TEKST

Štrajk radnika koji to nisu


Platforma umjesto poslodavca, partner umjesto radnika, agregator umjesto nekadašnjeg posrednika, fleksibilnost umjesto radnih i socijalnih prava. Digitalni divovi nisu uveli samo novi leksik, već izgurali neke stare pojmove ili ih pak ispunili potpuno novim značenjem. Usput su, kako to obično s jezikom biva, dramatično mijenjali stvarnost – zaobilazeći radnu regulativu, radikalno mijenjajući (samo)poimanje rada i radnika, svakodnevne navike korisnika, pa čak i izgled naših ulica i gradova. Digitalne platforme su uspjele od starog, crnog nadničarskog rada napraviti visoko individualnu, fleksibilnu i naizgled slobodnu djelatnost. I sve donedavno činilo se da je i onaj stari historijski sukob između rada i kapitala ustuknuo pred općim zadovoljstvom – primarno vrtoglavim zaradama vlasnika platformi, ali i zadovoljstvom krajnjih korisnika, koji su pandemiju preživjeli u sigurnosti svojih domova, zahvaljujući upravo njima – dostavljačima s velikim plavim i žutim torbama. Ipak, radnici na digitalnim platformama su osnovali sindikat te u ponedjeljak izveli svoju prvu sindikalnu akciju.



Oni ne postoje

Sindikat radnika digitalnih platformi osnovan je u septembru ove godine s ciljem poboljšanja prava radnika na digitalnim platformama. O problemu rada na digitalnim platformama i takozvanoj gig ekonomiji, puno se i detaljno pisalo, uglavnom u neprofitnim medijima. Rad je to koji odlikuje visoka razine prekarnosti te potpuni nedostatak bilo kakvih radnih i socijalnih prava poput godišnjeg odmora i bolovanja, osiguranja od nezgode na radu, a radnici, koje platforme ne zovu radnicima nego partnerima, snose sav rizik poslovanja, prepušteni na milost i nemilost algoritama. Radnici su pri tome suočeni s platformskim labirintom automatiziranih poruka, odnosno bez ikakve mogućnosti pregovora ili dogovora sa svojim poslodavcima, o kojima mi je u nedavnoj vožnji Boltom, jedan vozač rekao: „A kome da se budim? Oni ne postoje.“

Otkada je tema zaštite radnika koji rade na digitalnim platformama stavljena na stol Europske komisije, sljedeći zahtjeve i akcije sindikata u različitim europskim zemljama (Španjolska i Francuska) izgleda da su se i srednjostrujaški mediji kao i cjelokupna javnost senzibilizirali za probleme radnika digitalnih platformi. Tome je svjedočila i brojnost novinarskih ekipa i njihovih pitanja na konferenciji za medije koju je u ponedjeljak organizirao Sindikat radnika digitalnih platformi, zajedno s pozivom vozačima na blokadu Ubera, odnosno isključenje iz Uber aplikacije.

„Osjećamo se kao digitalni robovi dok u Uberu peru ruke od bilo kakve odgovornosti. Kako je moguće da mi kao direktni partneri ne možemo stupiti u kontakt s nadležnom osobom?“ zapitala se Iva Filipović, tajnica Sindikata radnika digitalnih platformi na konferenciji za medije ispred Uberovog centra za vozače, na adresi Radnička cesta 20. I zaista, vrata Ubera bila su zaključana, a iza staklene fasade i ulaznih vrata nije bilo nikoga, bez obzira na istaknuto radno vrijeme i ponosni natpis „Ugovori sastanak u nekoliko koraka“.

Sindikat je sve vozače Ubera pozvao na blokadu, odnosno isključenje iz aplikacije u periodu od nekoliko jutarnjih sati, koji su ujedno i najprometnije doba dana. Neposredni razlog je kašnjenje sa zadnjom tjednom isplatom koja je mnoge vozače ostavila u nezavidnoj situaciji jer sve troškove – benzina (koji je poskupio), održavanja auta, poreza, plaćaju sami. Sindikat je pokušao stupiti u kontakt s nadležnim osobama u Uberu ali bez uspjeha: „Jedini mogući kontakt je onaj putem aplikacije za vožnju, a tada dobivamo automatizirani odgovor. Žao mi je da se nitko iz Ubera nije pojavio“, kazala je Filipović. U Sindikatu ne znaju tko je odgovorna osoba za Uber Hrvatska, odnosno „nadležne osobe“ nisu nikada sreli; u Uberovom centru za vozače naime, rade studenti. Geografski i tehnološki disperzirana platforma čini se nema središta koje bi se moglo učinkovito napasti, a vozači su prepušteni sami sebi, automatizmu algoritama i „racionalnosti“ aplikacije.

Prema procjeni Sindikata digitalnih radnika, za Uber u Hrvatskoj rade tisuće vozača, pa tako i sama Filipović koja Uber vozi kao partner, odnosno kao samozaposlena u obrtu. U Sindikatu se ocijenili da je blokada bila uspješna te da iako nisu sudjelovali svi, vrijeme čekanja i cijena za krajnje korisnike je u tim jutarnjim satima bila značajno veća. Njihovi sljedeći koraci uključuju praćenje poteza i akcije inozemnih sindikata te zakonskog prijedloga Europske komisije. Nije im cilj blokada rada, već komunikacija s platformom, a konačne prijedloge i zahtjeve će diktirati sami članovi Sindikata.


Poput najamnih radnika

O problemima organiziranja radnika na digitalnim platformama, razgovarali smo s Nediljkom Junaković, stručnom suradnicom za edukaciju i mlade u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), središnjici kojoj se pridružio i Sindikat radnika digitalnih platformi, koja za MAZ kaže: Glavni problem i izazov u organiziranju digitalnih radnika je upravo ta njihova nedostupnost. U klasičnom sindikalnom organiziranju imate tvrtke, podružnice, radna mjesta na kojima se ti ljudi susreću, gdje netko tko je primijetio neki problem može kao sindikalni povjerenik potaknuti druge radnike na sindikalno organiziranje. Radnici putem digitalnih platformi su izdvojeni i koliko god danas možemo u kontekstu digitalizacije govoriti o brzini i dostupnosti informacija, taj nedostatak osobnog kontakta, otežava – ne samo
u Hrvatskoj nego svugdje u Europi, svijetu – organiziranje takvih radnika.“

Nediljka Junaković, Savez samostalnih sindikata Hrvatske


Junaković ističe da su u sindikatima bili svjesni problema s digitalnim platformama čim su se pojavile: „Mi smo već tada znali koji su problemi takvog rada, kakve posljedice će takav rad imati – da danas sutra svi mi možemo raditi putem digitalnih platformi i biti doslovno poput najamnih radnika – sad radimo, sad ne radimo, neko treba našu uslugu, netko ne treba. Rad na digitalnim platformama karakteriziran je visokom neizvjesnošću i nedostatkom osnovnih prava – prava na skućivanje, prava na bolovanje, godišnji odmor, osmosatno radno vrijeme, četrdesetosatno radno vrijeme na tjedan, to sve nedostaje radnicima digitalnih platformi. U Europi se takvi radnici obraćaju platformama s različitim zahtjevima – neki traže minimalne naknade, neki tražene plaćenu zaštitu na radu, godišnji odmor, a ovo što danas ovdje vidimo su počeci sindikalnog organiziranja radnika putem digitalnih platformi u Hrvatskoj. Njihovi zahtjevi će biti podloga za zahtjeve sindikata. Znači ono što naši radnici žele, koliko su svjesni koja prava im se krše i koji će biti njihovi zahtjevi, u tom smjeru će vjerojatno ići i sindikat.“

Na organizacijskom sastanku održanom u nedjelju, prije konferencije za medije, na kojem je bila prisutna nekolicina vozača Ubera, bilo je primjetno da neki od vozača pozitivno vrednuju fleksibilnost koju im pruža platforma. Ipak, Junaković objašnjava kako to nije posve točno: „To su benefiti, to je ono nešto – fleksibilnost, sloboda, budi svoj šef – što se već sada pokazalo da nije posve točno. Razgovarala sam neki dan s dostavljačem koji radi 68 sati tjedno i zaradi prosječnu hrvatsku plaću, to znači da on zapravo radi za minimalnu plaću ako gledamo osmosatno radno vrijeme. Fleksibilnost treba zadržati, tome su pribjegli ljudi koji možda nisu mogli ostvariti stalni radni odnos i zaposliti se u standardnim oblicima zapošljavanjima i naravno da im je to bilo u redu. Mi se ne želimo boriti za potpuno zatvaranje digitalnih platformi ali želimo regulirati taj svijet rada, želimo stvoriti dijalog između radnika i platforme, odnosno sindikata i platforme, koji trenutačno ne postoji.“

O značaju priključivanju Sindikata radnika digitalnih platformi sindikalnoj središnjici, Junaković kaže: „Ministarstvo i Vlada već govore o Izmjena Zakona o radu u tom smjeru, vezano za platformski rad, tako da nama uključivanje takvog jednog sindikata daje jednu jaču argumentaciju, da zastupamo, da ne govorimo generički s obzirom na praksu u europskim zemljama nego da idemo s konkretnim zahtjevima. Mi smo im bili podrška prilikom sindikalnog organiziranja, to su ljudi koji sve to rade volonterski, cijeli vikend su proveli u organiziranju dok su istovremeno vozili. Osamdeset posto sindikalnog rada i jest volonterski rad. Educiramo ih o tome kako argumentirati stavove, kako se zauzeti za radnike, nadam se da ćemo im i dalje nastaviti pružati tu podršku. Metode klasičnog sindikalnog rada i povjerenika koji sjedi u poduzeću je nešto sasvim drugačije od onoga što danas jedan ovakav Sindikat treba. Međutim, postoje i sličnosti – akcije bojkota, model štrajka – isti je za sve radnike. Ono što mi moramo kao sindikat je pronaći odgovore za sve te radnike kojima neće trebati samo savjeti iz radnog odnosa već i neki oblik poslovnog savjetovanja – jer oni rade putem agregatora/posrednika i kroz model lažne zaposlenosti, obrta. Dakle, osim pomoći iz radnog prava koju omogućava sindikat i njegovi pravnici ovo je nešto što će sam sindikat morati dodatno osigurati – model pomoći, podrške i usluga.“

I dok kapitalizam udara po našim kičmama, radnici se organiziraju, pod prijetnjom gotovo izvjesne nadolazeće ekonomske krize, ususret Izmjena Zakona o minimalnoj plaći i Izmjena Zakona o radu. Pred Sindikatom radnika na digitalnim platformama je trnovit put sindikalnog organiziranja, u kojem će im treba podrška ne samo njihovih članova – vozača i dostavljača nego i svih nas, kao krajnjih korisnika.



Lela Vujanić



Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close