AKCIJA

Izložba: Brioni ― pokušaj prizivanja mrtvih


Ova izložba, nastala u koprodukciji kustoskog i umjetničkog tima izložbe te kustoskog kolektiva WHW-a (Što, kako i za koga?), predstavlja novonastalu umjetničku instalaciju koja je inspirirana burnom poviješću Brijuna.

Foto: Galerija Nova

Izložba: Brioni ― pokušaj prizivanja mrtvih
Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås
s Paulom Kupelwieserom i Josipom Brozom Titom
6.11.―23.12.2020.
Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb
kustosice: Ana Kovačić i Lea Vene.

Petak, 6.11.2020.
19:00 ― otvorenje izložbe

Utorak 24.11.2020.
18:00―20:00 ― online screening i razgovor: predstavljanje rada Behzada Khosravi Noorija i Magnusa Bärtåsa

Izložba Brioni ― pokušaj prizivanja mrtvih: Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås s Paulom Kupelwieserom i Josipom Brozom Titom nastavak je dugotrajne suradnje kustosica Ane Kovačić i Lee Vene s umjetnicima Behzadom Khosravijem Noorijem i Magnusom Bärtåsom, koji su se u svojem radu često bavili istraživanjima povezanima s (post)jugoslavenskim kontekstom. Ova izložba, nastala u koprodukciji kustoskog i umjetničkog tima izložbe i WHW-a, predstavlja novonastalu umjetničku instalaciju koja je inspirirana burnom poviješću Brijuna.

U filmu, koji čini centralnu točku ovog rada i prostorne instalacije, Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås sučeljavaju dvije povijesne ličnosti koje su dijelile opsesiju Brijunima: Paula Kupelwiesera i Josipa Broza Tita. Obojica su proveli velik dio svojih života na Brijunima, drastično transformirajući krajolik otoka, ali i njegovu faunu. Paul Kupelwieser, austrijski industrijalac, kupuje malarično otočje Brijuni 1893., s idejom razvijanja elitnog turističkog resorta i lječilišta te uz pomoć znanstvenika Roberta Kocha iskorjenjuje malariju, potpuno mijenjajući krajobraz Brijuna. S druge strane, Josip Broz Tito, koji na Brijune dolazi nekih pola stoljeća kasnije, ovo otočje tretira kao geopolitičku realizaciju Pokreta nesvrstanih te ono dobiva važnu ulogu u formiranju međunarodnih kulturnih i političkih veza i postaje pozornica za brojna društvena i politička događanja koja su u fokusu kolaža, što također čine širu izložbenu cjelinu.

Prema popisu sastavljenom u srpnju 1977., na Brijunima je bilo više od tisuću životinja, među kojima su bili i tigrovi, orangutani, nojevi, žirafe, zebre, slonovi, deve, kozorozi, antilope, gazele, ljame, tuljani, plamenci, grizliji, tibetanski medvjedi i činčile. Prostor Brijuna od početka 20. stoljeća pomno je kultiviran i kolonijaliziran kao mjesto egzotične oaze i elitnog turizma te kasnije i kao politički projekt koji utopijski oživljava ideje Pokreta nesvrstanih. Umjetnici odlučuju, kao u metodi nekromancije, prizvati duhove Kupelwiesera i Tita kako bi se suočila dva refleksivna pogleda na Brijune. Za obojicu su Brijuni bili životni projekt pun taštine i grandioznih ideja.

Njihova naracija i reminiscencija upotpunjene su arhivskim materijalom koji demonstrira povijest Brijuna, ali i aktualnim snimkama prirodnog okoliša Brijuna u kojem se još uvijek nalazi mnoštvo egzotičnih životinja, iako u znatno manjem broju nego u otočko ‘zlatno doba’. U crno-bijelom filmu glasovi i pojave mrtvih aktera organski se stapaju s ostalim vizualnim materijalom naglašavajući njihovu neraskidivu vezu s otokom. Također, paralelno s njima promatramo nijemi suživot životinja koje još uvijek nastanjuju Brijune i onih koji se nalaze u velikim staklenim vitrinama, zauvijek sačuvane za oči brojnih turista koji posjećuju brijunski muzej. Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås poseban fokus stavljaju na odnos dvaju glavnih protagonista prema živom svijetu otoka (životinjama, biljkama i generalno gledajući otočnom pejzažu). Ukroćene životinje koje dijele stanište koje zasigurno ne bi dijelile u svijetu izvan otoka te kontroliran i modificiran krajolik promatraju se kao oblici iskazivanja kolonijalne moći. Menažerije, kavezi, hotelski kompleksi i tereni za golf samo su neki od primjera komodifikacije i upravljanja otokom. Međutim, obojica aktera istodobno se veoma intimno i gotovo ranjivo identificiraju s otočjem i reflektiraju vlastitu opsesiju prirodom i živim bićima koja ga nastanjuju. Upravo ta dva ranjiva monologa osoba koje su dobile priliku pogledati ‘unazad’ čine velik dio naracije filma, na kraju noseći i sam film.
Prostor galerije postao je interludij koji vodi do filma kao kulminacije rada, nenametljivo nudeći detalje povijesne građe, dijelove memorabilija, boje i materijale koji nas asociraju na nekadašnji sjaj ovog otočja u periodima. Dok se film temelji na narativnim strategijama esejističkog filma, ostatak izložbe kombinira općepoznate priče o otočju, ali i one intimnije, poput razglednica slanih s Brijuna. Te se razglednice u ovom kontekstu predstavljaju kao mogućnosti da se ljudi koji su tada ondje boravili predstave društvu kao visoka buržoazija i ujedno time jačaju svoje kontakte i veze. Kasnije se te društvene veze lagano preobražavaju u one političke, o čemu svjedoči velika stilizirana karta na zidu koja uzima jedan povijesni fenomen poput Brijuna te ga stavlja u širi kontekst, u ovom slučaju onaj sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih i ljudima iz političkog svijeta.
Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås pozivaju nas da iznova razmotrimo kompleksnu i konfliktnu povijest Brijuna, neočekivano isprepletene suživote Kupelwiesera i Tita te ljudsku potrebu za dominacijom nad prirodom koja rezultira začudnom transformacijom ekosustava.

U filmu Josipa Broza Tita utjelovljuje Vilim Matula, a Paula Kupelwiesera Günter Franzmeier.

Radno vrijeme Galerije Nova:
utorak―petak: 12:00―20:00
subota: 11:00―14:00

Program podržavaju:
Grad Zagreb
Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)
Iaspis
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Zaklada Kultura nova

Posebno hvala za ustupanje smještaja umjetnicima Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Razgovor je dio diskurzivnog i filmskog programa Brinući jedni za druge, radikalne politike brižnosti, koji provodi WHW.

Više o događaju pronađite ovdje.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close