TEKST

Društvo za prosvjetu žene: 1935. – 1941.

Društvo za prosvjetu žene bila je organizacija usmjerena prema ženama koje se još nisu angažirale u radu drugih društvenih organizacija, uspostavljena je za politizaciju žena, a s legalnim radom prestaje u travnju 1941. godine

Osnivačka skupština Društva održala se u studenom 1935. godine, a članica od 18 do 60 godina u početku je bilo oko 150. Sastanci Društva u Zagrebu odvijali su se na više lokacija, isprva u Hrvatskom glazbenom zavodu, odnosno Muzičkoj akademiji zbog predsjednice, ujedno profesorice glazbe, Olge Milčinović, potom u Preradovićevoj 29 u prostorijama „Prehrane“, a nakon siječnja 1941. na adresi Ilica 42. S vremenom se i proširilo te je osnovalo podružnice u više gradova, odnosno Splitu, Karlovcu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu i Varaždinu.

Sam osnutak Društva potaknula je, odnosno inicirala partija. „Bilo je usmjereno prema ženama koje još nisu uključene u rad drugih naprednih organizacija, naročito nakon što započinju organizirati ulične aktive i intenzivnije pristupati pitanju politizacije žena. Društvo je osobito aktivno od 1939., nakon pridruživanja omladinki Vande Novosel, Alme Komparić, Deše Devčić, Hane Pavelić i Eme Cekurić, kao i u vrijeme predsjednice Slave Ogrizović, kad sve otvorenije počinju napadati fašizam. Iz tog razloga, ali i jer su brojne članice bile na neki način povezane s partijom, Društvo se nalazilo pod stalnom policijskom prismotrom. U januaru 1941. godine uhapšene su dok su se pripremale za obljetnicu Lenjinove smrti. Uz navedene članice, mnoge iz Društva će nastaviti aktivno djelovati u Zagrebu i nakon okupacije.“ (Kartografija otpora). Nakon hapšenja i posljednje legalne skupštine Društvo nastavlja djelovati u ilegali.

„Društvo za prosvjetu žene prestaje s legalnim radom u travnju 1941., ‘po dolasku okupatora jedan dio inventara je prodan, a novac je predan kao prilog za Narodnu pomoć. Arhiva i još neke stvari društva bile su spremljene kod Olge Milčinović’, međutim najaktivnije članice djeluju i dalje, ilegalno i u manjim grupama koje postaju temelj za osnivanje Inicijativnog odbora AFŽ-a za Hrvatsku u Zagrebu u jesen iste godine. Istaknute članice: Olga Milčinović, Slava Ogrizović, Vanda Novosel, Deša Devčić, Tatjana Josipa Marinić, Draga Iveković, Pava Jajac, Beba Bosiljka Krajačić, Mira Saks, Veda Zagorac itd.“

MAZ

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Izvori:

KARTOGRAFIJA otpora : Zagreb 1941–1945. / [urednici Josip Jagić, Marko Kostanić]. — Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, 2022 (Zagreb : Sveučilišna tiskara)

Web: Kartografija

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close