TEKST

Filozofski fakultet: kronika izvanrednog stanja


U zadnjem danu tjedna kada su vrlo narušeni odnosi između Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i rektorata još jednom eskalirali, zbog odluke rektora Damira Borasa  da suspendira sadašnju dekanicu FF-a Vesnu Vlahović Štetić radi presude za mobing nad kolegom Antom Čovićem (i to nedugo nakon onemogućavanja Nevena Jovanovića da preuzme dužnost novoga dekana, što su podržala Fakultetska i stručna vijeća FF-a, a glasovanjem osporio Senat Sveučilišta, ali bez potrebne akademske rasprave), donosimo kratku kronologiju recentnih događaja koji su doveli do ozbiljne destabilizacije samog Sveučilišta, a time i visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj uopće.

Pobuna na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu protiv najavljenih ugovora s Katoličkim bogoslovnim fakultetom dovela je do zahtjeva za razrješenjem dekana Vlatka Previšića koji je, uz nastojanje da ugovore progura mimo volje većine studenata i nastavnika, počinio čitav niz drugih postupaka (poput smjene prodekanice koja se nije slagala s nekim njegovim radnjama, cenzure mailing-liste i autokratskog upravljanja institucijom) kojima se diskreditirao u očima studenata i nastavnika, ali i njihovih predstavnika na Fakultetskom vijeću. Razrješenje dekana Previšića osujećeno je na Senatu Sveučilišta raspuštanjem Studentskog zbora čime se poništila odluka o pokretanju postupka Previšićeva razrješenja. To je dovelo do velike pobune studenata i nastavnika što je rezultiralo Previšićevom suspenzijom na Senatu, ali i oktroiranjem Željka Holjevca za v.d. dekana.

Iako je Holjevac samo trebao provesti izbore za dekana i studentske predstavnike, čitavu je akademsku godinu 2016./2017. trajalo natezanje s njegovom nametnutom upravom jer većina Fakultetskog vijeća nije priznavala legalnost i legitimnost istoga bez studentskih predstavnika koji su konačno izabrani u prosincu 2016., ali se normalna sjednica FV-a održala prvi put tek u veljači. Na to je proljeće za dekanicu uvjerljivom većinom glasova izabrana Vesna Vlahović Štetić koja je stupila na dužnost tek u listopadu 2017. godine. Institucionalno nasilje u režiji nametnute uprave i njihovo opstruiranje demokratskih mehanizama i procesa ni po čemu nije bilo manje nego otvoreno Previšićevo nasilje prije njegove smjene.

Odluka o suspenziji s dužnosti dekanice temelji se na presudi Županijskog suda u Zagrebu kojom je prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje, odnosno, mobing. Šikaniranje se sastojalo od uvrštavanja točke dnevnog reda Fakultetskog vijeća o propitivanju izbora prof. Ante Čovića u znanstveno-nastavno zvanje, a na temelju prijave etičkom povjerenstvu stare nekoliko godina. Ovaj pokušaj da se procedura provede do kraja pokazat će se temeljem za suspendiranje čitave uprave i dovođenje Filozofskog fakulteta u trenutno stanje.

Na drugoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća 26. veljače započeo je proces izbora novog dekana Filozofskog fakulteta. Prema stavku 2. članka 42. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, dekan se bira tako što stručno vijeće pozove na podnošenje prijedloga. Predloženici se, nakon što su dostavili svoj životopis i program rada, predstavljaju stručnom vijeću koje im može i ne mora dati suglasnost. Ako su dobili suglasnost njihove se kandidature upućuju Senatu koji odlučuje o davanju suglasnosti kandidatima. Nakon toga kandidature se vraćaju na fakultet gdje se natpolovičnom većinom ukupnog sastava stručnog vijeća izabire dekan.

Na spomenutoj sjednici pred Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta došle su dvije kandidature, kandidatura profesora Nevena Jovanovića i kandidatura profesora Marka Tadića. Fakultetsko vijeće je demokratski, natpolovičnom većinom odlučilo da daje suglasnost za kandidaturu profesora Jovanovića ( 76 glasova ‘za’ i 9 glasova ‘protiv’) te da ne daje suglasnost za kandidaturu profesoru Tadiću (30 glasova ‘za’ i 55 ‘protiv’). Kandidatura profesora Jovanovića upućena je rektoratu.

Iako prema Statutu Sveučilišta rektor mora donijeti odluku o prihvaćanju kandidature i dati je na glasanje Senatu u roku od 30 dana, to se nije dogodilo u zadanom roku. Možemo samo pretpostaviti: zbog epidemiološke situacije i potresa u Zagrebu, jer od strane rektorata Fakultet nije dobio nikakvo obrazloženje.

U dnevnom redu za sjednicu Senata Sveučilišta u utorak 28. travnja, koji je poslan u petak 24. travnja, pojavljuje se točka 18. Odluka o uskrati suglasnosti na prijedlog programa rada predloženika za dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nevena Jovanovića. Obrazloženje odluke koju članovi Senata trebaju pročitati i razmotriti dolazi u ponedjeljak, 27. travnja, manje od 24 sata prije sjednice. Takvo nepoštivanje rokova pri slanju dnevnih redova i materijala vezanih uz sjednicu moguće je jer Senat Sveučilišta nema poslovnik.

Samo obrazloženje broji jedanaest stranica od kojih se dvije odnose na kandidaturu profesora (npr. rektor ima primjedbu na ideju ‘studenata u središtu’),  a ostale stranice odnose se na rad sada već bivše dekanice Vlahović-Štetić.

Na sjednici Senata 28. travnja Senat izglasava uskratu suglasnosti programa profesora Jovanovića s 49 glasova ‘za’, 12 glasova ‘protiv’, 6 suzdržanih. Sjednica je elektronska, a rektoru to znači da članovi Senata mogu mailom poslati svoj glas i komentar koji će se unijeti u zapisnik, dakle, akademske rasprave nema.

Profesor Bagić izabire se 3. lipnja na sjednici Fakultetskog vijeća kao v.d. dekana s 80 glasova ‘za’ i 6 glasova ‘protiv’. Rektor i Senat ponovno moraju odobriti izbor v.d. dekana.

U srijedu, 8. srpnja, rektor zove profesora Bagića na razgovor i dok mu govori kako ima njegovo povjerenje objavljuje Odluku o suspenziji s dužnosti dekanice. Zatim profesoru Bagiću nudi mjesto prodekana što profesor odbija.

Povjerenstvo za primopredaju treba doći na Filozofski fakultet u četvrtak, 9. srpnja u 11 sati, u čemu ga radnici i studenti fakulteta djelomično sprječavaju, budući da član Povjerenstva u fakultet ulazi nekoliko minuta nakon što su se radnici i studenti razišli. Član Povjerenstva za primopredaju samo preuzima ključeve i do kraja tjedna odgovorna osoba se ne pojavljuje na Filozofskom fakultetu.

F.K.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close