Rad Mreže antifašistkinja Zagreba podrazumijeva proizvodnju znanja kao i stvaranje fizičkog mjesta okupljanja različitih organizacija i pojedinaca u želji za što čvršćim i intenzivnijim povezivanjem, umrežavanjem i stvaranjem prostora društvenosti.
Je li danas antifašizam aktualan?
Govoriti o antifašizmu van historijskog vakuuma znači govoriti i iz određene geopolitičke lociranosti: tradicija jugoslavenskog i hrvatskog antifašizma u koju se upisujemo tradicija je autentičnog antifašističkog otpora, klasne borbe, emancipacije žena i internacionalizma. Zbog toga se nasljeđe antifašizma danas ne smije svoditi na fetišizaciju hrabre partizanske borbe uz pažljivo pročišćavanje od sadržaja socijalističke revolucije. Smatramo da je NOB neprihvatljivo svoditi samo na sukob ustaša i partizana i nastojimo ga promatrati u kontekstu emancipatorne radničke, odnosno klasne borbe. U tome vidimo potencijal antifašizma, koji bi i danas mogao okupiti lijeve napredne inicijative u borbi za jedno pravednije društvo.
Naime, shvatimo li fašistički pokret dvadesetog stoljeća, njegovu genezu i funkciju kao odgovor na krizu reprodukcije kapitalističkog sustava u osnovi kojeg je uvijek riječ o napadima na izborena prava što mu stoje na putu, antifašizam se pojavljuje u formi široke fronte kao otpor na takve reakcionarne politike. U tom smislu, antifašizam mora biti proizvodnja znanja o tom “reakcionarnom odgovoru”, odnosno o društveno-ekonomskim mehanizmima kojima je uvjetovan, ali i promišljanje alternativa koje bi postojeći politički sustav mogle nadići, kao i praksa umrežavanja i omasovljavanja pokreta – stvaranja fronte.
Antifašizam kao proizvodnja znanja je i politika pamćenja, otpor spomenutom revizionističkom čišćenju povijesnog antifašizma od emancipatornog sadržaja i dosljedne borbe za ekonomsku i političku jednakost, ali i istraživanje sistemskih uvjeta mogućnosti pojavljivanja fašizma, odnosno njegove političke ekonomije i društvenog sadržaja.
MAZ
Mreža antifašistkinja Zagreb (MAZ) osnovana je 2007. godine kao Udruga mladih antifašista grada Zagreba čiji je cilj bio okupljanje i umrežavanje antifašistički orijentiranih građana, naročito mladih, koji bi radili na širenju antifašističkih vrijednosti i borbi protiv svih oblika diskriminacije i netolerancije surađujući pritom sa srodnim organizacijama unutar ili izvan zemlje. Udruga mladih antifašista javlja se kao nužna reakcija na zbivanja u Hrvatskoj i regiji, naročito tijekom i nakon 90-ih godina prošlog stoljeća koje su obilježile toleriranje desničarskih tendencija, revizija i rehabilitacija povijesti u smislu veličanja ustaškog režima i negiranja zločina počinjenih prema nacionalnim ili vjerskim manjinama, negiranja antifašističke povijesti i sustavnog uništavanja antifašističke baštine, a sve pod pokroviteljstvom političkih i crkvenih elita. I danas smo svjedoci posljedica sumanutih ideologija koje u jeku ekonomske krize proživljavaju renesansu, naročito među mlađima koji se priključuju ekstremno desnim grupacijama, bile one stranačke, navijačke ili neke druge.
Stoga danas nastavljamo svoj višegodišnji rad pod nazivom Mreža antifašistkinja Zagreb te funkcioniramo po principu direktne demokracije: hijerarhijske strukture nema, a sve odluke, na mjesečnim skupštinama, donosi tridesetak aktivnih članova. Ovisno o afinitetima i sposobnostima, članovi se okupljaju u radne grupe zadužene za određeni dio aktivnosti MAZ-a. Principi direktne demokracije provode se i u radnim grupama MAZ-a. Kroz taj se proces kreiraju stajališta i akcije, a ujedno i jača povjerenje među članovima grupe.
TRNJANSKI KRESOVI
1. Trnjanski kresovi (nasip kod Mosta slobode, 2015.): Za 70 godina oslobođenja Zagreba of fašizma odlučili smo obnoviti tradiciju održavanja Trnjanskih kresova na autentičnoj lokaciji ulaska narodnooslobodilačkih snaga u grad, na sjevernoj obali Save ispred kluba Močvara. Manifestacija Trnjanski kresovi se održavala od 1978. do kraja 80-ih godina da bi zadnjih 25 godina bila zaboravljen. Osim paljenja kresa, u suradnji s prijateljskim organizacijama, priredili smo raznovrstan kulturno-umjetnički program. Pripremili smo i 500 porcija graha, a došlo je 3000 ljudi. Svi sa sjajem u očima, uz vječno goreću vatru antifašizma.
2. Trnjanski kresovi 2016: Trnjanski kresovi, koje su posjetitelji već u prvoj godini opisali kao “najljepši događaj u Zagrebu”, idu dalje. U 2016. program je organiziralo i izvodilo više od 140 sudionika, a broj posjetitelja je procjenjen na 5000.
3. Trnjanski kresovi 2017: treće godine održavanja obnovljenih Trnjanskih kresova kulturno-umjetnički i edukacijski program na obali Save nastavio je rasti, po prvi put, primjerice, uza zborove predstavljajući socijalno angažirane gradske kantautore/ice, zajedno s raznovrsnim radionicama i akcijama. Povećao se i broj zapaljenih krijesova (s dva na tri), 8. Antifa Night koji se danas održava kao večernji program TK rasprodao je klub Močvara, dok se do rijeke te subote spustilo (ili popelo) više od 5000 ljudi.
4. Trnjanski kresovi 2018: četvrte godine održavanja novih Trnjanskih kresova ponovo je povećan broj krijesova (s tri na četiri), a premda ovaj put u programu nije bilo samostalnih nastupa kantautora/ica (nego opet “samo” zborova, prije noćnog koncertnog programa ili Antifa Night u klubu Močvara), dnevnim program proširen je mnogim novitetima: kazališnom predstavom, treningom feminističke samoobrane i zaštite, izložbom antifašističkih grafika i plakata, različitim radionicama za djecu te Dodjelom godišnje Nagrade En Face / Anfas za 2017., koja se prvi put održala u Zagrebu, nakon utemeljenja u Splitu. Broj posjetitelja Trnjanskih kresova stabilan je i raste iz godine u godinu, te manifestaciju redovito posjećuje nekoliko tisuća građana/ki Zagreba i okolice, ali i ostatka Hrvatske, kao i zemalja regije. Također, prvi put je u sklopu Trnjanskih kresova održan prošireni program na više gradskih lokacija, koji je uključivao tematsku šetnju Ženski antifašistički Zagreb (u suradnji s Centrom za ženske studije) i promociju knjige te izložbu Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava, i AFŽ BiH: pitanja u koja se trebamu udubiti (također sa Centrom za ženske studije i udruženjem za kulturu i umjetnost Crvena iz Sarajeva). Izložba u trajanju od tjedan dana održana je u galeriji Greta.
5. Trnjanski kresovi 2019: pete, jubilarne godine održavanja novih Trnjanskih kresova njihov je broj tradicionalno ponovo povećan za jedan te ih je ovaj put na Savskom nasipu kod Mosta slobode gorjelo čak pet, više i jasnije nego ikad prije dugo nakon što je pala topla majska noć, a valja istaknuti da je večernji program Antifa Night prvi put poslije 2015. ugostio glazbenike iz inozemstva, slavni talijanski antifašistički punk bend Los Fastidios (Verona), čiji su članovi/ce sudjelovali i u internetskoj promidžbenoj kampanji ovogodišnje manifestacije, što je ponovo rezultiralo rasprodanim klubom Močvara. Po drugi put, naš organizacijski partner bilo je Srpsko narodno vijeće, što predstavlja izvrsnu suradnju koju se nadamo nastaviti, a broj i profil sestrinskih organizacija koje su sudjelovale u realizaciji programa dovoljno govori o njegovoj širini i raznovrsnosti (primjerice, premijerno je uveden literarni program koji će zasigurno biti kontinuiran): Centar za mirovne studije, Faktiv, Inicijativa mladih za ljudska prava, Radnički portal, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Zagreba, Nogometni klub Zagreb 041, Zagreb Pride, Goranovo proljeće, Biciklopopravljaona Zelene akcije, Slackline Zagreb, KSFF, Pogon, URK i Saso Mange Soundsystem.
6. Trnjanski (mrežni) kresovi 2020: u pandemijskim uvjetima, šesti po redu Trnjanski kresovi održani su u formi “Mrežnih kresova”. Tijekom tjedan dana uoči obljetnice oslobođenja Zagreba na digitalnim platformama objavljeni su sadržaji poput čitanja poezije, izvedba partizanskih pjesama i drugih. Sam dan oslobođenja obilježen je gerilskom akcijom kraj Mosta slobode.
7. Trnjanski kresovi 2021: nakon jednogodišnje odsutnosti, sedmi po redu Trnjanski kresovi vratili su se na trnjanski nasip, iako u reduciranom obliku zbog preostalih pandemijskih uvjeta. Program na nasipu bio je ograničen na večer, zapaljen je samo jedan krijes, a održavanje događaja nije bilo prethodno najavljeno. Bez obzira na to, naviknuti na obilježavanje oslobođenja njihova grada, više tisuća Zagrepčanki i Zagrepčana okupilo se kraj Mosta slobode.
8. Trnjanski kresovi 2022: sa 7. na 8. maj 2022. održani su osmi po redu Trnjanski kresovi, sada ne samo u punom, već i u osnaženom formatu. Od 27. travnja počeli smo s odbrojavanjem do Kresova u sklopu kojeg je održan niz aktivnosti poput projekcija filmova, edukativnih šetnji gradom, radionice feminističke samoobrane, a odbrojavanje je završeno u petek prije samih Kresova velikim predstavljanjem knjige Kartografija otpora: Zagreb 1941.-1945. Uobičajene radionice i štanovi naših partnera održavaju se od ranog poslijepodneva, a još jedna novost je i izložba koju je šibenski Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije održao u prostoru Pogona Jedinstvo. Paljenje kresova, ove godine njih tri, bubnjanjem je popratio Drum ‘n’ Bijes, a nakon toga na vanjskoj pozornici nastupili su zborovi. Po prvi puta od njihove obnove 2015. godine, na Trnjanskim kresovima sudjelovao je aktualni gradonačelnik Grada Zagreba. Kresovi su održani u partnerstvu s Srpskim narodnim vijećem i pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.
9. Trnjanski kresovi 2023: Deveti Trnjanski kresovi nastavljaju duh prethodnih godina, ističući važnost antifašizma. Od prvih Kresova 2015. godine, ova manifestacija postala je nezaobilazan dio kulturnog i društvenog kalendara Zagreba. Ovogodišnji program obogaćen je nizom aktivnosti koje su počele već nekoliko dana prije samog događaja. Kroz projekcije filmova, edukativne šetnje gradom i druge aktivnosti, organizatori su uspjeli animirati publiku i pripremiti ih za glavni događaj. Kresovi su održani u suradnji s Srpskim narodnim vijećem, Savezom antifašističkih boraca i antifašista te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.
ANTIFA NIGHT
Tradicionalna antifa, uglavnom punk veselica, na kojoj nastupaju bendovi lijevog, antifašističkog usmjerenja. Koncert se svake godine organizira oko 8.5., tj. datuma oslobođenja Zagreba, kako bismo održali sjećanje na antifašistički otpor na ovim prostorima i pokazali kako ne pristajemo na zaborav i omalovažavanje istog. Od 2015. Antifa night je sastavni dio manifestacije Trnjanski kresovi.
1. Antifa Night (Močvara, 2010.): RedSka, Socijalna služba, Eskadron, Bamovi
2. Antifa Night (AKC Medika, 2011.): Pasi, T.H.G.Z., Dosta, XV. Čeh
3. Antifa Night (AKC Medika, 2012.): AK47, Amdamdes, P.R.S.O., Kriva istina, Black Gust
4. Antifa Night (AKC Medika, 2013.): Dick Cheney, What Matters Most, Abergaz, Šutnja
5. Antifa Night (Močvara, 2014.): The Opressed, The Bayonets, Crasso De Odio, Ljubiša Samardžić
6. Antifa Night (Močvara, 2015.): Oi Polloi, Red Union, Gipsy Mafia, Nature Boys, Fetbojsi
7. Antifa Night (Močvara, 2016.): Debeli precjednik, Loš primjer, N.O.B., Namet
8. Antifa Night (Močvara, 2017.): Mašinko, Ponor, Sentence, Saučešće & DJ Vlaja
9. Antifa Night (Močvara, 2018.): FNC Diverzant, She Loves Pablo, Kriva istina, Kurve, Skelpit + Kali Fat Dub
10. Antifa Night (Močvara, 2019.): Los Fastidios, Loš primjer, Fraktura mozga, Shin
MARŠ SOLIDARNOSTI
Jednom godišnje organiziramo Marš solidarnosti, čime želimo svratiti pozornost javnosti na određene socijalne i ekonomske politike koje isključuju, obespravljuju i osiromašuju različite društvene skupine. Diskriminacija Roma, deindustrijalizacija Zagreba i ugrožavanje radničkih prava novim prijedlogom Zakona o radu samo su neki od društvenih problema za koje smatramo da u javnosti nisu dovoljno zastupljeni ili su krivo interpretirani, zbog čega je nužno istražiti i javno govoriti o njihovim stvarnim uzrocima i implikacijama. Tu su stoga i redovite tribine, na kojima raspravljamo o aktualnim društvenim temama.
1. Marš solidarnosti “Drugačiji Zagreb je moguć” (2008.) – tema: nasilje, mržnja i diskriminacija u kontekstu Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, solidarnost s potlačenim i diskriminiranim skupinama; marš je podržan od strane Odbora za ljudska prava, Margelovog instituta, Zelenih Dalmacije, Le Zbora, Autonomne ženske kuće Zagreb, Centra za integraciju mladih, Srpskog demokratskog foruma i brojnih drugih organizacija
2. Marš solidarnosti “Zaustavimo fašizaciju društva” (2009.) – tema: napadi desničarskih skupina i medijski senzacionalizam koji ih prati, fašistička skandiranja na stadionima te općenito sve veći broj napada na antifašiste diljem Europe
3. Marš solidarnosti “Protiv diskriminacije Roma” (2010.) – tema: diskriminacija prema Romima na institucionalnoj razini, počevši od antiimigrantskih praksi članica Europske Unije pa do položaja Roma u Hrvatskoj, gdje su mete fizičkih napada i zlostavljanja te segregacije počevši od školske dobi
4. Marš solidarnosti “Protiv policijske represije” (2011.) – tema: proširenje policijskih ovlasti i veći nadzor građana, naročito u kontekstu sve većih i češćih prosvjeda i nezadovoljstva među građanima
5. Marš solidarnosti “Zauzmi, obrani, proizvodi” (2012.) – tema: deindustrijalizacija Zagreba, privatiziranje i uništavanje tvornica s naglaskom na industrijsku zonu Peščenice i Žitnjaka, uloga sindikata i pitanje radničkog položaja u spomenutom kontekstu
6. Marš solidarnosti “Nepokoreni rad” (2013.) – tema: osiromašenje radnika i studenata, nezaposlenost, mizerne mirovine i minimalne plaće, komercijalizacija zdravstva i obrazovanja te rasprodaja usluga i poduzeća
7. Marš solidarnosti “Trešnja je crvena!” (2014.) – tema: posjet mjestima značajnima za ilegalnu aktivnost pokreta otpora na Trešnjevci za vrijeme Drugog svjetskog rata, nekima od preživjelih spomenika tome dobu, nekadašnjem skvotu i poprištu borbi između punkera i skinsa 90-ih, mjestima uništene industrije kao što je bivša tvornica Vesna, stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj gdje djeluje jedna od rijetkih antirasističkih i antihomofobnih navijačkih skupina, ulici gdje je nekoć živjela najveća koncentracija pjesnika i pisaca u Hrvatskoj, jednom od najljepše urbaniziranih naselja u gradu – naselje Prve hrvatske štedionice itd.
8. Marš solidarnosti “Za otvorenu Europu!” (2015.) – tema: vrijeme je da se njeni zidovi sruše i da Europa postane sigurno utočište za sve, u skladu s njenim proklamiranim temeljnim vrijednostima! Upravo zato se 8. Marš solidarnosti u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba i Inicijative Dobrodošli! održava u znaku solidarnosti prema izbjeglicama, ali i ostalima koji bježe od društvenih nepravdi.
9. Marš solidarnosti “Za siguran krov nad glavom” (2016.) – tema: u Hrvatskoj još uvijek nije poznat točan broj beskućnika, a računa se da ih je otprilike 500 jer toliko mjesta ima u raznim prenoćištima i prihvatilištima diljem države. Marširanjem 2016. želimo ukazati na to da većinu nas od beskućništva dijeli tek otkaz, jedna neisplaćena plaća ili kredit u švicarskim francima te još jednom istaknuti na to da je krov nad glavom temeljno ljudsko pravo, koje treba biti omogućeno svima!
10. Marš solidarnosti “Ja sjećam se!” (2017.) – tema: uslijed negativnih socio-političkih okolnosti u Zagrebu, ali i cijeloj zemlji, te valova povijesnog revizionizma, neokonzervativizma i ― nazovimo stvari onakvima kakve jesu ― neoustaštva i neofašizma, koji se svakodnevno valjaju ulicama i institucijama, Marš solidarnosti #10 naslovili smo pokličem Ja sjećam se! (prema pjesmi legendi domaćeg punka, KUD Idijota), čime ističemo da se bavimo politikama kultiviranja nasljeđa i sjećanja na antifašističku borbu i Narodnooslobodilački pokret koji u glavnom gradu Hrvatske imaju snažne temelje i dugu, bogatu tradiciju.
11. Marš solidarnosti “Glasno o pobačaju!” (2018.) – tema: “o pobačaju razgovaramo ili anonimno, ili potiho. Vrijeme je da to promijenimo! Pozivamo vas da iskažete solidarnost – vezivno tkivo svakog društva, bez kojeg njegove ugrožene skupine teško mogu ostvariti svoja prava i potrebe. Zajedno se izborimo za dostupan i besplatan pobačaj. Izborimo se za sebe, sve žene i sve obitelji u Hrvatskoj – na Maršu solidarnosti na kojem ove godine GLASNO progovaramo o pobačaju. Marš solidarnosti organizira Mreža antifašistikinja Zagreba u suradnji s Platformom za reproduktivna prava.” (iz pozivnog proglasa Marša 2018.)
12. Marš solidarnosti “Protiv političke represije” (2019.) – tema: “Politička se represija ne provodi samo sa svrhom zastrašivanja političkih neistomišljenika vladajuće klike, već se i opasnim povijesnim revizionizmom potpiruju društveni sukobi s ciljem neutralizacije i normalizacije društvene nejednakosti i nepravde kao izravnog nasljeđa tuđmanizma, a takvo nasljeđe većini svakim danom ugrožava pravo na javno dostupno i besplatno zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, prehranu, radno mjesto i normalan životni standard. Marš solidarnosti organizira Mreža antifašistikinja Zagreba u suradnji s Antifašističkim vjesnikom, Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centrom za mirovne studije, Inicijativom mladih za ljudska prava, Radničkom frontom, Radničkim portalom i Socijalističkom radničkom partijom.” (iz pozivnog proglasa Marša 2019.)
ČASOPIS “NEPOKORENI GRAD”
Časopis nastaje kao namjera članica i članova udruge da se o temi antifašizma, nasljeđa i suvremenih značenja, raspravi unutar širokog spektra tema i na taj način u drugom mediju nastavi proizvodnja znanja koja se odvija unutar same udruge putem tribina, radionica, samoedukacijskih kružoka i organiziranja događaja. Časopis izlazi tri puta godišnje uz potporu Ministarstva kulture i proizvod je udruženog rada članica i članova MAZ-a.
U kontekstu neoliberalnih ekonomskih i socijalnih politika i sve većeg društvenog raslojavanja i nejednakosti različiti autori pišu i raspravljaju o uzrocima i mehanizmima marginaliziranja društvenih skupina, kako ekonomski, tako i stavljanjem istih van zakonske zaštite ( radnica i radnika, LGBT populacije i ostalih). Pored toga, izvještaji s tribina održanih u prostorima udruge čitateljima daju uvid u perspektive odnosa spram referenduma ili prava manjina, a u intervjuima s navijačima i umjetnicima opisani su neki od dostupnih mehanizama društvene solidarnosti.
RADIO EMISIJA “RADIO BORBA”
Radio Borba je politička radijska emisija eksperimentalnog karaktera. Borba sadržajno obrađuje društvene događaje kroz umjetničke, historijske, a time i političkie prakse. U kontekstu u kojem se Borba proizvodi proizilazi njena eksperimentalna forma. Kroz tri godine emitiranja, emisiju je uređivao i vodio tucet ljudi. Možete nas slušati svakog utorka u 12 i 15h na 1oo.5 ili na podcastu Radio Studenta. Dosadašnje emisije možete preslušati na linku s desne strane.
ČIŠĆENJE GRAFITA S PORUKAMA MRŽNJE
U nekoliko navrata organizirali smo akcije čišćenja fasada od poruka mržnje i fašističkih simbola, a namjera nam je između ostalog bila potaknuti i ostale građane da se unutar svojih naselja samoinicijativno organiziraju i sprovedu slične akcije, kad su već gradske vlasti u tome zakazale.
Dokumenti o radu udruge:
Godišnji izvještaj o radu Mreže antifašistkinja Zagreba za 2023.
Financijski izvještaj Mreže antifašistkinja Zagreba za 2024. (1) (2) (3)
Operativni i financijski plan za 2024.
Osim navedenih aktivnosti, planiramo organiziranje antifa slušaonica, tribina i konferencija, izleta, skupova podrške i sl. Ukoliko ste zainteresirani za angažman u Mreži antifašistkinja Zagreba, za rad u nekoj od već postojećih grupa, ili imate ideju za formiranje nove sekcije te znanja, interesa i volje, pozivamo vas da nam se priključite te da zajedno sudjelujemo u održanju našeg nepokorenog grada.
maz@maz.hr