TEKST
Trnjanski kresovi objedinjuju različite borbe
Trnjanski kresovi održani 2023. godine još su jednom okupili zagrepčane raznih generacija kako bi proslavili Dan oslobođenja Zagreba i poslali jasnu poruku kako danas ljevica mora biti ujedinjena u zajedničkoj borbi protiv fašizma koji je sve prisutniji u javnom prostoru.
Prve subote u maju održani su Trnjanski kresovi, manifestacija kojom se obilježava Dan pobjede, 8.5., kada su partizanke i partizani ušli u Zagreb i oslobodili ga od fašističkog okupatora. Na savskom nasipu okupilo se mnoštvo posjetitelja različitih uzrasta, kako bi proslavili ovaj bitan povijesni događaj i antifašizam koji nam je i dan danas prijeko potreban. Među njima je bila studentica Maja Kovačić, koja je istaknula kako su Trnjanski kresovi bitni kako ne bismo zaboravili povijest i dozvolili brisanje dijelova iste koji nisu u skladu s ideologijom vladajućih. Zbog Kresova se prisjećamo hrabrih partizanki i partizana koji su oslobodili Zagreb, čije se nasljeđe treba očuvati i nastaviti se boriti za ljudska i radnička prava.
“Održavanje Kresova u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ) krenulo je 2015. godine, ali taj program se održavao i prije, za vrijeme Jugoslavije“, objasnio nam je Jan Bantić, članica MAZ-a, koji je sudjelovao u organizaciji ovogodišnjih, osmih po redu revitaliziranih Trnjanskih kresova. Istaknuo je da je ovaj događaj od velike važnosti jer „ljudi često imaju sliku podijeljene ljevice, ali ako vjerujemo u solidarnost, progresivnu politiku i bolju budućnost, onda su tu razne borbe i bitke bitne. Jači smo zajedno, i ako stojimo rame uz rame onda ima smisla i možda ćemo skupiti snage da guramo tu progresivnu politiku i da živimo u ljepšem svijetu“. Stoga su organizatorice u programu Trnjanskih kresova nastojale objediniti različite udruge sa lijeve scene i institucije za ženska, LGBTQ, migrantska i radnička prava, klimatski opstanak, koje su se ujedinile oko antifašizma i pružile posjetiteljima raznolik sadržaj.
„Bio sam na radionici bubnjanja u organizaciji Drum‘n’ bijesa i na radionici penjanja na stablo koju je organizirao Extintion Rebellion te sam se prvi put penjao profesionalnije, s užetom. Oba iskustva su mi bila super”, ispričao je Ivan Đukez koji je istaknuo moment dijeljenja hrane, za koji se uz organizatorice pobrinuo anarhistički kolektiv “Hrana ne oružje” što je doprinijelo “momentu zajedništva i skupljanju lokalne zajednice”. U Močvari se održala i Vogue – radionica plesa na kojoj je bio član zagrebačkog DJ kolektiva Heiße Scheiße, Marjan Klišanin kojem će ta radionica ostati u jako lijepom sjećanju jer „je bilo mnogo mladih queer ljudi i jako mi je drago da se na eventu kao što su Trnjanski kresovi može vidjeti raznovrsna populacija i razne skupine koje su tu predstavljene. Štandovi su bili savršen primjer – od Biciklopopravljaone, Zagreb 041, Are You Syrious, Zagreb Pridea, svih raznih ranjivih skupina u ovom društvu”, objasnio je Marjan dodavši da je bitno da postoji međusobna suradnja udruga jer je pitanje ekologije, LGBTQ prava, žena i antifašizma danas postalo dosta šire nego što je prije bilo te je antifašistička borba danas mnogo šira i otvorenija za puno veći skup borbi koje se vode u društvu. Raznovrsnom programu se pridružio i feministički kolektiv fAKTIV. Ispred ulaza Močvare skupile su se domaće autorice suvremene poezije koje su čitale svoje pjesme antifašističke i feminističke tematike, a članice fAKTIV-a su uskakale između svake recitacije s čitanjem ulomaka iz knjige Slobodna ljubav, revolucionarke, komunistkinje i teoretičarke Aleksandre Kollontaj.
„Inkluzivnost je fundamentalni dio antifašizma, i oduvijek je zapravo i bio. Nije naš cilj fašizam izjednačavati samo s nečime što se događalo u Drugom svjetskom ratu. Mislim da je antifašizam svakodnevna borba. I to je borba za radnička prava, to je borba za ženska prava, to je borba za LGBTQ prava, to je borba za prava svih manjina u našem društvu. Baš zato pokušavamo na ovom eventu okupiti različite progresivne udruge da bi se upravo borili protiv takvih fašističkih sila u našem društvu, koje su vrlo prisutne. Evo, ovo je prvi put zapravo u zadnjih nekoliko godina da nam se Domovinski pokret pojavio ovdje na Kresovima“ ispričala je Kiša Bizović Grgas, članica MAZ-a.Grupa od dvadesetak pripadnika Domovinskog pokreta, na čelu s Igorom Peternelom pokušala je omesti program Kresova stiskajući se uz vatrogasno vozilo i uzvikujući riječi i parole koje su bubnjari Drum n bijesa potpuno prigušili. Nevladini aktivisti i posjetitelji su jasno dali do znanja da se program Trnjanskih kresova treba nastaviti te kako ga šačica pristaša radikalne desnice sigurno neće omesti te su uz vijorenje LGBTQ zastava i glasnih uzvika potjerani sa Savskog nasipa.
Nakon kratkog intermezza Domovinskog pokreta, gradonačelnik grada Zagreba, Tomislav Tomašević, obratio se posjetiteljima. „1978. godine je krenula tradicija s Kresovima, ali je onda jedno vrijeme zamrla, nije bilo popularno više održavati takvu manifestaciju. Međutim, MAZ je vratio tu tradiciju. Mi znamo da je 8. svibnja ili 8. maja 1945. godine Zagreb oslobođen, oslobodili su ga partizani i partizanke, i zato se na ovom mjestu pored Mosta slobode na obali Save održava taj plamen, podsjetnik na tu antifašističku povijest Zagreba koju neki pametnjakovići danas pokušavaju osporiti“, istaknuo je Tomašević dodavši da je ova manifestacija bitna i za antifašističke vrijednosti, ali isto tako da nas podsjeti da se i dan danas moramo boriti za društvenu jednakost, protiv društvenih nepravdi, za prava žena, za prava LGBTQ zajednice, za prava migranata, protiv svih vrsta opresije, za prava nacionalnih manjina, za ekonomsku jednakost, za radnička prava, za sve ono što su zapravo vrijednosti antifašističke borbe. Naglasio je da mu je drago da je drugu godinu grad Zagreb službeno pokrovitelj ove manifestacije. „Mi smo tu ne samo da to podržimo, nego da idemo dalje, u borbi protiv povijesnog revizionizma i da očistimo ovaj grad od svih onih imena ulica koje su nazvane po ljudima koji su povezani s ustaškim režimom“, zaključio je Tomašević.
Nakon gradonačelnika na binu su se popele Ana Paulina Milardović i Petra Kurtović, voditeljice programa koje su pročitale MAZ-ov proglas i njime poručile da jugoslavenska prošlost, kojoj su ideje jednakosti i solidarnosti sa svim ljudima bile vladajuće, ne smije pasti u zaborav. Osvrnule su se na poskupljenja i inflaciju koje ljudima onemogućavaju dostojan život, dobro financirane ultrakonzervativne udruge, klečatelje na trgovima, molitelje pred bolnicama, 60 posto ginekologinja i ginekologa koji i dalje koriste priziv savjesti i onemogućavaju ženama njihovo osnovno pravo na medicinsku skrb. Referirale su se i na iznošenja neznanstvenih i transfobnih tvrdnji unutar Sabora i oštro osudile sustavno nasilje prema migrantima na hrvatskim granicama.
Po završetku programa na pozornici pažnja okupljenih prebacila se na nizinu pod nasipom gdje su uz bubnjanje zapaljeni kresovi. Posjetitelji i slučajni prolaznici privučeni svjetlošću vatre sjedili su na padini nasipa do kasnijih večernjih sati, kada je započeo glazbeni dio programa u Močvari.
“Za Antifa night smo odlučili napraviti jedan pomak, glazbeno se nastavio taj put kojeg je utabala prošla godina što je pomak od tipičnijih punk izvođača i prijelaz na nešto više elektronske zvukove”, objasnio je Marjan Klišanin koji je sudjelovao u organiziranju Antifa nighta. Objasnio je kako je ta promjena u muzici dobra stvar jer se šalje poruka kako antifašizam sam po sebi nije isključivo punk nego da razni široki sijaset glazbenika može kroz različite oblike glazbenog stvaranja antifašistički pristupati temi. Prva je nastupila Tena Rak odnosno ŠećeЯ, ženska autoricu koja slaže svoje izvedbe na punk način iako se po samoj glazbi ne bi reklo da je punk. “Tako je bilo i s Ivanom Antunovićem i Goranom Uroićem; Man Machineom koji kroz godine rada na sceni pokazuju ne da punk nije umro nego da se punk kao način djelovanja proširio na način stvaranja”, dodao je Marjan. Nakon ovog elektro dua nastupili su beogradski electro-no-wave-disco punk bend Auf Wiedersehen koji su nastavili tradiciju redovnih gostovanja iz regije, nakon novosadskog benda Lepša Brena koji je nastupao prošle godine. „Jedan sam od troje članova Heiße Scheiße te mi je bilo super da smo dio te priče. Sama elektronika i alternativni pristup elektronici je ekstremno punk, borben i suštinska suprotnost mainstream-u te je vrlo političan jer su na takve eventove svi dobrodošli”, zaključio je Marjan i pohvalio scenografiju na stejdžu, zvijezdu, simbol pod kojim su partizanke i partizani pobijedili fašizam, a koja je vizualno upotpunjena glitchanim fotografijama i snimkama iz povijesti antifašističke borbe, ali i sa recentnijih prosvjeda za ljudska i radnička prava.
Sara Panjkota
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu