TEKST

Dobre vibracije antifašizma: MAZ na festivalu Ekoslavija u Subotici (I. dio)

Pandom na Vojvodinu

Sredinom lipnja, MAZ-u je preko službene Facebook stranice stigao vrlo zanimljiv poziv iz susjedne Srbije: pozivnica za sudjelovanje na Ekoslaviji, dvodnevnom festivalu ekologije i antifašizma koji se 6. i 7. kolovoza po drugi put održao u vojvođanskom gradu Subotici na lokaciji memorijalnog parka Mini Jugoslavija – Yugoland, u zajedničkoj organizaciji udruga Ekoslavija, Združena akcija Krov nad glavom i IV. Mini Jugoslavija, pod pokroviteljstvom Grada Subotice.

Drugarski poziv naišao je na plodno tlo i za čas, oformljena je naša peteročlana putna delegacija: Nina Vučemilović, Karlo Lekić, Jan Težak, Petar Hršak i ja, Sanja Rotter

Sam početak planiranja puta bio je obilježen suočavanjem s važećim protuepidemijskim mjerama između dvije države te spoznajom da nam je za ulazak u Srbiju potreban skupi PCR test, unatoč tome što smo svi primili obje doze cjepiva: naše EU Covid-19 propusnice nisu priznate u Republici Srbiji. Na sreću, pogranični protuepidemijski režim se 24. srpnja iznenada mijenja i na naše zadovoljstvo, EU propusnice postaju prihvaćene za ulazak u Srbiju. Time nestaju sve prepreke za naše bezbrižno putovanje: spremni smo za Vojvodinu!

Na put smo iz Hatzove krenuli u četvrtak 5. kolovoza, dan prije početka festivala. Naše prijevozno sredstvo, malena ali moćna Fiat Panda, bila je dovoljno velika za petero putnika i prtljagu, te nas je bez problema dovela do odredišta, gdje nas je čekao Branimir Kopilović, ljubazni domaćin iz organizacije koji nas je dočekao i poveo u obilazak.  

Karlo Lekić, Nina Vučemilović, Petar Hršak i Jan Težak; foto Sanja Rotter


Smještaj nam je osiguran u slikovitoj austrougarskoj vili Ricz u naselju Palić, povijesnom turističkom odredištu na istoimenom jezeru nedaleko od grada. Subotica je s Palićem doživjela svoj najveći ekonomski i građevinski uzlet u razdoblju secesije u arhitekturi i umjetnosti (prijelaz XIX. I XX. stoljeća), kad je kroz samo dva desetljeća izgrađen današnji moderni grad – slikovit, multikulturalan, zelen i po mjeri čovjeka. Naša delegacija uživala je obilasku i upijanju atmosfere, a domaćinima nismo mogli dovoljno naglasiti koliko smo oduševljeni ljepotom Subotice!

Što je Mini Jugoslavija?

Sam festival održavao se na prostoru memorijalnog parka Mini Jugoslavija, kojeg je 2003. osnovao povratnik iz Kanade, Subotičanin Blaško Gabrić, po uzoru na Memento park u Budimpešti. Mini Jugoslavija Blaškov je privatni posjed, na kojem se nalazi i kuća koja je nekad bila tiskara. Park sada aktivno vodi Blaškov nećak, ekolog Goran Gabrić, ispred udruge IV. Mini Jugoslavija

U šumovitom prostoru parka nalaze se razne memorabilije iz Jugoslavije, skulpture, edukativno-informativni paneli i nogometno igralište iznad kojeg se nalazi umjetno stvoreno brdašce – Mini Triglav. Goran je na dijelu posjeda stvorio i povišeni permakulturni vrt i komposter, no daljnjih planova za razvoj ovog pasjeda u budućnosti – ima još mnogo. 

Održavanje ovog bioraznolikog parka veoma je zahtjevno u svakom smislu a terenskog posla prije festivala bilo je mnogo, pričaju nam Goran i njegov otac. 

Govoreći o rezultatima njihovog truda, posebno mi je dojmljiva obnova ikone jugoslavenskog dizajna – modularnog crvenog kioska K67, slovenskog dizajnera Saše Mächtiga – koji je za festival besprijekorno obnovljen i stavljen u upotrebu za prodaju karata na ulazu. 

Prvi dan na festivalu

Program Ekoslavije bazira se na dnevnom dijelu koji čine radionice, projekcije filma, predavanja i panel-diskusije ekološke i društvene tematike, te večernjih koncerata alternativnog i punk žanra. Tokom oba dana mogla se razgledati izložba underground umjetnika i murala subotičkih umjetnica, a aktivisti Otvorene kuhinje kuhali su topli obrok za posjetitelje: soja-gulaš s tjesteninom, grah varivo i sendviče s humusom i povrćem. 

Prvog dana održana je radionica permakulture i reciklaže za djecu i mlade. Uslijedilo je predavanje/radionica o upotrebi industrijske konoplje kao ekološkog materijala 

široke primjene, Hemp (R)evolution, koju je vodio umjetnik i aktivist Ede Šinković –  a koja je, zanimljivo, okupila značajan broj starijih građana. Dnevni program završen je projekcijom zanimljivog dokumentarnog filma Flow: For Love of Water i naknadnom diskusijom. 

Večernji glazbeni program započeli su subotički glazbenici – indie kantautorica Stroberiz i KurtaUtca, energični folk-rock bend koji pjeva na mađarskom jeziku, a zatim novosadski alter-rock bend Nemi pesnik.

Iako su glavni headlineri večeri bili zanimljivi i nabrijani beogradski punk bend Vizelj, naša srca osvojila je Lepša Brena, novosadski bend čije smo članove imali prilike upoznati u gradu večer ranije. Lepšu Brenu čine arhitektica Višnja Žugić i redatelj Atila Antal, s pridruženim članom Andrejem Nenadovim. Svoju glazbu nazivaju arhi-popom, a od njihove pojave, neobičnih tekstova i mračne synth-wave atmosfere – cijela naša delegacija u prvom redu koncerta je jednostavno podivljala. Lepša Brena od sada zasigurno ima novu, zagrebačku fan-bazu. 

Ekološki, politički i društveno osvješteni aktivizam glavne su odrednice organizacija koje su zajedno sudjelovale u realizaciji festivala. Koncept festivala je promocija ekologije, antifašizma kao humanističke vrijednosti i civilizacijskog dosega te socijalne osjetljivosti i solidarnosti prema ugroženima – dok je prihod od ulaznica festivala usmjeren na financiranje inicijative Obrok solidarnosti, koja se bavi kuhanjem toplih obroka za socijalno ugrožene građane Subotice. – Festival između ostalog organiziramo i kako bi podržali samoorganizirane solidarne inicijative u našem gradu. Ove godine prihod od ulaznica usmjeravamo za inicijativu Obrok solidarnosti, subotičkog ogranka Združene akcije Krov nad glavom. Do sad se kroz ovu akciju skuhalo i podijelilo više od 3 tisuće toplih obroka, a svojim doprinosom želimo pomoći da se ova akcija nastavi i dalje. S druge strane, ovo što radimo nije prikupljanje milostinje nego poruka o stanju siromaštva u našem društvu. Iskustvo nam govori da ako se potrudimo pozvati ljude na solidarnost, to i dogodi! Zato nam je bitno podizati svijest ljudi i pozivati na međusobnu empatiju i pomoć u situaciji kada država ne poduzima ništa po tom pitanju. Borimo se na više frontova, pokušavamo skrenuti što više pažnje na naše djelovanje te uključiti što više ljudi. Za sada u tome i uspijevamo – govori jedan od organizatora, subotički psiholog i aktivist Boris Telečki.

Boris Telečki i Goran Gabrić iz organizacije, foto Sanja Rotter

– Održavanje prvog, prošlogodišnjeg festivala uistinu je bio blitzkrieg: Prva Ekoslavija održana je unutar kratkog perioda kad nije bilo policijskog sata i zabrane okupljanja, a organizirali smo je u samo tri tjedna! Taj uspjeh dao je nam je polet i osjećaj samopouzdanja: usprkos epidemiji i klasičnim low-budget izazovima, razvile su se veće ambicije: za jačanje međunarodne suradnje, pa i  regionalno širenje festivala na ostale republike bivše Jugoslavije. Zbog toga smo kontaktirali vas i drugarske organizacije iz regije, sa željom da se upoznamo, stvorimo kontakte i surađujemo u budućnosti – otkriva nam Bojan Francuski, organizator zadužen za glazbeni dio programa.

Sanja Rotter

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close