TEKST

Pomolimo se za poduzetnike

 

Nakon početnog šoka i pokušaja suspenzije Zakona o radu koji na sreću nije prošao, poslodavci su se okrenuli svojim zahtjevima prema Vladi i sada vrište sa svih portala, televizora, iz svih medija. Glas radnika opet se gotovo pa ne čuje. Sada je sasvim jasno da će izbori biti na ljeto, najvjerojatnije u srpnju, što znači da nas čeka vruća i teška politička jesen – ekonomska recesija, rastuća nezaposlenost i rezanja.

foto: Abrasmedia.info

Poduzetnik m. (V –iče, N mn –ici): pojedinac ili pravna osoba koja unosi inovacije ili unaprjeđuje radni proces i preuzimanjem rizika nastoji ostvariti uspjeh na tržištu [uspješan poduzetnik, dobar poduzetnik, mali poduzetnik].

Also known as punitelj proračuna, hranitelj uhljeba, spasitelj gospodarstva.

Nakon prvotnog mlakog odgovora na krizu u kojem nudi poslodavcima odgodu poreza država uskače sa snažnijom reakcijom. Za mjesec ožujak Vlada obećaje svima koji su na to ostvarili pravo isplatiti 3.250 kuna po radniku, a za mjesec travanj i svibanj po 4.000 kuna po radniku. No, sindikati odmah počinju s upozorenjima – potpore su navodno namijenjene radnicima, ali sjedaju na račun poslodavaca i onda ih poslodavci isplaćuju. Vijesti s terena govore kako neki poslodavci naknade ne isplaćuju, ne isplaćuju ih u cijelosti ili traže od radnika da im vrate dio sredstava. Isto potvrđuje i ministar financija Zdravko Marić koji je tako rekao kako je Porezna uprava počela s prvim analizama JOPPD obrazaca i kako je ta ista analiza pokazala da je svaki četvrti pregledani poslovni subjekt i uz državnu potporu isplatio manje nego mjesec prije. Colour me shocked.

S druge strane ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović je apsoštrumfno iznenađen. Zašto pobogu? Pa jer je javnost zainteresirana gdje su otišli silni novci. Zamislite vi to, javnost silno želi znati gdje su otišle milijarde i milijarde kuna zbog kojih će se Hrvatska budućnost zadužiti, zbog čega će javni dug biti više od 90 posto BDP-a.

Država je tako u mjesecu ožujku isplatila pomoć za skoro 500.000 (slovima: petsto tisuća) radnika, dok ministar očekuje da će se ta potpora u travnju tražiti za i više od pola milijuna, njih skoro 600 tisuća radnika, kako navodi N1.

Mjera za koga?

Svojim nazivom mjera nam govori da je usmjerena prema onima čije je poslovanje direktno pogođeno epidemijom koronavirusa i onima kojima je promet pao zbog odluka Stožera civilne zaštite u sklopu borbe protiv epidemije koronavirusa. Kao što navodi Regionalni industrijski sindikat (RIS) u svom komentaru: “Potpuno je nelogično da su jednake potpore dobili oni kojima je zabranjen rad, oni koji su radili smanjenim kapacitetima i onima koji su radili najnormalnije, pa čak i više od uobičajenog. Isto tako, novac je jednako podijeljen onima koji su na donjoj granici rentabilnosti i onima koji ostvaruju visoke profite”. Tako navode i “primjer poduzeća Autobusni prijevoz iz Varaždina čiji je direktor donio odluku da će se plaće za ožujak radnicima isplaćivati u visini državnih potpora, što je i učinjeno, pa su radnicima plaće za ožujak nezakonito obračunate i isplaćene, iako su redovno radili sve do 21. ožujka, kada se ukida međužupanijski prijevoz.” Dalje pišu i kako imaju saznanja da će neki od poslodavaca iz tekstilne i obućarske industrije isplatiti minimalnu plaću od 3.250 kuna iako će po radniku primiti 4.000 kuna, s time da će država platiti doprinose iz i na plaću. A mi dodajemo – za novce su se između ostalih prijavili Index, Odvjetničko društvo Hanžeković, izdavač Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije Hanza medija…. Upravo je to ono na što su sindikati cijelo vrijeme upozoravali, a deblji kraj u ovoj priči izvući će, kao i obično, radnici.

Iako je jasno da je odluka o pomoći – pogotovo u prvim danima općeg kaosa i neizvjesnosti – trebala biti donesena brzo, jasno je također da je ona i uvelike, uvelike iskorištavana. Pritisak sindikata čiji se glas u medijima jako malo čuje ipak je urodio plodom. “Još jednom ću naglasiti da ćemo kontinuirano u sljedećem razdoblju provoditi kontrolu trošenja javnog novca, kontrolu trošenja potpora i kontrolu korištenja subvencija koje smo isplatili. Ovdje moramo jamčiti hrvatskim građanima da će potpore imati smisao. Još jednom naglašavam da smo u kontaktu sa svim socijalnim partnerima i ukoliko bude potrebe dotjerivat ćemo ove mjere i dotjerivat ćemo ove potpore”, kazao je tako ministar Aladrović nakon što je ipak – nakon dosta odugovlačenja – objavljen popis onih koji koriste mjere Vlade. Pritom i sam priznaje kako je poprilično siguran kako će biti zlouporaba naknada za radnike, ali da “ćemo kao država odreagirati na sve zlouporabe“.

Normalno, nenormalno, amoralno – potejto potato tomejto tomato

Kada je Hrvatski zavod za zapošljavanje 29. travnja i objavio popis svih korisnika potpore vlade za ožujak, učinio je to u obliku gotovo pa bolno nepretražive tablice. Gotovo 2.000 stranica koje je trebalo pretraživati i vrtiti ‘ručno’, bez opcije pretrage po OIB-u poduzeća / obrta ili imenu. Isti dan kada su objavljeni korisnici ministar Aladrović u Dnevniku N1 Televizije daje obećanje kako će omogućiti pretraživanje popisa poslodavaca, pa tako kaže. “Popis je dostupan tek 4-5 sati, vidimo tehničke nedostatke, izrazito je velik interes javnosti i velik se broj korisnika nalazi na stranicama HZZ-a i sigurno ćemo povećati pretraživost podataka i povećati mogućnost broja korisnika. Nismo očekvali toliku zainteresiranost i odgovorit ćemo u najkraćem vremenu i moći će se pretraživati podaci”, rekao je. Isti dan, međutim, GONG objavljuje pretraživ popis, ne želeći čekati da se ministar, ministarstvo, Vlada i HZZ ‘probude’.

Aladrović potom u utorak, 12. svibnja, najavljuje ‘redefiniranje’ odnosa prema tvrtkama koje su tražile potpore za očuvanje radnih mjesta, s istovremeno su mogle ostvariti dobit i bez njih. Upitan je li normalno da je sedam od deset tvrtki koje su primale potpore za radnike imalo veću dobit u ožujku od iznosa koji im je država dala za potporu, Aladrović je kazao da nema taj podatak, no da mjera “definitivno ima smisao u povećanju likvidnosti poduzetnika i očuvanje zaposlenosti”, prenosi N1. Nije prirodno isplaćivati dividende i paralelno tražiti pomoć države. Hvala ministre na tom saznanju.

No, ovaj tjedan donosi nam novi šok. Kada je objavljen prvi set mjera Vlada je uvjetovala da poslodavac mora zadržati broj zaposlenika dvostruko duže od vremena korištenja mjera. Međutim, taj uvjet sada je promijenjen i to više ne vrijedi. Poslodavci sada svoje radnike mogu otpustiti i to bez sankcija. Kao što smo rekli, ova kriza prelomit će se na leđima onih najsiromašnijih, najranjivijih s najnižim stupnjem obrazovanja. Nema sumnje da su oni u ovoj krizi već nastradali.

My thoughts and prayers are with poduzetniks

Prema anketi koju je napravila Udruga Glas poduzetnika, gotovo 60% ispitanika nema niti pet tisuća kuna u rezervi, a preko 80 tisuća nema 20.000 kuna rezerve, što znači da većina poduzetnika ne može pregrmiti bilo kakvu veću krizu, a kamoli nešto ovakvog razmjera poput pandemije. Ili, kao što navodi autor linkanog članka: “struktura hrvatske ekonomije nažalost sve više podsjeća na najsiromašnije zemlje svijeta u kojima preko 3/4 tržišta rada čine individualni poduzetnici te zaposleni i samozaposleni u malim, obiteljskim mikro-poduzećima, izloženi hirovima savršeno konkurentnog tržišta s nultim stopama profita”. Radi se u velikoj mjeri o outsourceanoj, potrošnoj robi, na koju je uglavnom veliki kapital prebacio većinu svojih troškova, koja pak misli da je idući Elon Musk ili Steve Jobs.

S druge strane, vladajući guraju odluku da se izbori održe na ljeto, pravdajući to demokratskim legitimitetom koji će biti potreban za teške odluke što nam slijede na jesen, kada ćemo tek osjetiti pravi razmjer ekonomske recesije. Koalicijski partneri su se dogovorili, Sabor se raspušta u ponedjeljak, što je prvi korak ka izborima. Sada samo čekamo da Predsjednik Republike odluči o datumu, ali jedno je jasno – čeka nas duga, vruća i iznimno teška politička jesen, ekonomska recesija, rastuća nezaposlenost i rezanja. A oni koji su do jučer plakali kako nema radne snage opet ju odbacuju lakoćom pera, svu odgovornost prebacuju na radnike, a za godinu-dvije, kada ‘novo normalno’ postane ‘staro normalno’, možemo očekivati istu mantru koju smo slušali pred koji mjesec, onu o lijenim radnicima koji traže previše. Onu dobru-staru o uhljebima nismo nikada ni prestali slušati, hvala vrlim (mikro, malim, srednjim i velikim) poduzetnicima koji zazivaju intervenciju države na punjenju proračuna.

 

M.G.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

 

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close