TEKST

Virus će proći, zajedništvo ostaje: 100 dobrih trenutaka 2020.


Kakva godina ostaje iza nas, čovjek se ni ne želi okrenuti i pisati ikakve osvrte. Počela je s porukama poput “svi smo u ovome zajedno”, a završila u apelima “prijavite susjede policiji čujete li smijeh i zabavu”. Prije tri godine zaključali smo godinu s popisom 100 loših stvari koje bi nas trebale motivirati na daljnju borbu, no ove godine bi to naprosto bio čavao u duševni lijes.

Stoga ove godine #samoljubav ― u lošim vremenima tražimo dobre ljude. “Gdje ima nevolje, ima i onih koji pomažu”, bila je misao vodilja u naizgled nemogućoj misiji: pronaći 100 dobrih stvari u 2020. godini. Bilo bi lako biti sarkastičan pa napisati kako je jedna od dobrih stvari ta što živimo u zemlji mogućnosti, gdje su direktori i političari bez diplome, a kavu nam servira doktor znanosti i sl. Štoviše, bilo bi previše lako.

No, ovo je popis uistinu dobrih stvari koje su se dogodile u 2020. na području kulture, politike, ljudskih prava, ženskih prava, obrazovanja, humanitarnog rada… I to uglavnom u Hrvatskoj, te nešto u susjedstvu. Bilo je mnogo donacija i humanitarnih akcija koje ovdje nisu uključene jer bi se popis mogao sastojati samo od toga, a neke smo možda i nenamjerno propustili.

Ipak, nadamo se da smo ovime barem donekle popravili sjećanje na 2020. te da su čak i u lošim vremenima dobri ljudi i solidarne geste svjetlost u tunelu i znak da još uvijek možemo računati jedni na druge.

  1. 1. Rijeka, prijestolnica kulture (sjećanja)

Godinu je veličanstveno započela Rijeka: publika od nekoliko desetaka tisuća ljudi prisustvovala je programu otvorenja Europske prijestolnice kulture 2020. Obilježen je odavanjem počasti riječkim radnicima te umjetničkoj avangardi i tradiciji ovog kraja, a slogan je prikladno bio: Luka različitosti. Poruke koje su se u tom trenutku velikim slovima ispisivale na svjetlosnim instalacijama bile su: AJMO RIJEKA; FORZA FIUME; LUKA RAZLIČITOSTI; TOLERANCIJA, POŠTOVANJE, SUŽIVOT, MIR, ANTIFAŠIZAM, UMJETNOST, EUROPA, KULTURA, a finale otvorenja obilježila je Opera Industriale sa završnom pjesmom O Bella Ciao.

  1. 2. Spomenik riječkim osloboditeljima

Naknadno je na vrh riječkog nebodera postavljena crvena petokraka. Riječ je o instalaciji Spomenik crvenoj Rijeci ― samoobrambeni spomenik riječkog umjetnika Nemanje Cvijanovića, u koju je zabijeno 2800 krhotina stakla kao simbol 2800 poginulih boraca u borbi za oslobođenje Rijeke.

  1. 3. Zagreb bogatiji za spomenik Romkinji koja pleše i romsku knjižnicu

Zagreb je dobio spomenik Romkinji koja pleše, a otvorena je i Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj u zagrebačkoj Ulici Pavla Hatza. Riječ je o prvoj takvoj knjižnici u Europi (!), s oko 4000 naslova na romskom, hrvatskom i drugim jezicima.

  1. 4. Hrvatski branitelji i građani ne daju na spomenik španjolskim borcima

Kad je HDZ u općini Perušić počeo s uređenjem središta mjesta, građani su uputili otvoreno pismo javnosti u kojem upozoravaju kako će pod izlikom uređenja pokušati ukloniti spomenik španjolskim borcima među kojima je bilo i naših ljudi. Objavljena je međunarodna peticija, a u akciji su se istaknuli veterani Domovinskog rata Joso Obućina i Vlado Orešković.

  1. 5. Obnovljen antifašistički spomenik u Vukovaru

U parku kod Radničkog doma u Borovu naselju i na Trgu žrtava fašizma u Vukovaru obnovljeni su antifašistički spomenici koji su često bili na meti vandala.

  1. 6. Dan oslobođenja Zagreba obilježen je gerilskim kresovima i ružama u Savi

Uz transparent s natpisom Partizanke i partizani ― hvala, na Savskom nasipu u mjesto Trnjanskih kresova ove godine zapaljene su baklje. Uz njih, politička koalicija Možemo! obilježila je Dan oslobođenja bacanjem ruža u rijeku Savu.

  1. 7. Sarajevski No pasaran!

U Sarajevu su se okupile tisuće prosvjednika zbog mise i komemoracije za vojnike NDH ubijene u svibnju 1945. godine. U središtu grada postavljena je fotografija Sarajlija koje su objesile ustaše, petokraka te veliki natpis: “I ja sam antifašist”.

  1. 8. Splitska heroina dobila svoj mural

Split je dobio mural posvećen Palmini Piplović (autorice Andree Resner), splitskoj heroini koju su nacisti objesili u 22. godini života zbog pomaganja partizanima. Mural se nalazi u splitskom Varošu u blizini kuće u kojoj se rodila.

  1. 9. Sjećanje na Leu Deutsch obilježile dvije djevojčice iz židovske osnovne škole

Pred zgradom u Gundulićevoj 29 postavljen je prvi ‘kamen spoticanja’ u čast zagrebačkim stradalnicima holokausta. Ovdje je živjela Lea Deutsch (dječja glumica židovskog podrijetla) sa svojom obitelji, a kamen su simbolički položile dvije djevojčice iz židovske osnovne škole.

  1. 10. Diana Budisavljević na televizijskim ekranima…

Televizijska premijera filma Dnevnik Diane Budisavljević, redateljice Dane Budisavljević, o ženi koja je spasila tisuće srpske djece iz ustaških logora, obilježila je sjećanje na proboj zatočenika iz Jasenovca te sve žrtve ustaškog logora.

  1. 11.i nastavnom kurikulumu?

Štoviše, film Dnevnik Diane Budisavljević dobio je službenu suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske za uključivanje u nastavni kurikulum, a na stranici www.dnevnikdianebudisavljevic.com dostupni su i materijali namijenjeni nastavnicima i učenicima.

  1. 12. Djevojčica iz kolone za društvo slobode i zajedničku budućnost

Povodom 25. obljetnice operacije Oluja, Anja Šimpraga je održala govor u Saboru kao osoba koja je s 8 godina morala stupiti u kolonu iz Knina prema Srbiji. Svoje obraćanje završila je riječima: “Danas, 25 godina poslije, ova djevojčica iz kolone stoji pred vama. Imam samo jednu želju: gradimo društvo slobode i zajedničku budućnost.”

  1. 13. Uspjeh koalicije predvođene platformom Možemo! na parlamentarnim izborima

Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj lijevo-zelena koalicija, koju čine platforma Možemo! te stranke Radnička fronta, Nova ljevica, Zagreb je naš!, OraH i Za grad, ostvarila je odličan rezultat, a u Zagrebu postala treća politička snaga. Uoči izbora dobila je podršku od brojnih domaćih istaknutih lica kao što su Mile Kekin, Damir Urban i Mira Furlan, ali i od američke glumice i aktivistkinje Jane Fonda te bivšeg grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa.

  1. 14. Solidarnost s BLM i ‘našim crncima’ ― izbjeglicama i imigrantima

U Zagrebu je u lipnju na Trgu žrtava fašizma održan prosvjed solidarnosti s BLM pokretom i prosvjedima u SAD-u nakon ubojstva Georgea Floyda. Skrenuli su pažnju na vlastito dvorište i policijsko zlostavljanje izbjeglica i migranata na hrvatskim granicama.

  1. 15. Manhattan napušta Savu

Ekološke udruge i građanske inicijative priopćile su kako su otpor građana i kampanja struke zaustavile projekt Manhattan na Savi ― Gradska skupština nije usvojila izmjene koje bi ga omogućile.

  1. 16. Odbačena je tužba Sveučilišta u Zagrebu protiv urednice našeg portala, Maz.hr…

Nakon više od tri godine mučnog pravnog procesa u kojem je Sveučilište u Zagrebu tužilo glavnu urednicu portala MAZ.hr, Općinski građanski sud u Zagrebu donio je 23.10.2020. presudu u korist tužene glavne urednice te nalaže Sveučilištu plaćanje svih troškova parnice!

  1. 17. …tužba Željke Markić protiv novinara Borisa Dežulovića…

Predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić tražila je od SNV-a, kao izdavača Novosti, odštetu od 40 tisuća kuna zbog kolumne Borisa Dežulovića Željka Markić: glupa ili plavuša, ali je sud tužbu odbacio objašnjavajući da se sloboda izražavanja ne može oduzeti.

  1. 18. …kao i tužba Thompsona protiv Biltena SNV!

Općinski sud odbacio je Thompsonovu žalbu kao neosnovanu, jer nije jasno i određeno navedeno koje su tvrdnje Saše Miloševića i Tamare Opačić iz teksta u Biltenu neistinite i iznesene s ciljem da naškode Thompsonovom časti i ugledu.

  1. 19. Prazne ulice 2020. dušu su dale za preporod ulične umjetnosti ― primjer Art parka u Zagrebu

Na inicijativu umjetničkog projekta Art park četvorica street-art umjetnika oslikali su zidove zagrebačke Opatovine, kako bi “unijeli barem malo boje i veselja u ranjeni grad” nakon potresa. Jedan od njih posebno se istaknuo porukom “Nekome je park doma” kao podsjetnik da u vremenu u kojem pozivamo na ostanak kod kuće ― još ima onih koji nemaju krov nad glavom.

  1. 20. Održan je i VukovArt

U Vukovaru je održan VukovArt festival tijekom kojeg su mladi domaći i svjetski umjetnici ukrasili muralima zidove grada, koji nažalost od doba rata stoje “u teškim bojama” i ratnim ranama.

  1. 21. Mostar bogatiji za 20 novih murala tijekom Street Arts Festivala

Uprkos pandemiji koronavirusa, tradicionalni Street Arts Festival i ove godine održao se u Mostaru. Okupila se ekipa umjetnika, entuzijasta i volontera te su napravili novu galeriju na otvorenom od 20 murala. “Ovo je zaista trebalo Mostaru, potvrđujući da umjetnost oplemenjuje, oživljava i tjera da mislimo o sebi na drugi način”, rekla je organizatorica Marina Đapić.

  1. 22. Horizont slobode za reintegraciju i humanost umjesto čistog kažnjavanja

Umjetnici su uljepšali Kaznionicu u Glini i zagrebačku Zatvorsku bolnicu likovnim intervencijama čiji je cilj stvaranje nove, humanije okoline te uvjeta za rast i razvoj svjesnosti i odgovornosti ljudi u zatvoru.

  1. 23. Projekt Ilica za solidarnost građana

I ove godine, unatoč svemu, održan je Projekt Ilica. Obuhvaća različite kulturno umjetničke intervencije i prakse koje proizvode društveno angažirane oblike umjetnosti u zajednici, te potiču senzibilitet, socijalnu empatiju i solidarne odnose među stanovnicima grada.

  1. 24. Mural Ježeva kućica na Bundeku

Nakon prošlogodišnje polemike oko statusa knjige Ježeva kućica Branka Ćopića na popisu obaveznih i izbornih školskih lektira, u Zagrebu je osvanuo mural Ježeve kućice na Bundeku koji je ― osim djela ulične umjetnosti ― ujedno i poruka građana da se ne žele odreći knjige uz koju su odrastale generacije.

  1. 25. Profesorica u oporuci ostavila bogatstvo: dijelit će se stipendije

Ivanka Canki, profesorica u I. zagrebačkoj gimnaziji, u oporuci je ostavila školi da osnuje Zakladu za učenike slabijeg imovinskog stanja i bez roditeljske skrbi. Ove godine konačno su prevladane sve birokratske i administrativne prepreke pa će njena posljednja želja biti provedena u djelo.

  1. 26. Predrag Lucić i Boris Dežulović u školama

U sklopu gimnazijskog književnog programa Rijeka riječi, riječki gimnazijalci proučavaju rad Predraga Lucića pa je tim povodom organiziran i susret s novinarom Borisom Dežulovićem.

  1. 27. Inicijativa Pravo svakog djeteta na školski obrok

Sveučilišne profesorice uz podršku pravobraniteljice za djecu pokrenule su inicijativu Pravo svakog djeteta na školski obrok, koja apelira na uvođenje besplatne (ali i pravilne) školske prehrane za svu djecu.

  1. 28. Zemlja koja ovakvu omladinu ima…

Povodom Noći knjige 2020. proveden je natječaj Posadi priču! za učenike osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Zadatak je bio ispričati priču o sjemenu kojim želimo pošumiti Zemlju. Jedna od nagrađenih priča bila je ona Jelene Kekić (12) koja ja odabrala sjeme ljubavi: “Koronavirus zatvorio nas je u domove, ostavio bez druženja i mnogima oduzeo život. Nema škola, utakmica, sve izgleda pusto i bez života. Kad razmišljam zašto se sve dogodilo, nemam odgovora, ali osjećam da je u ovim vremenima najpotrebnija ljubav.”

  1. 29. Podrška studenata tetama u štrajku

Iako štrajk radnica u zadarskim menzama Sveučilište ocjenjuje neutemeljenim, studenti su ih podržali, a priključili su im se i studenti u Šibeniku. Podršku su izrazili uz slogane: “Hoćemo tete, nećemo paštete!” i “Neki imaju ljude u crnom, mi imamo tete u bijelom!”

  1. 30. Slobodna razmjena igračaka i knjiga

Nakon što su pokrenuli prvu hrvatsku knjižnicu igračaka i raširili ideju i po drugim gradovima, iz kninske Ekološke udruga Krka otišli su korak dalje, i ideju malih slobodnih knjižnica primijenili na igračke. Kninska djeca sada osim knjiga, u obojanim kućicama ispred svih pet gradskih vrtića mogu pronaći ‘slobodne’ igračke i osloboditi neke svoje s kojima se više ne igraju, po principu slobodne razmjene.

  1. 31. Jak kao Jakov

Udruga Jak kao Jakov je na 15.2., Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, obilježila devet godina rada i 323 slučaja pomoći djeci prikupljenim novcem.

  1. 32. Palčići u Petrovoj ili mali pomažu malima

Na proljeće je na Facebooku pokrenuta akcija Vratimo Palčiće u Petrovu, čiji je cilj bio sakupiti novac za inkubatore, respiratore i monitore za bebe u Petrovoj bolnici. Korisnici su skupljali novce stavljajući svoje predmete na dražbu, a akciju je obilježila gesta malog Ante, koji je priložio nogometnu loptu koju mu je potpisao slavni Ryan Giggs kad ga je posjetio u Udruzi za Downov sindrom Zagreb. Uslijedila je salva donacija uz uvjet da Ante zadrži svoju loptu ― samo za njegovu loptu skupljeno je 122 558 kuna.

  1. 33. Vinkovački maturanti za koje nema odmora

Vinkovački maturanti proglašeni su volonterima godine ― iako su na ljeto pripremali maturu, svoje vrijeme nakon školskih obveza posvetili su starijima, bolesnima i siromašnima. Jedan od njih istaknuo je: “Kad sam prvi put došao, odmah sam shvatio da je to nešto što će me držati ispunjenog cijeli moj život.”

  1. 34. Kristina Ivanuš u finalu za nagradu iznimnoj djeci SOS Dječjih sela svijeta

Kristina Ivanuš, 21-godišnja djevojka odrasla pod okriljem SOS Dječjeg sela Lekenik, dospjela je među 8 finalista i finalistkinja za Nagradu Herman Gmeiner, koja se dodjeljuje iznimnoj djeci SOS Dječjih sela na globalnoj razini, zahvaljujući svojoj borbi za očuvanje okoliša i planeta.

  1. 35. Dobitnik nagrade Luka Ritz

Učenik vukovarske gimnazije Luka Prce (18) je dobitnik ovogodišnje Nagrade Luka Ritz, zbog svog angažmana u Crvenom križu, domovima za starije, akciji 72 sata bez kompromisa, Zelenoj čistki… Poručio je: “Nikad ne smijemo gledati drugačije na nekoga zbog boje kože, nacionalnosti, odijevanja… Uvijek trebamo pomoći osobama kojima je to potrebno ― to zadovoljstvo je nešto najvrijednije što se može dobiti.“

  1. 36. Izložba Dobri ljudi

Fotografkinja Mare Milin je u suradnji s Ožujskim pivom ukrasila zagrebački Zrinjevac otvorenom i besplatnom izložbom Dobri ljudi. Bili su to portreti volonterki i volontera te oblik odavanja počasti svima koji pomažu drugima, ali i poruka da odgovornost leži u svima nama.

  1. 37. Djevojka koja je za vrijeme poplave pomogla čovjeku zaglavljenom u automobilu u vodi

Kad je u srpnju obilna kiša doslovno poplavila Zagreb, jedan čovjek ostao je zaglavljen u svom automobilu u bujici vode u Miramarskoj ulici. Kako je osoba s invaliditetom, nije mu bilo lako iskobeljati se iz auta. No, slučajna prolaznica Mirna Mrčela, koja je šetala svoje pse, vidjela je prizor i bez razmišljanja skočila u vodu da mu pomogne. Kasnije je izjavila: “Ja vjerujem da bi uvijek netko pomogao. Da nisam bila ja, bio bi netko drugi. Sigurna sam u to.”

  1. 38. Susjeda s kojom nisi sam

Martina K. iz Zapruđa je, čuvši zapomaganje i plač umirovljenice na katu iznad svog, shvatila da je izbio požar i potrčala je prema njenom stanu da ju spasi. Susjedima je rekla da zovu vatrogasce, te su je zajedno spasili iz dima.

  1. 39. Policajka koja ne radi ‘samo svoj posao’

Nakon što je došla na njen kućni prag jer nije podnijela zahtjev za izradu nove osobne iskaznice te saslušala njenu priču, policajka Dijana Šimeta spasila je ženu slabijeg imovinskog statusa od globe i o svom trošku joj platila izradu nove iskaznice.

  1. 40. Još je živ bosanski merhamet

Kada su mještani nedaleko od Zenice odlučili pomoći susjedi koja je samohrana majka četvero djece, plan je bio renovirati im kupaonicu. No, kad su vidjeli u kakvim uvjetima žive, odlučili su pokrenuti gradnju cijele kuće. Uključili su se gotovo svi: od susjeda, prijatelja, obrtnika pa čak i gradskih vlasti. Kuća je izgrađena, obitelj je uselila, a ‘poklon’ je dobio ime: Kuća od srca.

  1. 41. Najmlađi vatrogasac pomaže susjedima

Kada su na proljeće Hercegovinu zahvatili požari, malobrojnim i slabo opremljenim vatrogascima u pomoć su priskočili i mještani, među kojima i 15-godišnji Ali Sarajlić. Nakon naporne borbe s vatrom, zaspao je na zemlji i dirljiva fotografija proširila se medijima. Upitan za motive svog sudjelovanja, odgovorio je: “Želim pomagati ljudima, tako se postaje čovjek.”

  1. 42. Riskirao život da pomogne čovjeku stradalom u prometnoj nesreći

Nakon što je doživio prometnu nesreću na autocesti u studenom, Vojislavu Blaževiću je odmah u pomoć priskočio nepoznati mladić. Izvukao ga je iz smrskanog auta, a taman što ga je spasio ― i mladića je skoro udario auto koji je pritom jurio na cesti. Pozvao mu je hitnu i otišao, a Vojislav ga je putem društvenih mreža i medija kasnije pronašao kako bi mu se zahvalio, i pritom još otkrio da su prezimenjaci. Što ti je brat u nevolji!

  1. 43. Više od navijača: pomaganje trudnicama i rodiljama u Petrovoj nakon potresa

Nakon što je potres pogodio Zagreb, majke s bebama izašle su u dvorište Petrove bolnice. Bio je to jedan od prizora koji su obišli i svjetske medije, no brzo su reagirali i pomogli im Hrvatska vojska i volonteri navijača Dinama, Bad Blue Boysi.

  1. 44. Dobri kao kruh: pekara koja je odmah podijelila svoje proizvode besplatno

Nakon potresa u Zagrebu, pekara na Remizi podijelila je sve proizvode građanima besplatno.

  1. 45. Alpinisti protiv mafije nakon potresa

Stotinjak alpinista je nakon potresa u Zagrebu radilo na saniranju krovova i rušenju dimnjaka ― besplatno. Nisu htjeli uzeti novac, jer kako su rekli: “To radimo besplatno da onemogućimo mafiju povezanu s gradskom vlašću da ljudima naplate po 10000 kuna za rušenje dimnjaka. Do sad smo im izbili oko tri milijuna kuna iz džepa.”

  1. 46. Kad su osvojili novčanu nagradu za svoju humanu gestu, alpinisti su je proslijedili dalje

To nije sve: alpinisti, speleolozi i visinci koji su pomagali Zagrebu dobili su za svoje djelo Nagradu Nada Dimić za 2020. godinu. Novčani iznos od 15000 kuna koji su dobili, poklonili su udruzi roditelja vitalno ugrožene djece Kolibrići, za kupnju pomagala za kvalitetniji život djece.

  1. 47. Kolektiv Žene ženama također dobio nagradu Nada Dimić

Drugi dobitnik Nagrade Nada Dimić je kolektiv Žene ženama, koji okuplja azilantkinje, inozemne studentice, umjetnice i aktivistice, kako bi ih uključio u svoje aktivnosti i pomogao im u integraciji u društvo te u lakšem snalaženju u svojoj ‘novoj domovini’.

  1. 48. Humanitarne akcije za pomoć migrantima: “I znamo što znači rat”

Stanovnici distrikta Brčko, među kojima su i neke organizacije te učenici Poljoprivredne i medicinske škole, organizirali su humanitarne akcije za pomoć migrantima. Mesar Mevludin Šehić koji je pekao pljeskavice za izbjeglice izjavio je kako i sami znaju što znače rat, izbjeglički kampovi, glad i hladnoća.

  1. 49. Bit će sve u redu: mladić koji je uplakanoj bakici platio račune

Kada je bakica u Splitu krajem ove godine krenula na poštu platiti račune, u jednom trenutku je shvatila da je izgubila novac negdje po putu. Sjela je nasred ulice i počela plakati, kad joj je prišao jedan mladić i pitao ju zašto plače. Objasnila mu je, na što je on uzeo račune, zbrojao ih, i dao joj svoj novac. Kasnije ga je tražila preko medija, rekavši da je otišao prije nego se uopće snašla. Samo ju je “zagrlio i rekao da će sve biti u redu”.

  1. 50. Marikina obitelj pomogla je 1991., a ona nastavlja danas

Kad je novinarka Ivana Paradžiković pozvala HGSS jer se izgubila u šumi iznad PD Jankovac, iz ekipe koja je došla po nju prepoznala ju je Marika. Marikini roditelji su 1991. godine spasili Ivaninu obitelj na dan pada Vukovara, a sada, trideset godina kasnije, Marika je kao članica HGSS-a pomogla Ivani. Odmah su se prepoznale i podijelile s javnosti nevjerojatnu slučajnost te priču o ljudskoj dobroti.

  1. 51. Vatrogasci omogućili dvjema osobama s invaliditetom pogled na zalazak sunca

Vatrogasci iz Komiže na rukama su nosili osobu s paralizom na brdo da vidi zalazak sunca, a putem su sreli još jednu osobu s invaliditetom kojoj su također pomogli stići do vidikovca. “Nadamo se da smo im ovom gestom barem malo uljepšali dan”, poručili su iz DVD-a.

  1. 52. Izgubio poticaje, dobio spor protiv države ― i poklonio novac

Međusobna solidarnost žrtava državne ‘pomoći’: nakon što je odlučio od države uzeti poticaje, zasukati rukave i posvetiti se sadnji mandarina i aronija, Luka Jelčić upao je u agoniju hrvatske birokracije ― HZZ ga je optužio da je prekršio ugovorne obveze, a nije bilo jasno zašto. Nakon gotovo tri godine suđenja, dobio je spor protiv države i od svega mu je ostala odšteta od 8 000 kuna. Sve novce donirao je udruzi Anđeli koja brine o djeci s poteškoćama u razvoju, a prijetilo joj je gašenje jer je ministarstvo uskratilo financije. Objasnio je kako su to ionako novci poreznih obveznika, te da u njihovoj borbi za opstanak prepoznaje i vlastitu.

  1. 53. Udruga slijepih dokazuje tvrdnju Hellen Keller: “Sami možemo toliko malo, zajedno možemo toliko mnogo”

Članovi Udruge slijepih i slabovidnih neumorno su radili na proizvodu za kojeg nisu ni znali da će postati opsesija 2020. godine: sapun za ruke. Njihov proizvod zove se ‘sapun s točkicama‘ jer na sebi ima natpise na Braeilleovom pismu, a ove godine predstavili su i tekući sapun dobiven kuhanjem, od prirodnih materijala. Kupnjom proizvoda pomaže se rad udruge i zapošljavanje teško zapošljivih osoba.

  1. 54. Ne treba nam rat protiv virusa, već solidarnost!

Stranke ljevice iz Hrvatske, Srbije i Slovenije pozvale na regionalnu solidarnost: Deklaracija o regionalnoj solidarnosti nastala je kao odgovor na teške socijalne, ekonomske i političke posljedice koje tek očekuju ovdašnja društva i donosi jasne smjernice za solidarnost među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije.

  1. 55. Facebook grupa Jedni za druge

Facebook grupa Jedni za druge okupila je u samo dva dana 10 000 članova koji nude ili trebaju pomoć oko kupnje i donošenja namirnica u doba epidemije. Zbog starijih građana koji nisu na društvenim mrežama isprintali su i letke, a ideja je došla od dvoje studenata.

  1. 56. Donacija Kini od boksačkog reprezentativca: “Ljubav je snažnija od šaka”

Nekadašnji boksački reprezentativac Goran Martinović u veljači je donirao 20000 medicinskih maski Kinezima usred epidemije. Maske iz Hrvatske i Srbije poslane su u kineski grad Suzhou, kojeg Martinović naziva svojim drugim domom. Tamo je prije tri godine otvorio i sportski centar u kojem siromašna djeca mogu besplatno trenirati. Kako kaže: “Vjerujem da je ljubav snažnija od šaka.”

  1. 57. Mali obrt odmah se ponudio da izrađuje besplatne maske potrebitima

Krojački obrt Lavanda u Zagrebu je, na početku pandemije i nestašice maski u ljekarnama, besplatno šivao maske onima kojima su trebale. Također su zamolili da se obavijest proširi i susjedima starije dobi ako trebaju pomoć.

  1. 58. Priključila se i Udruga Kamensko

Udruga Kamensko počela je s proizvodnjom pamučnih maski, te besplatnim dijeljenjem istih građanima slabijeg imovinskog statusa. Uslijedili su i brojni drugi.

  1. 59. Besplatna taksi dostava

Taksist Tomo Kovačević u općini Nevesinje odlučio je besplatno dostavljati lijekove i namirnice, naročito starijima i bolesnima, za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa.

  1. 60. Besplatne namirnice u dućanu ― za one koji nisu u mogućnosti da kupe

Vlasnik dućana u Beogradu postavio je košaru s kruhom, uljem, grizom i drugim namirnicama na ulicu uz poruku susjedima: “Neka se posluži ko nije u mogućnosti da kupi.”

  1. 61. “Zaboravite na plaćanje najma”

Mario Božović iz Splita otvorio je dućan na zagrebačkoj Ilici, no kada je krenuo proljetni lockdown, ostao je problem plaćanja najma za prostor. Njegov najmodavac samo mu je poslao poruku: “Pozdrav Mario, zaboravite na plaćanje najma dok ovo ne prođe.”

  1. 62. Restoran koji je besplatno kuhao i dostavljao preostalu hranu za vrijeme lockdowna

Splitski restoran Makarun na proljeće je počeo s dijeljenjem besplatne hrane potrebitim građanima. Obroci su kuhani, a dostava osigurana u skladu sa svim mjerama zaštite. Predvidjeli su da im je ostalo hrane za oko 2500 obroka, te poručili: “Ne bismo mogli podnijeti da su frižideri puni, a ljudi okolo gladni.”

  1. 63. Vlasnik tvrtke koji je uplatio novac obrtnicima kako ne bi propali

Vlasnik tvrtke Kanaan iz Donjeg Miholjca donirao je novce za šest obrta kako se ne bi zatvorili zbog krize. Otprije je poznat po školovanju svojih radnika, kao i plaćanju stipendija i laptopa njihovoj djeci te učenicima osnovnih i srednjih škola, a novinari su na njegovom radnom stolu uočili i bistu Josipa Broza Tita.

  1. 64. Studenti pokrenuli projekt za 3D printanje zaštitnih vizira za zdravstvene djelatnike

Slaven Damjanović pokrenuo je Projekt Studenti, u kojem studenti i učenici diljem Hrvatske koriste 3D metodu printanja za stvaranje zaštitinih vizira za zdravstvene djelatnike. Uz pomoć gradova, županija i donatora izradili su tisuće maski za radnike na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa.

  1. 65. Zdravstveni radnici, od srca vam hvala!

Umorne medicinske radnike u Puli u studenom je dočekao paket koji su im poslali djelatnici lokalne pizzerije. Naime, poslali su im pizze za ručak uz poruku “Od srca vam hvala!”. Radnici su se zahvalili istaknuvši kako ih je ganula gesta i činjenica da netko misli na njih i podržava ih.

  1. 66. Susjedsko ‘samoupravljanje’ u krizi

Stanari zgrada u Zvonimirovoj ulici Velike Gorice sami su se organizirali po pitanju zaštite od virusa: zajednički dezinficiraju cijelu zgradu, kvake, poštanske sandučiće, gumbe u liftovima, a osigurali su i zaštitne maske za svakog člana kućanstva.

  1. 67. Tehnologija u službi zajedničkog suživota i rješavanja problema

Građani u Puli, Zagrebu i Karlovcu aktivno koriste Viber Community grupe kako bi zajednički poboljšali svoj životni prostor i riješili probleme koji ih muče. Počelo je s tržnicom u Utrinama koja se zbog lockdowna zatvorila ― stanovnici su razmijenili kontakte i detektirali omiljene kumice, organizirali dostavu i pomoć onima kojima je trebalo. U communityju se druže, raspravljaju, dogovaraju, aktivno reagiraju na prijave i međusobno se upućuju na prave adrese za sve od problema otpada, do prostora za djecu ili obnove zgrada.

  1. 68. Studenti se odrekli svojih sredstava za bolničku opremu

Varaždinski studenti, okupljeni u Odboru i studentskim zborovima, odrekli su se svojih sredstava i donirali 100000 kuna za opremu varaždinskoj bolnici. Uz to, SC će besplatno smjestiti i ponuditi hranu medicinskim sestrama.

  1. 69. Povjerenje i solidarnost u najtežim vremenima

U Slavonskom Brodu ovako se odvija trgovina u doba pandemije. Jedan Brođanin je ispred svoje kuće postavio kutije prepune domaćih jabuka i natpis: “Uzmi koliko hoćeš, plati koliko možeš. Novce stavi u poštanski sandučić.”

  1. 70. Ujedinjen umjetnički front za pomoć bolnici

Zadarski umjetnici ujedinili su svoje radove u virtualnoj izložbi ― prihod od prodaje njihovih djela uplaćen je na račun Opće bolnice za kupnju zaštitne opreme, a pridružili su im se i umjetnici iz Zagreba, Osijeka i Splita.

  1. 71. Vrijeme kad se volimo, praštamo, sjedinjujemo

Srpski pjevač Nikola Rokvić uljepšao je večer susjedima u samoizolaciji zapjevavši pjesmu April u Beogradu Zdravka Čolića. Sa svojih balkona su ga oduševljeno pozdravili pljeskom, a na to je uzvratio porukom: “Vjerujem da je ovaj travanj, mjesec kada volimo, kada opraštamo, kada se sjedinjujemo…”

  1. 72. Balkonski koncert za susjede na Trešnjevci

Zagrebački saksofonist uljepšao je svojim susjedima na Trešnjevci blagdansko jutro u izolaciji počastivši ih ‘koncertom‘ s balkona. Zrakom su se orile ovacije i pljesak.

  1. 73. Damir Urban vraća ‘dio duga’ svojoj publici

Damir Urban počastio je Riječane mini koncertima na 12 lokacija zapjevavši im s ceste iz busa uz poruku: “Godinama vi nama dolazite na koncerte, zahvaljujući vama oni su gotovo uvijek rasprodani, zahvaljujući vama smo mi sretni i ostvareni kao glazbenici. A danas ― ostanite doma i naćulite uši, danas je dan kad mi dolazimo vama, da vam vratimo barem dio duga. Danas mi, na ulicama našega grada, pod vašim prozorima, pod vašim balkonima, sviramo za vas.”

  1. 74. Dance me to the end of love

Na parkingu trgovačkog centra u Velikoj Gorici, stanovnike kvarta s balkona je u noćnim satima, pod svijetlom ulične rasvjete, dočekao dirljiv prizor: mladić i djevojka zaplesali su zagrljeni, a društvenim mrežama snimka se proširila uz prikladan hashtag #samoljubav.

  1. 75. Virus će proći, solidarnost ostaje: beogradski pljesak za Zagreb

Nakon potresa u Zagrebu, Beograđani su pljeskom s balkona simbolično uputili podršku Zagrebu i svima koji se širom Balkana bore u teškim uvjetima. U Priopćenju građanske inicijative Ne davimo Beograd stajalo je: “Virusi će proći, ali u našem društvu treba ostati solidarnost, međusobna briga i podrška.”

  1. 76. Slovenska pomoć Zagrebu nakon potresa

Slovenija je Zagrebu nakon potresa poslala hitnu pomoć u obliku opremljenih šatora, vreća za spavanje i grijalica.

  1. 77. Sarajevska poruka podrške za Zagreb

Na sarajevskoj Vijećnici je nakon potresa u Zagrebu osvanula poruka podrške i ljubavi ― nazivi dvaju gradova povezanih licitarskim srcem.

  1. 78. Povratak Zagija, Vučka i Pobjednika

Od potresa u Zagrebu do beogradskih prosvjeda, događaji su bili popraćeni likovima Zagija, Vučka i Pobjednika koji si međusobno pomažu u teškim vremenima. Činjenica da su ‘eksplodirali’ na društvenim mrežama govori… Pa, *zna se* što.

  1. 79. Zar je važno da se peva ili pjeva: Beograd i Zagreb se vole

U Beogradu je, usred općeg kaosa koji nas je sve zatekao, ispred Doma omladine na Platou Milana Mladenovića (prigodno) osvanuo jednostavan, ali dirljiv grafit: “Zagreb <3”.

  1. 80. Podrška iz Zagreba prosvjednicima u Beogradu

Kada su u Beogradu, ali i diljem, Srbije izbili masovni prosvjedi zbog nezadovoljstva politikom predsjednika Aleksandra Vučića, na koje je policija odgovorila brutalnom silom, predstavnici civilnih udruga su u Zagrebu pred zgradom Veleposlanstva Republike Srbije poslali poruke podrške građanima Srbije. Društvene mreže preplavio je val solidarnosti prikazan u liku Zagija i Vučka koji pomažu umornom Pobjedniku.

  1. 81. Kada je buknuo požar na Uskrs, muslimani su ga gasili da kršćani mogu slaviti

Kada je u travnju izbio požar na području općine Prozor-Rama, u prvom mahu je zaustavljeno širenje. Međutim, vjetar je opet razbuktao vatru na Uskrs. Susjedi islamske vjeroispovijesti organizirali su se i pošli u gašenje požara kako bi katolici mogli proslaviti Uskrs. Poručili su: “Vi slavite, mi ćemo gasiti. Ako zagusti, zvat ćemo vas.” Kako je požar ipak tijekom dana postao prejak, na kraju su ga ugasili ― zajedničkim snagama.

  1. 82. Akcija uklanjanja govora mržnje s osječkih fasada

Aktivist Nikica Torbica iz Osijeka organizirao akciju uklanjanja grafita mržnje. Nakon što su obavili prvi dio na Dan antifašističke borbe, Nikica i susjedi oformili su neformalnu inicijativu mladih Mladforma koja će mapirati nepoželjne natpise i raditi na njihovom uklanjanju.

  1. 83. Sestrinstvo i jedinstvo: održan Noćni marš

Oko sedam tisuća ljudi okupilo se na zagrebačkom petom Noćnom maršu za 8. mart, pod geslom “Živio feminizam! Živio 8. mart!”, s naglaskom na problem relativiziranja seksualnog nasilja i poruku žrtvama: “Nisi kriva, nisi sama!”

  1. 84. Diplomacija kakvu zaslužuju: srednji prst ― prst godine

Prst godine: Žene (ali i muškarci) diljem Hrvatske reagirali su na izjave Miroslava Škore o pobačaju na način koji zaslužuje ― srednjim prstom.

  1. 85. Umjetnički performans Hod pijuna u Rijeci

Skupina umjetnika, umjetnica i građana i građanki je u Rijeci, odjevena u pijune, umjetničkim performansom javnosti poslala poruku da zagovara slobodan život, ranjive pripadnike društva te ljudska i ženska prava, kao i autonomiju ženskog tijela. Umjetnički performans simbolično je nazvan Hod pijuna, kako bi se upozorilo na to da se ženska prava, pogotovo u predizborno vrijeme, koriste kao politički alat.

  1. 86. Hod za slobodu uzvraća udarac

Stanovnici Siska udarili su kontru Hodu za život i organizirali Hod za slobodu pod geslom: “Grad pobjede zdravog razuma”. Svojim okupljanjem na gradskom trgu onemogućili su povorci Hoda za život da se tamo okupi.

  1. 87. Splitski Pride proslavio 10 godina uz poruku: “Nakon karantene, sviđa li vam se život u 4 zida?”

U Splitu je podignuta zastava duginih boja povodom 10 godina Split Pridea. Ovaj trenutak obilježen je porukama poput: “A sad nakon karantene, sviđa li vam se život u 4 zida?”, “Vili, slušaj struku, ne budi populist”, “A ti, Škoro, odjebi”.

  1. 88. Projekt Hrabre sestre za podršku ženama

Na Međunarodni dan sigurnog pobačaja, Centar za građansku hrabrost pokrenuo je projekt Hrabre sestre ― cilj je bio osnovati mrežu žena u Hrvatskoj koje će biti podrška i oslonac onima koje se odluče na pobačaj. “U trenucima kada izabrani politički zastupnici i velikim dijelom sama medicinsko-ginekološka struka nipodaštava reproduktivna prava žena u Hrvatskoj, naša je odgovornost ženi koja nam se obratila pružiti ozračje sigurnosti i poštovanja. Psihološki i moralno podržat ćemo žene u njihovoj odluci za pobačaj, štitit ćemo ih pri odlasku u bolnicu na preglede i razgovore s liječnicima te prilikom samog zahvata”, objasnili su.

  1. 89. Solidarnost s Poljakinjama

Ispred poljske ambasade u Zagrebu održana je akcija solidarnosti s Poljakinjama koje prosvjeduju protiv namjere vlasti da gotovo potpuno zabrani pobačaj, a podrška je stigla i iz Zadra, Šibenika i drugih gradova Hrvatske.

  1. 90. Pokrenuta mreža Bitna si!

Pokrenut je portal Bitna.si kao jedinstvena mreža stranica u Hrvatskoj i regiji, a koji prikuplja iskustva uznemiravanja žena u javnom prostoru. Nastao je iz virtualnog pokreta #ženeujavnomprostoru koji je započeo na Twitteru, kada su žene počele javno iznositi svoja iskustva s nasiljem.

  1. 91. Ženska povijest Trešnjevke ― urbana tura za ispravljanje nepravde

Održana je druga urbana tura Fragmenti ženske povijesti Trešnjevke, u organizaciji udruga BLOK i K-zona, a u sklopu projekta Muzej susjedstva Trešnjevka. Cilj je ukazati na specifičnu, i žensku povijest Trešnjevke, te tako ‘popuniti rupe’ u službenoj povijesti.

  1. 92. Ustavni sud dao pravo istospolnom paru na usvajanje djeteta

Ustavni sud Hrvatske je nakon trogodišnje pravne bitke dao pravo istospolnom paru koji želi udomiti dijete, a udruga Dugine obitelji najavila je da je sljedeći korak u borbi za jednaka prava usvajanje djece od strane istospolnih obitelji.

  1. 93. Zagreb te zove na zeleni otpor

Martina Živković u svibnju je ispred svoje zgrade u Zagrebu zasadila mini-vrt i dobila opomenu komunalnog redara. Dopis je stavila na društvene mreže i krenuo je bunt građana: pokrenuta je peticija za opstanak zelenog kutka, a ekipe iz Vratite magnoliju i Zagreb te zove pozvale su građane na zeleni otpor i gerila vrtlarstvo.

  1. 94. Ljubav prema životinjama i ljudima uči se od malih nogu

Ovih dana nedaleko od Osijeka učiteljica i djeca područne škole pronašli su malu kujicu koja se smrzavala na hladnoći. Nisu ju mogli gledati na hladnoći dok sjede u toplim učionicama, pa je učiteljica odlučila provesti u praksi ono što naučavaju djecu: pomaganje slabijima. Donijeli su ju u svoj razred gdje je zajedno s njima slušala nastavu, te joj napravili improviziranu kućicu. Navikla se na učenike te idućih dana točno znala kada stiže bus sa đacima i dočekivala ih je na vratima. Iako je učiteljicu netko prijavio jer ne smije dovoditi životinje u učionicu, njena objava na društvenim mrežama urodila je plodom i javila se osoba iz Zagreba koja ju želi udomiti.

  1. 95. Ljudi bez krova nad glavom za ljubimce bez krova nad glavom

Prodavači i volonteri Uličnih svjetiljki posjetili su Sklonište za nezbrinute životinje u Dumovcu u akciji Moj sPAS, kako bi skrenuli pozornost i na napuštene životinje. Nakon što su proveli vrijeme s napuštenim psima i prošetali ih, kroz kratku priču i fotografiju svakog psa pozvali su ljude na njihovo udomljavanje.

  1. 96. Akcija čišćenja šuma i obale Pule

U Puli je počelo upoznavanje i razvoj suradnje s mladima za projekt Volontiranje je uKLJUČivanje tijekom kojeg je organizirano i čišćenje Vallelunge ― čišćenje šuma i obala, ali i promicanje odgovornosti u čuvanju okoliša.

  1. 97. Spas za male kornjačice

Lošinjski ribari ove su zime pronašli tri morske kornjače na koje su se nalijepili nametnici koji ih crpe i smanjuju im nivo energije te šanse za opstanak. Odmah su pozvali Institut Plavi svijet koji ih je zbrinuo, očistio te vratio u more s GPS-om koji će pratiti njihovo kretanje.

  1. 98. Mladić koji je skočio u muljevitu rijeku da spasi lane

Trojica prijatelja su tijekom kupanja na Muri u lipnju spazili malo lane koje se utapa u rijeci. No, zanimljivo je ono što im je palo na pamet da ga spase: brzo su na Youtubeu pronašli video ‘glasanje srne’, kako bi ga namamili da počne plivati prema njima. Istovremeno je Ivan Mezga (21) skočio u rijeku punu mulja i drva te doplivao do njega i zgrabio ga. Na obali su ga revitalizirali da izbaci višak vode iz pluća i umotali u dekicu, i tako mu spasili život.

  1. 99. Naš zaljubljeni ginko osvojio drugo mjesto

Naše ginko stablo iz Daruvara, poznatije kao Zaljubljeni ginko, zauzelo je 2. mjesto na natjecanju za Europsko stablo godine.

  1. 100. Posađeno novo sjeme, nove bune

U dvorištu Visoke škole u Virovitici posađena je sadnica Gupčeve lipe. Lokacija nije slučajna jer se škola nalazi u ulici nazvanoj po Matiji Gupcu. Stoga je ova mala gesta prema prirodi i vrlo simbolična jer je proizvedena vegetativnim razmnožavanjem Gupčeve lipe, ispod koje je prema priči krenula Seljačka buna, te kraj koje i dan danas stoji natpis:

Buna traje.

foto: Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici (detalj)

Tekst i fotografije: Lidija Čulo

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close