TEKST

Covid-19 — Smrt kulture ?


“Culture has helped us out of the crisis. Now we have to help culture and support the diversity to which culture owes its strength”
 –Audrey Azoulay, generalna direktorica
UNESCO-a

Umjetnost i kultura u našem društvu igraju veliku ulogu, od glazbe koja nas prati u našoj svakodnevici, preko dasaka teatra, do slika i umjetnina koje krase izložbene prostore. Umjetnost od pamtivijeka donosi novitete, ideje, pobuđuje doživljaje i emocije, krasi pozadine naših slavlja i druženja, ispraća naše najmilije. Glazba i umjetnost većini pomažu da se nose s ponekad teškom realnošću.

Od kad je svijet zadesio COVID-19, mnogi koncerti, umjetnički eventi i festivali su se održavali online. Međutim, svaki drugi čovjek na svijetu nije im bio u mogućnosti pristupiti zbog poteškoća s internetom. Prema podacima UNESCO-a, kulturni sektor, koji zapošljava više od 30 milijuna ljudi globalno, pogođen je više od očekivanog. Samo u filmskoj industriji moglo bi biti izgubljeno oko 10 milijuna poslova; trećina svih svjetskih galerija mogla bi otpustiti oko 50 % zaposlenih. Isto tako, zabrana koncerata i izvedbi bi glazbenu industriju mogla koštati više od 10 milijardi dolara u sponzorstvima, te bi se posljedično svjetsko izdavačko tržište moglo smanjiti za 7.5%.

Svi smo svjesni trenutne globalne situacije. Čini se kao da je cijeli svijet stao. Ogroman broj ljudi ostao je bez posla i ovisi o državnim natječajima/potporama, naravno ako ispune uvjete istih, koji variraju od države do države ovisno o financijskom stanju.

Hrvatska se,vođena nestručnim ljudima koji u svemu vide privatni interes, nažalost nije snašla u toj situaciji . U Hrvatskoj, kako se čini, da bi ostvario bilo kakav uspjeh, moraš pripadati političkoj stranci, gdje vlada nepotizam, gdje je u vidu samo kratkotrajna brza dobit; nažalost u takvoj situaciji drugačije se ne može ni očekivati .

Od bizarnih mjera kojih se ni oni na vlasti ne pridržavaju, do onemogućavanja slikarima, kiparima, glumcima, glazbenicima, te ostalim umjetnicima pa i ugostiteljima da donekle normalno rade (s obzirom na situaciju) i mogućnost zarade za egzistenciju. Zabrana javnih okupljanja, zabrana koncerata, ograničavanje broja ljudi, ograničavanje kretanja. Zabrana prodaje alkohola poslije 22 sata. Zabrana rada ugostiteljima poslije 22 sata.

Hrvatska, čini se, napravi korak naprijed, zatim dva koraka unazad, i ljudi rukovođeni diletantima i nesposobnjakovićima stavljeni su u poziciju gdje moraju moliti za mrvice i preživljavati kako god znaju i umiju na brodu koji tone. Naša trenutna realnost svakodnevno nalikuje na distopiju, na orvelijansko djelo. Krenu mala otvaranja, ljudi steknu nadu da konačno idemo ka normalnome, da su stvari pod kontrolom. Nekoliko dana kasnije broj zaraženih raste, vraćamo se na staro. Hrvatska je kupila najviše kontroverznog cjepiva AstraZeneca, dok su neke države obustavile korištenje istog zbog povezanih smrtnih slučajeva, odnosno nuspojava.

Hrvatska mora pronaći rješenje gdje stvari mogu funkcionirati jer trenutno uništava ekonomiju i stvara novu generaciju dužničkog ropstva. Posjedujemo informacije, znamo tko je najviše u opasnosti, znamo kako se virus ponaša, zajedno moramo pronaći rješenje gdje ljudi mogu normalno opravdavati svoju egzistenciju u kojoj se god branši nalazili. Nažalost to se neće promijeniti dok ljudi ne shvate da Hrvatsku ne čine sabor i ljudi na čelu već ljudi koji žive u njoj. Koncept države je ideja zajedništva koja bi trebala omogućiti lakši život za sve, a ne tvoriti radnu snagu i robove manjine. Ljudi kao kolektiv posjeduju puno veću moć nego što shvaćaju, jer bez njih država ne postoji. Država radi za ljude, a ne ljudi za državu.

Ako ne radiš u državnoj instituciji i nisi na stalnoj plaći kao umjetnik, prisiljen si raditi kojekakve poslove da bi bio u mogućnosti preživjeti. To uključuje poslove od dostave hrane biciklom, gradilišta , tvornice, konobarenja i sl.

Nažalost zbog situacije koja je nastala umjetnici su prisiljeni raditi van svoje struke kako bi namirili svoje osnovne potrebe ili prehranili obitelji. Danas ako umjetnik želi opstati mora biti ekstremno snalažljiv i fleksibilan i definitivno izaći iz normi normalnog (normalno za umjetnika). Moglo bi se čak i našaliti da se umjetnici vraćaju u tvornice, samo što u Hrvatskoj ne možemo niti to. Što nam preostaje?

Državne i gradske potpore koje su namijenjene za umjetnike nažalost nisu od pomoći. Ako uspiješ aplicirati i proći natječaj, količina novaca na koje stječeš pravo je ridikulozno mala, jedva da preživiš i još k tome kasni mjesecima. Iz svog osobnog iskustva mogu reći da sam se prijavio za potporu Grada Zagreba mladim umjetnicima, na natječaj objavljen u prosincu – za iznos novca od 5000 kn bruto. Prošao sam na natječaju, i novac je na mojem računu bio početkom travnja. Dakle ne samo da je novac kasnio 3, skoro 4, mjeseca (sjetimo se da umjetnici trenutno ne dobivaju prihode, a računi stižu), nego je nepojmljivo da grad i država misle da je to dovoljno novca.
Rekao bih – svaka čast onome koji može namiriti osnovne troškove života u 4 mjeseca s 5000 kn.
Svaka čast onome tko može namiriti osnovne troškove života s 1000 kn mjesečno.

Većina se nada sezoni i ljetu koje će možda potaknuti otvaranje. Posljedično će se ljudi bar malo oporaviti od dugova i problema nastalih tijekom ove posve problematične godine, makar kako stvari trenutno stoje, vjerojatnosti za to su jako male.
Uza sve to, tijekom pandemije je povećana i potražnja za uslugama pomoći oko mentalnog zdravlja. Ožalošćenost, izolacija, gubitak dohotka i strah pokreću nove mentalne bolesti, ili pogoršavaju postojeće. Bilježi se porast konzumacije alkohola i droga, porast nesanice i tjeskobe. U međuvremenu, sam COVID-19 može dovesti do neuroloških i mentalnih komplikacija, poput delirija, uznemirenosti i moždanog udara. Osobe s postojećim mentalnim, neurološkim, ili poremećajima upotrebe supstanci također su osjetljivije na infekciju SARS-CoV-2, te mogu imati veći rizik od teških ishoda, pa čak i smrti.

Prema podacima WHO-a, preko 60% država EU i svijeta izvijestilo je o prekidu rada službi za mentalno zdravlje za ranjive ljude, uključujući djecu i adolescente (72%), starije odrasle osobe (70%) i žene kojima su potrebne antenatalne ili postnatalne usluge (61%). Što znači da su ljudi zbog posljedica Covida-19 na zdravstveni sustav u nemogućnosti doći do prijeko potrebne liječničke skrbi.

Više od trećine (35%) zemalja izvijestilo je o prekidu hitnih intervencija, uključujući one za ljude koji imaju dugotrajne napadaje; sindromi prestanka uzimanja teške supstance i delirij, često znak ozbiljnog osnovnog zdravstvenog stanja. Otprilike tri četvrtine zemalja izvijestilo je o barem djelomičnim prekidima rada službi za mentalno zdravlje u školi i na radnom mjestu (78% odnosno 75%).

Jedino što je sigurno jest da ne smijemo klonuti duhom – ako ste umjetnik, a i ako niste, iskoristite ovo vrijeme usavršavajući svoj zanat i vještine. Radite na projektima, pišite, skladajte. Provedite vrijeme sa svojim voljenima, iskoristite to vrijeme produktivno. Idite u prirodu, meditirajte, napravite sve što će ovaj period učiniti podnošljivijim i lakšim. Čuvajte svoje mentalno zdravlje, nadajmo se da će stvari krenuti na bolje, a do tad, tko preživi pričat’ će.

Valdemar Kušan
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close