TEKST

Tužba: sredstvo ušutkivanja neprofitnih medija (dio I)

 

Već niz godina novinarstvo u Hrvatskoj suočava se s mnogim problemima. Novinar danas mora sam nadomjestiti zanimanja poput fotografa, kamermana, tonskog radnika, montažera i lektora uz to što mora biti reporter, napraviti priču i napisati tekst, a sve to za malu plaću — prema podacima portala MojaPlaća, prosječna plaća u sektoru novinarstva, izdavaštva i medija iznosi od 3500 do 6200 kuna…

 

Radni odnosi su fleksibilizirani — ugovori o radu na neodređeno vrijeme zamijenjeni su u velikoj mjeri ugovorima na određeno. Porastao je broj autorskih ugovora, a novinarke i novinari koji rade na taj način imaju najslabiju socijalnu zaštitu — nemaju pravo na plaćene prekovremene sate, godišnji odmor, bolovanje.

Nisu rijetki verbalni i fizički napadi na novinare. Podsjetimo na legitimiranje novinarke Net.hr-a Đurđice Klancir na radnom mjestu ili nedavni napad na Andreu Topić, novinarku Slobodne Dalmacije. Slobodu govora i kritičko novinarstvo ograničavaju i prijetnje tužbama, osobito one koje se ostvare i nanesu štetu medijima protiv kojih su podignute. S tužbama i visokim odštetnim zahtjevima sektor se susreće već 30 godina, no u zadnjih nekoliko godina eskalirale su tužbe za duševne boli, koje se pretvaraju u biznis.

Prema anketi Hrvatskoj novinarskog društva (HND) iz veljače 2019. u Hrvatskoj se vodi 1163 sudskih procesa protiv novinara i medija, a prosječan iznos odštete je 104 tisuće kuna. Po apsurdnosti iskače 35 tužbenih prijedloga HRT-a radi zaštite časti i ugleda protiv novinara, bivših radnika i HND-a, koji okvirno iznose 2,027.500 kn. Tako je javni medij postao jedan od glavnih aktera u ušutkivanju novinara putem suda, a Hrvatska ušla u povijest kao jedina zemlja na svijetu u kojoj je vodstvo javnog servisa podnijelo tužbu protiv strukovne organizacije.

Tzv. treći medijski sektor (neprofitni mediji) preživljavaju uglavnom zahvaljujući entuzijazmu svojih novinara, koji dio vremena rade novinarski posao, nerijetko volonterski, a dio poslove koji nemaju veze s novinarstvom. Osuđeni su na prekarni rad, mala i neredovita primanja, suradnju s nekoliko portala, niske honorare i plaće te slabu pravnu zaštitu. Stalan problem sektora je financiranje — ono je kratkotrajno i minimalno, stoga i teško održivo, što povećava neizvjesnost opstanka pojedinih medija, a samo jedna tužba dovoljna je za njegovo uništenje.

2015. godine SDP-ova vlada osigurala je sredstva za rad neprofitnih medija iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti više od 4 milijuna eura. Međutim, ona nisu nikad raspodijeljena, uz razne izlike. Godinu poslije bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio je Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, a HDZ-ova vlada ukinula program potpore kojim je prethodnih godina upravljalo Ministarstvo kulture, pod nikad dokazanim optužbama za krupne pronevjere i nezakonitosti u postupcima natječaja. Zbog tendencija postupnog ukidanja sredstava nakladnici neprofitnih medija izrazili su zabrinutost da se u njihovoj pozadini krije politička namjera destruiranja i gušenja neprofitne medijske scene u Hrvatskoj. Sudske tužbe financijskih moćnika, kojima je u interesu da se angažirani mediji prestanu baviti temama kojima se bave, drugi su način napada na neprofitne medije. Portali Crol, Forum.tm, H-Alter, Novosti, Maz.hr, Radnički portal i VoxFeminae neki su od neprofitnih portala koji su se suočili sa tužbama ili kaznenim prijavama.

Portal Forum.tm nekoliko se puta našao u problemima zbog tužbi: “Forum.tm i njegovi novinari imali su ukupno dvije tužbe: jednu kaznenu, a drugu građansku s traženjem odštete. Kaznena je riješena u našu korist, a građansku je tužitelj povukao nakon što nas je sud oglobio s 30.000 kuna zbog nejavljanja na ročišta za koje nismo dobili pozive. Čitaoci su nam pomogli da platimo tu nevjerojatnu kaznu, jer smo se ranije odazivali na svako, ali baš svako ročište. A na ova nismo, iz jednostavnog razloga – nismo znali za njih! Bila su još tri slučaja koja smo riješili nagodbom, realno procjenjujući da na sudu ne bismo imali šanse. Odvjetnici i odvjetnice su nas u pravilu branili pro bono“, rekli su nam iz uredništva portala.

Inicijativa U ime obitelji, kazneno je prijavila portal LGBT zajednice Crol.hr — uoči referenduma o ustavnoj definiciji braka 2013. podnijeli su kaznenu prijavu zbog navodnog širenja govora mržnje putem komentara čitatelja. Inicijativa je tražila da Ministarstvo kulture portalu ukine potporu koju su te godine dobili prvi put nakon 15 godina volonterskog rada i ispriku uredništva zbog rušenja ugleda Vlade RH koja financira portal. Prijava je naposlijetku odbačena, jer nije imala osnove.

Tužbu za javno sramoćenje protiv novinarke i urednice portala VoxFeminae Antonele Marušić pokrenuo je 2014. kolumnist Darko Pavičić, jer je u prosincu 2013. objavila detalje pravomoćne presude protiv Pavičića zbog fizičkog i psihičkog nasilja nad suprugom. Sudac je utvrdio da novinari imaju pravo o ovako specifičnim temama objavljivati informacije koje se tiču javnih osoba, a za koje se pokazalo da su istinite, pa je Marušić oslobođena optužbe.

Slučaj tužbe književnice Mime Simić, suradnice Vox-a, protiv Željke Markić, čelnice udruge U ime obitelji, indikativan je za postupanje sudova u korist moćnijih, zbog ukinuća presude protiv Markić na višoj instanci. Naime, Simić je 2016. tužila Željku Markić jer ju je Markić optužila za sukob interesa. Prema nepravomoćnoj presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu iz siječnja 2018. Simić je dobila tužbu, a Markić je bila osuđena na novčanu kaznu od 60 dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od sto kuna. No, Županijski sud u Varaždinu ukinuo je presudu i predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem. Tokom prvog sudskog procesa Simić je bila pod raznim napadima, poput iskonstruiranog članka objavljenog na portalu Narod.hr pod naslovom Evo čije bi noge voljela vidjeti slomljene Mima Simić.

Povodom rješenja sudske tužbe u korist Simić blogerica Indexa Dada Batinić napisala je tekst Mima Simić je oduzela Željki Markić nevinost, a ona nije ni prokrvarila. Tekst je dematirao odvjetnički ured Željke Markić — u demantiju se pojašnjava kako Simić nije oduzela nevinost Markić i poriče većinu satiričnih rečenica iz teksta. Demantij je poslužio kao osnova za tužbu protiv Index promocije, nakladnika portala Index.hr. Kolumnist Novosti Boris Dežulović napisao je u ožujku 2018. tekst o cijelom slučaju. Zbog tog teksta Novosti su dobile ukupno četiri tužbe od Markić, tri protiv izdavača, Srpskog narodnog vijeća, i jednu protiv autora kolumne. U tužbenim zahtjevima navodi se da je Markić pretrpjela neugodnosti i veliku štetu, koju bi nadoknadio iznos od ukupno 160 tisuća kuna, a sudski proces još uvijek traje. Od 2015. do danas protiv Novosti je podignuto tridesetak tužbi.

Do siječnja 2019. Markić i njezina udruga podigle su 16 tužbi i jednu kaznenu prijavu protiv novinara i izdavača najmanje deset medija, te su prema pisanju Jutarnjeg, uz potpredsjednika Hrvatskog sabora i HDZ-a Milijana Brkića, najčešći tužitelji. Većina sudskih procesa koji i dalje traju ili su nedavno završeni pokrenuta je 2017./2018. godine, a protiv kojih se medija vode, pisat ćemo u drugom dijelu teksta.

 

Aca Vragolović

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close