze navedene u člancima 2. i 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju gdje, pored bavljenja znanstvenim i umjetničkim radom, stoje i otvorenost prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici, europska humanistička i demokratska tradicija, poštivanje i afirmacija ljudskih prava, interakcija s društvenom zajednicom i obveza za razvoj društvene odgovornosti i drugih članova akademske i znanstvene zajednice. Stoji i to da svoje zadaće sveučilište ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje. Zakon o sveučilištu u skraćenom obliku u članku 6. ukazuje na te iste obaveze. To znači da pored slobode za neovisan znanstveni i umjetnički rad, koji je onda kao takav obaveza, postoji i sloboda za neovisnu kritiku i direktan utjecaj na boljitak društva u svim njegovim segmentima, a koji su također obaveza.

Zato sveučilište ima autonomiju.

Osnovna stvar koju sveučilište mora učiniti da bi na takav način moglo služiti društvu jest pružati primjer, dakle, mora biti funkcionalna, demokratski ustrojena, transparentna organizacija. Sveučilište nije nečija igračka.

Vi, profesore Boras, svojim despotskim i ignorantskim ponašanjem gazite upravo te vrijednosti. Studente se po studentskim domovima izbacivalo iz soba i selilo u druge domove, čime su bili prisiljeni kršiti odredbe o fizičkom razmaku te ugrožavati vlastito zdravlje. Studentima koji su u to vrijeme bili izvan Zagreba izbacivale su se stvari, neke su u tom procesu i izgubljene. Neki studenti koji su ostali bez posla, a koji zbog svog studentskog statusa nemaju pravo na nadoknadu kao drugi radnici, sad doslovce gladuju. Cijelo to vrijeme Vi se, potpuno nezainteresirani za te probleme, bavite svojim malim dvorskim spletkama. Kako objasniti da Vi kao informacijski stručnjak, uz današnju tehnologiju i sve tehničke resurse Sveučilišta u Zagrebu, niste u stanju organizirati videokonferenciju? Umjesto toga tražite od članica i članova Senata da se samo e-poštom, bez ikakve mogućnosti rasprave, očituju na Vaše prijedloge uz koje je priložena isključivo dokumentacija koja Vama odgovara. To znači ili da ste Vi i Vaši suradnici toliko potkapacitirani za obavljanje svojih funkcija ili da iza toga stoji zla namjera – teško je odrediti koja je od tih opcija gora za Sveučilište. Biti rektor jedan je od onih položaja na kojima se čovjeka može ocjenjivati u smislu nasljeđa njegovog mandata. Jeste li razmišljali o tome kakvo će biti Vaše nasljeđe? Iz perspektive nas koje pogađaju posljedice Vašeg djelovanja to je nešto što bismo najradije zaboravili. Jedini razlog zašto bi Vas se trebalo pamtiti jest lekcija da se takvo upravljanje Sveučilištem više ne smije ponoviti. Svakom Vašom daljnjom samovoljom taj se dojam samo produbljuje.

Članice i članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu, vi imate moć biti korektiv rektoru, što je uostalom i vaša uloga. Ipak, vi dozvoljavate sve te makinacije i osobne vendete, čak ste ga izabrali u drugi mandat za koji je također izveo pravnu vratolomiju osiguravši si status profesora emeritusa izvan matičnog fakulteta jer mu ga tamo nisu htjeli dati. Zašto pristajete na takve stvari? Podsjetite se i vi na Ustav i zakone te zašto sveučilište ima autonomiju. Služi li ona tome da brinete isključivo o vlastitim interesima i to tako da ste spremni bespogovorno udovoljavati nečijim hirovima? Čini li vas takvo osiguravanje sredstava za vaše projekte neovisnima? Razumijete li značenje pojma korupcije? Doprinosite li tako boljem društvu u kojem mladi neće imati potrebu graditi život negdje u tuđini? Opravdavate li takvim ponašanjem status akademskih građana?

Drage profesorice i profesori na svim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, vaši predstavnici u Senatu Sveučilišta djeluju u vaše ime. Slažete li se s tim kako vas predstavljaju? Podsjetite se i vi na Ustav i zakone koji definiraju autonomiju sveučilišta. Ispunjenje obaveze koju pred vas postavlja ta sloboda djelovanja osim poštenja traži i hrabrost. To se posebno odnosi na vas koji simpatizirate naše stavove. Nije dovoljno samo simpatizirati – treba biti hrabar i djelovati. Udružite se i stvorite pritisak za slobodno i zdravo sveučilište. Udružite se sa studentima, ispunite svoju obavezu da ih naučite društvenoj odgovornosti. Kakav primjer dajete svojoj djeci? Učite li ih da budu hrabri i pošteni? Pripremate ih za svijet, no radite li i na tome da svijet njima bude bolji?

Kolegice i kolege studenti na svim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, članak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju navodi da su i studenti članovi akademske zajednice. To znači da se samim upisom na studij sve slobode i obaveze koje dolaze s autonomijom sveučilišta odnose i na nas. Članak 88. istog zakona još dodatno za nas studente navodi naše pravo na slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na visokim učilištima. Osmislimo zajedno i te druge aktivnosti. Ne trebamo čekati nikoga da nas povede, možemo i mi povesti druge. Udružimo se i vratimo naše sveučilište njegovoj svrsi.

Jedan svijet, jedna borba!

 

Klub studenata Filozofskog fakulteta

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close