AKCIJA

Radio Borba – ista frekvencija, ista Borba, 18. 1. 2022.

Radio Borbu po običaju možete naći na frekvenciji 100,5 MHz – već dobro poznatoj crtici radija Student! U 19 sati 18. siječnja čekaju nas ulomci iz knjige Povijest anarhizma

U prvoj ovogodišnjoj epizodi Radija Borba čitat ćemo birane ulomke iz knjige Povijest anarhizma bečkog povjesničara i anarhističkog intelektualca Maxa Nettlaua, čije djelo ostaje referentno za svjetsku povijest anarhizma sve do Španjolskog građanskog rata. Nettlau je bio jedan od pokretača najstarije postojeće anarhističke nakladničke kuće i knjižare u govornom svijetu engleskog jezika, koja od osnivanja davne 1886. do danas radi na istoj adresi u londonskoj četvrti Whitechapel — riječ je, naravno o Freedom Pressu. Povijest anarhizma je na hrvatskom jeziku 2000. godine objavila zagrebačka nakladnička kuća DAF kao svoju prvu knjigu. Za prijevod je zaslužna Biljana Romić a uredio ju je nakladnik Zoran Senta, koji je za hrvatsko izdanje napisao kratku povijest anarhizma od početka Španjolskog građanskog rata do kraja 20. stoljeća. Knjigu i biblioteku Ni dieu ni maître grafički je oblikovala grupa Slipa konfidenca, koju su tada činili Danijel Žeželj te Greiner & Kropilak.

Emisiju je uredio i vodio Bojan, a realizirao Luka.

Ista frekvencija, ista Borba!

O autoru:

Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau (1865–1944) rođen je 1865. godine u Neuwaldeggu, predgrađu Beča. Školovao se u Beču gdje je 1882. počeo studij filologije, a nastavio ga doktorskim studijem u Londonu od 1885. U Londonu se odmah priključuje Socijalističkoj ligi. Paralelno sa studijem i objavom svoje doktorske disertacije o kimričkoj (velškoj) gramatici skupljao je anarhističku građu, budući da je uz svoj znanstveni rad bio zaokupljen i društvenim i političkim pitanjima. Tako 1888. tiska svoje prve povijesne i političke članke u The Commonwealu, publikaciji Socijalističke lige. Godine 1889. prisustvuje osnivačkome kongresu Druge internacionale u Parizu kao delegat norvičkoga ogranka Socijalističke lige, a 1890. izabran je za člana Savjeta Socijalističke lige, no u rujnu mjesecu na to mjesto daje ostavku i vraća se u Beč.

Od svibnja do kolovoza 1890. izdaje i financira list The Anarchist Labour Leaf, a u Freiheitu objavljuje te i sljedeće godine nekoliko članaka. Godine 1892. umire mu otac te nasljeđuje priličnu svotu novca što mu omogućuje da prekine svoju znanstvenu karijeru kako bi se uzdržavao i posvetio se svojem društvenom interesu ? skupljanju anarhističke literature koju će zatim analizirati, selekcionirati i upotrijebiti za opsežno djelo o povijesti anarhizma. Nakon bratove smrti, nasljedstvo se još više povećalo tako da se posve mogao predati svojem bavljenju anarhizmom.

Godine 1895. pridružio se grupi “Freedom” i pomogao pri osnivanju lista Torch for Freedom. Od 1896. do 1900. pisao je Bakunjinovu biografiju, a između 1896. i 1914. te od 1919. do smrti kontinuirano je pisao za FreedomPovijest anarhizma, koja je prvi put objavljena 1935., pregled je razvoja anarhističke ideje od njezinih početaka pa sve do tridesetih godina dvadesetoga stoljeća (probrana skraćena verzija). Nakon uspona nacista i “Anschlussa” preselio se u Amsterdam gdje je živio do svoje smrti 1944. Godine 1935. svoju je zbirku anarhističke građe predao Međunarodnome institutu za društvenu povijest u Amsterdamu na kojemu je i sam neko vrijeme radio. Godine 1940. počeo je pisati posljednju verziju svojih memoara koji obuhvaćaju oko šest tisuća stranica i nikad nisu završeni.

Važnija djela: Michael Bakunin. Eine Biographie (London, 1896.-1900.), Errico Malatesta: Das Leben eines Anarchisten (Berlin, 1922.), Anarchism in England (Berlin, 1924.), Der Vorfrühling der Anarchie (Berlin, 1925.), Der Anarchismus von Proudhon zu Kropotkin; Seine historische Entwicklung bis zum 1880, (Berlin, 1927.), Élisée Reclus: Anarchist un Gelehrter (Berlin, 1928.), Anarchisten un Socialrevolutionäre der Jahre 1880-1886 (Berlin, 1931.), Esbozo de historia de las utopias (Buenos Aires, 1934.), Povijest anarhizma, (hrvatski prijevod, DAF, Zagreb 2000.).

Izvor: Anarhistička biblioteka

Radio Borba

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close