AKCIJA

Prosvjed protiv antiradničkog Zakona o radu

U cijelosti vam prenosimo poziv na prosvjed Inicijative za radnički Zakon o radu koji će se odvijati u petak, 21. listopada, u 17 sati na Markovom trgu

Izvor: Facebook Inicijative

Vlada gura donošenje novog Zakona o radu pod izlikom obveze usklađivanja radnog zakonodavstva s europskim direktivama, iako se svrha tih direktiva ovim prijedlogom ne implementira – već upravo suprotno.U petak će vladajuća većina pokušati nametnuti glasanje izmjena ZOR-a u prvom čitanju. Ne dozvolimo im da to prođe u tišini! Prekinimo tišinu! Recimo jasno i glasno što ne valja! Tražimo bitne izmjene do drugog čitanja ili povlačenje Zakona iz procedure!
Ako ovaj prijedlog prođe:

𝐔𝐯𝐨𝐝𝐢 𝐬𝐞 𝐤𝐨𝐧𝐜𝐞𝐩𝐭 “𝐢𝐳𝐯𝐚𝐧𝐫𝐞𝐝𝐧𝐢𝐡 𝐨𝐤𝐨𝐥𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢” 𝐤𝐨𝐣𝐞 𝐜́𝐞 𝐩𝐨𝐬𝐥𝐨𝐝𝐚𝐯𝐜𝐢𝐦𝐚 𝐨𝐦𝐨𝐠𝐮𝐜́𝐢𝐭𝐢, 𝐝𝐚 𝐛𝐞𝐳 𝐨𝐛𝐳𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐚 (𝐞𝐤𝐬𝐭𝐫𝐚)𝐩𝐫𝐨𝐟𝐢𝐭, 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐤𝐮 𝐧𝐞 𝐢𝐬𝐩𝐥𝐚𝐭𝐞 𝟑𝟎% 𝐩𝐥𝐚𝐜́𝐞, 𝐩𝐚 𝐜̌𝐚𝐤 𝐢 𝐯𝐢𝐬̌𝐞 𝐨𝐝 𝐭𝐨𝐠𝐚! Prijedlog zakona omogućava da se radnicima oduzima pravo na naknadu pune plaće u slučaju izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, gdje bi zagarantirana naknada bila u visini od samo 70% prosječne plaće, a visina te naknade čak bi se mogla i dodatno smanjiti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Smanjivanje plaće je ovime omogućeno bez propisivanja uvjeta pod kojima bi došlo do primjene ovakve mogućnosti i neovisno o tome koliki je poslodavac imao profit prije izbijanja izvanrednih okolnosti i jesu li te okolnosti uopće negativno utjecale na njegovo poslovanje. Poslodavcu se ovime omogućava zakidanje radnika na plaćama u vrijeme krize kada je radnicima najteže, odnosno ostvarivanje ekstraprofita na račun radnika, bez ikakvog uvida u prihode koji mogu godinama i mjesecima biti značajno iznad prosjeka. Čemu odredbe o smanjivanju plaća kada su radničke plaće u RH ispod prosjeka EU?!

𝐃𝐨𝐤 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐞 𝐳𝐞𝐦𝐥𝐣𝐞 𝐬𝐤𝐫𝐚𝐜́𝐮𝐣𝐮 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢 𝐭𝐣𝐞𝐝𝐚𝐧 𝐯𝐥𝐚𝐝𝐚𝐣𝐮𝐜́𝐢 𝐠𝐚 𝐩𝐨𝐯𝐞𝐜́𝐚𝐯𝐚𝐣𝐮 𝐳𝐚 𝟏𝟔 𝐬𝐚𝐭𝐢 𝐢 𝐭𝐨 𝐮 𝐳𝐞𝐦𝐥𝐣𝐢 𝐮 𝐤𝐨𝐣𝐨𝐣 𝐧𝐢 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐞𝐜́𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐤𝐨𝐯𝐫𝐞𝐦𝐞𝐧𝐢 𝐬𝐚𝐭𝐢 𝐜̌𝐞𝐬𝐭𝐨 𝐧𝐢𝐬𝐮 𝐩𝐥𝐚𝐜́𝐞𝐧𝐢, 𝐩𝐥𝐚𝐜́𝐚 𝐧𝐢𝐣𝐞 𝐝𝐨𝐬𝐭𝐚𝐭𝐧𝐚 𝐳𝐚 𝐨𝐬𝐧𝐨𝐯𝐧𝐞 𝐳̌𝐢𝐯𝐨𝐭𝐧𝐞 𝐩𝐨𝐭𝐫𝐞𝐛𝐞, 𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐜𝐢 𝐫𝐚𝐝𝐞 𝐯𝐢𝐬̌𝐞 𝐨𝐝 𝐄𝐔 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐣𝐞𝐤𝐚! Iako se u Hrvatskoj radi više nego u drugim zemljama EU – prosječni radni tjedan u EU je 37 sati, u RH 39.5, ispred nas su u radnim satima samo Rumunji, Bugari i Poljaci – prijedlog donosi povećanje čak za 16 sati u pojedinom razdoblju. Povećanje dozvoljenih prekovremenih sati, te dodatno fleksibiliziranje rada za drugog poslodavca omogućava da se tjedno umjesto 40 radi čak 56 sati! Dodatnih 16 sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca, znači da radnik neće imati nužan odmor od 2 dana tjedno već je zakonski omogućeno da radi svaki dan. Time se praktički radnike vraća u 19. stoljeće, brišući civilizacijske dosege radničkih i sindikalnih borbi za 8-satni radni dan s nužnim odmorom vikendom.

𝐑𝐚𝐝 𝐨𝐝 𝐤𝐮𝐜́𝐞 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚𝐣𝐞 𝐚𝐥𝐚𝐭 𝐝𝐨𝐝𝐚𝐭𝐧𝐨𝐠 𝐦𝐚𝐭𝐞𝐫𝐢𝐣𝐚𝐥𝐧𝐨𝐠 𝐨𝐬𝐢𝐫𝐨𝐦𝐚𝐬̌𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐢 𝐢𝐳𝐫𝐚𝐛𝐥𝐣𝐢𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐤𝐚, 𝐩𝐨𝐬𝐞𝐛𝐧𝐨 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐧𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐩𝐫𝐞𝐛𝐚𝐜𝐮𝐣𝐞 𝐬𝐤𝐫𝐛 𝐳𝐚 𝐬𝐭𝐚𝐫𝐢𝐣𝐞, 𝐧𝐞𝐦𝐨𝐜́𝐧𝐞, 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐮! Ovim izmjenama zakonodavac je uveo nejasnu odrednicu “izvanrednih uvjeta” kao opravdanja za sve neregularnosti kojima svjedočimo u vrijeme globalne epidemije. Tako se u „izvanrednim uvjetima” dozvoljava kršenje osnovnih prava radnika, poput davanja informacije o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stankama u radu na izdvojenom mjestu rada. Izostaje kao nužni dio ugovora o radu sigurnost i zaštita zdravlja radnika, te što je krajnje nedopustivo – poslodavac neće biti dužan nadoknaditi radniku troškove nastale zbog obavljanja posla ako razdoblje takvog rada ne traje duže od 10 radnih dana neprekidno (iako tako mogu raditi i više od pola radnog vremena)! Poslodavac će moći znatan dodatni dio troškova i ostalih uvjeta rada prebaciti na radnike i tako ih dodatno materijalno izrabljivati. Radnici će se vjerojatno zakidati za mnoga prava, poput režija, interneta, prehrane, prijevoza, prava na stanku, itd. I konačno – jasno je da se uvođenjem rada od kuće u slučajevima potrebe nužne skrbi (djeca, nemoćni i stariji) uvodi mogućnost da se država odriče obaveze takve skrbi, koju ionako u mnogim slučajevima odbija preuzeti. Ta će skrb sada uglavnom pasti na leđa žena, što je i do sada bio slučaj, no sada će biti i zakonski omogućeno!

𝐑𝐚𝐝 𝐧𝐚 𝐨𝐝𝐫𝐞đ𝐞𝐧𝐨 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐢 𝐝𝐚𝐥𝐣𝐞 𝐜́𝐞 𝐨𝐬𝐭𝐚𝐭𝐢 𝐨𝐠𝐫𝐨𝐦𝐚𝐧 𝐩𝐫𝐨𝐛𝐥𝐞𝐦, 𝐢𝐚𝐤𝐨 𝐬𝐦𝐨 𝐬̌𝐚𝐦𝐩𝐢𝐨𝐧𝐢 𝐮 𝐄𝐔 𝐩𝐨 𝐭𝐚𝐤𝐯𝐨𝐦 𝐢𝐳𝐮𝐳𝐞𝐭𝐧𝐨 𝐧𝐞𝐬𝐢𝐠𝐮𝐫𝐧𝐨𝐦 𝐨𝐛𝐥𝐢𝐤𝐮 𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐛𝐢 𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚𝐨 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐚𝐤 𝐢 𝐢𝐳𝐧𝐢𝐦𝐚𝐧 𝐧𝐚𝐜̌𝐢𝐧 𝐮𝐫𝐞đ𝐢𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐡 𝐨𝐝𝐧𝐨𝐬𝐚! Institut ugovora o radu na određeno vrijeme predviđen je kao izniman način uređivanja radnih odnosa, međutim, u Hrvatskoj je on gotovo postao pravilo jer se 90% novih ugovora o radu sklapa na određeno vrijeme. Prijedlog reguliranja rada na određeno vrijeme s maksimalnim trajanjem do tri godine nedovoljno štiti radnike, a povrh tog ograničenja izuzimaju se slučajevi nejasnih “drugih objektivnih razloga” dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom.

𝐔𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐨 𝐝𝐚 𝐬𝐞 𝐳𝐚𝐬̌𝐭𝐢𝐭𝐢 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐤𝐞 𝐝𝐢𝐠𝐢𝐭𝐚𝐥𝐧𝐢𝐡 𝐩𝐥𝐚𝐭𝐟𝐨𝐫𝐦𝐢 – 𝐥𝐞𝐠𝐚𝐥𝐢𝐳𝐢𝐫𝐚 𝐬𝐞 𝐢𝐳𝐮𝐳𝐢𝐦𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐝𝐢𝐠𝐢𝐭𝐚𝐥𝐧𝐢𝐡 𝐩𝐥𝐚𝐭𝐟𝐨𝐫𝐦𝐢 𝐨𝐝 𝐬𝐯𝐚𝐤𝐞 𝐨𝐝𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐦𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐧𝐢𝐤𝐮 𝐢 𝐬̌𝐭𝐢𝐭𝐢 𝐢𝐡 𝐬𝐞 𝐨𝐝 𝐭𝐮𝐳̌𝐛𝐢! Prijedlog zakona omogućava potpuno odricanje odgovornosti digitalnih platformi i prebacivanje odgovornosti na posrednike – agregatore. Odmah nakon potpisivanja ugovora između agregatora i platforme digitalna platforma nema više odgovornosti, pa i ako agregator ne bude isplaćivao plaće radnicima u narednim mjesecima! Uz to, radnici koji nisu kvartalno ostvarili prihod veći od 60% bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće neće biti zaštićeni ugovorom o radu! Prijedlog zakona pridonosi netransparentnosti i nepredvidljivosti radnih uvjeta (upravo suprotno intenciji Direktive s kojom se navodno usklađuje) jer ne donosi referentne sate i dane unutar kojih se od radnika može tražiti da radi, već upravo suprotno – određuje da „radnik ima dužnost obavljati posao”. Prijedlog zakona omogućava da se radniku ne plati minimalne zajamčene sate ako je radnik te sate odbio raditi iako razlozi za to odbijanje mogu biti opravdani! Prijedlog zakona ne definira koji je to rok u kojem ako je obavijest o potrebi izvršenja zadatka došla – zadatak „nije moguće izvršiti”.

𝐊𝐫𝐨𝐳 𝐜𝐢𝐣𝐞𝐥𝐢 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐥𝐨𝐠 𝐙𝐚𝐤𝐨𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐯𝐥𝐚𝐜̌𝐢 𝐬𝐞 𝐦𝐨𝐠𝐮𝐜́𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐮𝐠𝐨𝐯𝐚𝐫𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐦𝐚𝐧𝐣𝐢𝐡 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐤𝐨𝐥𝐞𝐤𝐭𝐢𝐯𝐧𝐢𝐦 𝐮𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐨𝐦 𝐨𝐝 𝐩𝐫𝐨𝐩𝐢𝐬𝐚𝐧𝐢𝐡 𝐙𝐎𝐑-𝐨𝐦! Zakon o radu je oduvijek bio temelj prava radnika, koja su se kolektivnim ugovorom ili drugim aktima u pravilu povećavala. Ovim prijedlogom uvelike se degradira sam ZOR i sigurnost brojnih prava radnika. Neprihvatljivo je da se kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu daju ovlasti za uređenje osnovnih prava, naročito u situaciji kada se istovremeno posebnim zakonom o reprezentativnosti sindikata uveo kaos u kolektivno pregovaranje, o čemu najbolje govore porazne statistike o sve manjem broju radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima (manje od 40% a u privatnom sektoru čak samo 20%) te sve nižoj kvaliteti kolektivnih ugovora što pokazuje kontinuirani pad RH na ljestvici prosječnih plaća u EU te ogroman odljev radno sposobnog stanovništva.

Č𝐥𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢 𝐬𝐢𝐧𝐝𝐢𝐤𝐚𝐭𝐚 𝐩𝐨𝐭𝐩𝐢𝐬𝐧𝐢𝐤𝐚 𝐤𝐨𝐥𝐞𝐤𝐭𝐢𝐯𝐧𝐨𝐠 𝐮𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐚 𝐢𝐦𝐚𝐭 𝐜́𝐞 𝐯𝐞𝐜́𝐚 𝐩𝐫𝐚𝐯𝐚 𝐨𝐝 𝐜̌𝐥𝐚𝐧𝐨𝐯𝐚 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢𝐡 𝐬𝐢𝐧𝐝𝐢𝐤𝐚𝐭𝐚! Iako je korisno da se članove sindikata i nagradi za to što izdvajaju od svoje plaće kako bi se zaštitio rad, ovako oblikovanim prijedlogom će se sindikate potpisnike kolektivnih ugovora gurati da potpisuju lošije kolektivne ugovore jer će samo sindikati koji su potpisnici kolektivnog ugovora svojim članovima osigurati veća prava, te će se svi oni sindikati i njihovi članovi kojima je onemogućeno sklapanje kolektivnog ugovora, učiniti sindikatima drugog reda i dovesti u poziciju gašenja. Ovaj prijedlog može dovesti do gašenja mnogih manjih ali kvalitetnih sindikata, te daljnjeg srozavanja prava radnika jer će do izražaja doći upravo iskvareni “prodani” sindikalisti koji će zbog svojih osobnih interesa trgovati s poslodavcem, kojem će zauzvrat morati dozvoliti snižavanje prava radnika (tako i svojih članova) u kolektivnim ugovorima. Dakle, ovlasti za uređenje mnogih osnovnih prava radnika sa ZOR-a se prebacuju na kolektivne ugovore te istovremeno “baca mamac” najvećim sindikatima pokušavajući od njih napraviti i najveće pokvarenjake koji će ugovarati lošije kolektivne ugovore. Ovo je pomno smišljen podli plan kojem je cilj dotući sindikalnu scenu a prava radnika ostaviti na volju poslodavcima.

Inicijativa Za Radnički ZOR
https://www.facebook.com/zaradnickiZOR
https://radnickizor.hr/2022/10/16/dodi-na-prosvjed-u-petak-u-pet/

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close