TEKST
Riot Grrrl pokret – više od glazbe
Prije trideset godina, na obali sjeverozapadnog Pacifika, nastao je pokret koji je kombinirao feminizam, punk glazbu i politiku. Nazvan je Riot Grrrl – izgovara se s grlenim gromkim tonom. Predstavljao je novi oblik izražavanja za mlade žene koje su tradicionalno bile zanemarivane u muški dominantnim žanrovima punka, grungea i alternativnog rocka.

U ovom tekstu ćemo se pobliže upoznati sa samim pokretom i načinima na koje se proširio, te ćemo vam predstaviti neke glazbene preporuke, s obzirom na to da je Riot grrrl u suštini glazbeni pokret. Prije samog istraživanja poslušajmo pjesmu “Oh Bondage! Up Yours!” britanskog punk benda X-Ray Spex iz 1977. Pjesma je postala simbol bunta, nezadovoljstva i odlučnosti u izražavanju otpora muškoj dominaciji. Danas se smatra antologijskom jer je inspirirala mnoge žene i feminističke aktiviste, uključujući i sudionice Riot Grrrl pokreta. Riječi “Oh bondage, up yours!” postale su feministički poklič koji poziva na oslobađanje od okova kapitalizma i na borbu protiv nametnutih rodnih uloga. Poly Styrene (Marion Joan Elliott-Said), pjesnikinja i glavna vokalistica benda, napisala je pjesmu koja kombinira bijes prema seksualnoj objektifikaciji žena i nekritičkom prihvaćanju konzumerističke kulture. Taj osjećaj se odražava u njezinom pseudonimu i u stihovima pjesme:
Chain-store chainsmoke, I consume you all
Chain-gang chainmail, I don’t think at all
Muzikom kontra patrijarhatu
Pjesma je imala dodatan značaj s obzirom na to da se kroz dobar dio povijesti uz sam punk veže inherentan seksizam. Razni primjeri pokazuju kako ženama u samom punku nije bilo mjesta, pa tako bendovi poput Slitsa i The Raincoatsa ostaju zaboravljeni, dok se The Exploited i Seks Pistolsi pamte kao sinonimi za punk. Također, u jednom posebno mizoginom izdanju punk magazina Sniffin Glue iz 1976. nalazi se citat: „Punks are not girls!“. Žene su često viđene kao dodatci u tom momentu većinski predominantno muškoj i bijeloj subkulturi. Često ih se smatralo isključivo grupijima ili eventualno bekap pjevačicama. Manjak dobrodošlice prema ženama vidimo pregledavajući snimke koncerata iz tih vremena gdje su žene u publici bile grozno tretirane. Kako bi izazvao tu dinamiku, Riot Grrrl pokret je poticao žene da se aktivno uključe u glazbenu scenu i postave nove standarde koji na prvo mjesto stavljaju inkluzivnost i jednakost unutar glazbene zajednice.
Riot Grrrl je započeo u Olympiji i Seattleu, koji su u to vrijeme postali središta američke alternativne kulture s pojavom bendova poput Nirvane, Alice in Chains, Soundgardena i drugih. Paralelno s tim, buduće sudionice scene počele su razgovarati i organizirati susrete u kojima bi se žene okupljale i raspravljale o raznim problemima s kojima se susreću u svakodnevnom životu i izlascima.
Mnoge žene su naučile svirati instrumente, osnivale bendove i snimale vlastitu glazbu. Ova praksa omogućila je ženama da preuzmu kontrolu nad svojim umjetničkim izričajem i da se neovisno izraze kroz glazbu, organizirajući vlastite koncerte i druge glazbene događaje. Važno je bilo upravo stvaranje sigurnijih prostora u kojima su žene bile glavne protagonistice. Koncerti su postali važna mjesta okupljanja, gdje su se žene osjećale slobodno izražavati i povezivati s drugim aktivisticama. Glazba je pružala emocionalnu podršku i osnaživala žene, dok su tekstovi i nastupi bili snažni alati za prenošenje feminističkih poruka široj publici. Kroz glazbu, Riot Grrrl pokret je postao prepoznatljiv po svojoj energiji, angažmanu i otporu prema rodnoj nejednakosti.
Postoji cijeli niz bendova od kojih smo neke ubacili kao glazbene preporuke, poput Bikini Kill, Bratmobile, Sleater-Kinney, Heavens to Betsy, L7, Excuse 17, Huggy Bear, Team Dresch, 7 Year Bitch. Stvarali su glazbu koja je isticala feminističke ideje, kritizirala seksizam i izazivala tradicionalne norme. Njihove pjesme su bile energične, buntovne i iskrene, dotičući teme kao što su nasilje nad ženama, tjelesna autonomija, snaženje ženskih glasova i otpor patrijarhalnim strukturama.
Pokret je bio duboko ukorijenjen u aktivizmu i subverzivnim akcijama. Politički angažman je bio u središtu identiteta pokreta, potičući žene da se uključe u promjene u svojim zajednicama i društvu. Kroz različite akcije, Riot Grrrl aktivistice su organizirale prosvjede, demonstracije, radionice, predavanja i edukativne događaje. Prosvjedi su bili posebno važni u borbi protiv seksizma i nasilja nad ženama. Žene su izlazile na ulice noseći transparente s feminističkim porukama, zahtijevajući pravdu i promjenu. Aktivistice su se također angažirale u kampanjama koje su se bavile temama kao što su reproduktivna prava, rodna ravnopravnost i seksualno obrazovanje.
Uradi sama!
Pank je žanr koji ne samo da se suprotstavlja mainstreamu, nego je i utemeljen na principima DIY (Do it Yourself) estetike. Poticao je pojedince da stvaraju vlastitu glazbu, umjetnost i fanzine. Fanzini su bili ključni dio Riot Grrrl pokreta te su poslužili kao izvrstan medij u kojemu su sudionice izražavale svoje ideje, osjećaje i perspektive. Ti mali samizdati časopisi su često bili ručno izrađeni i fotokopirani. Kroz fanzine, žene su mogle dijeliti svoje osobne priče, kritike, pjesme, stripove i intervjue s drugim aktivisticama i umjetnicama.
Fanzini su također omogućili umrežavanje i povezivanje unutar pokreta. Izdavačice fanzina bi razmjenjivale primjerke međusobno ili ih prodavale na koncertima, što je stvaralo mrežu aktivistica i podršku među ženama sličnih ideja. Osim toga, fanzini su imali važnu edukativnu ulogu, pružajući informacije o feminizmu, reproduktivnom zdravlju, nasilju nad ženama i drugim društvenim pitanjima. Oni su pružali alternative mainstream medijima i širili svijest o važnosti rodne ravnopravnosti i borbi protiv seksizma. Primjeri najpoznatijih fanzina u okviru Riot Grrrl pokreta uključuju “Bikini Kill”, čiji je fanzin nosio isto ime kao bend koji ga je izdavao, “Jigsaw”, koji je bio osnovan u Londonu i obrađivao teme feminizma i queer kulture, “Girl Germs” koji su izdavale članice benda Bratmobile, te “Huggy Bear” koji je bio poznat po svom politički angažiranom sadržaju.


Radionice su bile još jedan važan oblik aktivizma u okviru pokreta. Održavale su se radionice o samopouzdanju, pisanju, umjetnosti, DIY praksi i drugim temama koje su žene osnaživale i poticale na kreativnost. Kroz te radionice, žene su se osjećale podržano i inspirirano da preuzmu kontrolu nad vlastitim životima i izraze se na svoj način. One su sudjelovale u organiziranju koncerata, izložbi i drugih kulturnih događanja koji su promovirali žensku umjetnost i kulturu. Osim toga, Riot Grrrl aktivistice su se angažirale i u političkom lobiranju za bolje zakone i politike koje bi podržavale ženska prava i rodnu ravnopravnost.
Kroz ove akcije i aktivizam, Riot Grrrl pokret je izazvao promjene u društvu, mijenjajući percepciju i stvarajući prostor za feminističke ideje i borbu protiv društvenih nepravdi. Aktivistice su pokazale snagu zajedništva i solidarnosti, stvarajući mrežu podrške koja je inspirirala žene diljem svijeta da se izraze, ujedine i bore za svoja prava.
Marjan Klišanin
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu