TEKST

Deseti tjedan štrajka u Kolumbiji

Krajem travnja u Kolumbiji su izbili veliki protesti protiv pokušaja neoliberalne reforme poreznog sustava. Ti su se protesti transformirali u narodni pokret protiv mjera štednje i represivnih politika koje provodi radikalno desna vlada predsjednika Duque.


Od 28. travnja stotine tisuća Kolumbijaca priključile su se nacionalnom pokretu protiv politika vlade tražeći strukturne promjene i okončanje politika koje produbljuju ekonomsku krizu i društvenu nejednakost. Iako su od Duqueove izborne pobjede 2018. godine te njegovog uvođenja radikalnih mjera štednje i autoritarnih politika prosvjedi postali svakodnevica Kolumbije, trenutni nacionalni štrajk koji traje već više od deset tjedana najduži je i najmasovniji prosvjed posljednjih godina.

Nacionalni štrajk započeo je odbacivanjem neoliberalnog zakona o poreznoj reformi, a transformirao se u opću borbu protiv krajnje desničarske vlade predsjednika Ivana Duquea i njegove politike štednje i represije. Pandemija COVID-a 19 snažno je pogodila krhko kolumbijsko gospodarstvo. Vlada je radikalno desnog Ivána Duquea brže-bolje predložila poreznu reformu kojom bi porasla cijena osnovnih namirnica i javnih usluga, što bi posebno pogodilo siromašne Kolumbijce. U zemlji s velikim brojem siromašnih, pandemija je situaciju dodatno pogoršala – razlike između bogatih i siromašnih povećane su, a broj onih koji žive ispod granice siromaštva dosegnuo je 40% ukupnog stanovništva. Stotine tisuća građana i građanki Kolumbije od travnja se mobiliziralo u svim krajevima zemlje tražeći strukturne promjene i okončanje politika koje produbljuju ekonomsku krizu i društvenu nejednakost. U prosvjedima je do sada aktivno sudjelovalo više od 5 milijuna Kolumbijaca, zahtijevajući ostavku predsjednika Duquea te fundamentalne socijalne, ekonomske i političke reforme.

Odgovor vlade na ove dugotrajne prosvjede iznimno je nasilan. Prema organizacijama koje prate poštivane ljudskih prava, od početka prosvjeda zabilježeno je oko pet tisuća slučajeva policijskog nasilja u kojima je život izgubilo barem 44 ljudi. Prema Institutu za razvoj i mirovne studije (INDEPAZ), ove godine do 25. srpnja, ubijena su 102 ekologa, borca za obranu zemlje, aktivista za ljudska prava i vođa afričkih i autohtonih zajednica, kao i 30 bivših boraca FARC-a. Dodatno, oko 200 ljudi ubijeno je u 57 masakra počinjenih unutar 7 mjeseca ove godine. Brojke su među najvišima u posljednjih nekoliko godina.

Posljednji pokolj, prema klasifikaciji INDEPAZ-a, izvršen je u noći 24. srpnja u općini Balboa, departmanu Cauca. U nasilnom incidentu ubijene su tri osobe – žena i dvoje maloljetnika. Bio je to 11. pokolj u departmanu Cauca. Humanitarna kriza i prisilno raseljavanje zbog eskalacije nasilja također se pogoršavaju. Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) izvijestio je da se broj žrtava masovnog raseljavanja u Kolumbiji povećao za 101% između siječnja i svibnja 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. Isto tako, broj incidenata raseljavanja povećao se za 31% u odnosu na isto razdoblje 2020.

Kontinuirano nasilje dio je kolumbijske stvarnosti već desetljećima. Država je u stalnom sukobu s gerilskim borcima, dok istovremeno posredno financira i pomaže naoružane kriminalne organizacije i paravojsku koja terorizira lokalno stanovništvo kako bi ih protjerala s njihove zemlje i zatim ju okupirala. Kolumbija je zato jedna od zemalja s najvećim brojem unutrašnjih izbjeglica i raseljenih ljudi, a zbog siromaštva i otimanja zemlje nasilje prvenstveno pogađa populaciju domorodačkog i afro-kolumbijskog podrijetla.



Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close