TEKST

Čak 55 posto Roma u Hrvatskoj živi u neadekvatnim uvjetima

Povodom Svjetskog dana Roma 2023. Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter izvijestio je da su Romi još uvijek najdiskriminiranija društvena skupina u Hrvatskoj.

Prema istraživanju kojeg je Ured pučke pravobraniteljice 2022. proveo o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i njezinim pojavnim oblicima, građani Rome prepoznaju kao najdiskriminiraniju društvenu skupinu u Hrvatskoj. Nažalost, prisutni su i negativni trendovi pa se tako 55 posto ispitanika slaže s tvrdnjom da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, dok je 2016. to smatralo 48 posto.

Na marginalizaciju i nedostatne politike uključivanja u društvo u svom Izvješću za 2022. iznova upozorava i pučka pravobraniteljica, a tijekom 2022. ova je institucija zaprimila do sada najveći broj pritužbi Roma, što je dijelom i rezultat suradnje s predstavnicima romske nacionalne manjine i udrugama civilnog društva.

Iz Ureda pučke pravobraniteljice navode probleme s kojima se Romi suočavaju. Oni žive u neadekvatnim životnim uvjetima, a u vlažnim ili mračnim kućama bez odgovarajućih sanitarnih čvorova živi čak 55 posto Roma, dok pristup vodi nema njih 20 posto.

“Nažalost, romski učenici su i dalje suočeni sa segregacijom u obrazovanju, što je i jedna od glavnih zapreka uspješnijoj društvenoj integraciji pripadnika romske nacionalne manjine. Stoga je važno izraditi i Akcijski plan desegregacije učenika Roma, što je jedna od naših ranijih preporuka, koju je pravobraniteljica, uz ostale, ponovila i u aktualnom Izvješću za 2022. godinu. Pozitivno je što je povećan broj Roma studenata koji primaju stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji se ranije kretao između 20 i 25, dok se u akademskoj godini 2021./2022. podigao na 60 do 65 studenata. Isto tako, povećana su sredstva u području ostvarivanja kulturne autonomije romske nacionalne manjine, prije svega za izgradnju društvenih domova u romskim naseljima u Slavonskom Brodu i Paragu, koji će donijeti višestruku korist romskim zajednicama, a Romski edukacijsko-kulturni centar već je otvoren u Zagrebu”, navodi se u priopćenju pučke pravobraniteljice.

S ciljem jačanja ljudskih prava i jednakosti pripadnika romske nacionalne manjine onda je dala i preporuke usmjerene na unapređenje životnih uvjeta romske nacionalne manjine, i to osiguravanjem dostatnih sredstava u okviru godišnjih programa, kao i osmišljavanjem dugoročnog rješenja problema stanovanja s kojima se susreću neke romske obitelji.

Iako Nacionalni plan za uključivanje Roma do 2021. do 2027. dobro prepoznaje probleme romske zajednice, prateći Akcijski plan, nažalost, ne sadrži dovoljno mjera za realizaciju ciljeva, a predviđene aktivnosti često su već postojeće aktivnosti nadležnih tijela, tvrdi pravobraniteljica.

Više o stanju ljudskih prava, odnosno jednakosti Roma u Hrvatskoj, možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022., a najnovije Istraživanje pučke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije možete pronaći ovdje.

MAZ