AKCIJA

Međunarodni dan nestalih osoba

Ako države žele da se proces suočavanja s prošlošću nastavi, da se sudbine nestalih razriješe, onda trebaju djelovati. Države su se na to obvezale u procesu europskih integracija i pristupajući međunarodnim inicijativama. Zato obitelji i porodice nestalih očekuju više konkretnih rezultata međunarodne suradnje na razrješenju sudbine nestalih, poručuju iz Documente

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba 30. kolovoza, traži intenziviranje suradnje Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu s komisijama za zatočene i nestale Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore.

Smatraju da je potrebna ne samo formalna i deklarativna suradnja već stvarna, efikasna razmjena podataka o mjestima ukopa žrtava.

“Od ratnih stradavanja prošla su, kako na kome području, dva i pol do tri desetljeća. Ako države žele da se proces suočavanja s prošlošću nastavi, da se sudbine nestalih razriješe, onda trebaju djelovati. Države su se na to obvezale u procesu europskih integracija i pristupajući međunarodnim inicijativama. Zato obitelji i porodice nestalih očekuju više konkretnih rezultata međunarodne suradnje na razrješenju sudbine nestalih”, navode iz Documente.

Ponovo zahtijevaju da Uprava za zatočene objavi novo izdanje “Knjige nestalih” koja je posljednji put publicirana 2015. godine. U Documentinom priopćenju napominje se da nije jasno zašto Uprava za zatočene i nestale, koja vodi cjelovite evidencije sukladno Zakonu o osobama nestalim u Domovinskom ratu, propušta objavu objedinjenih podataka s imenima i prezimenima osoba čiji se posmrtni ostaci još traže.

“Tempom kojim se zadnjih godina pronalaze posmrtni ostaci žrtava proces potrage i pronalaska nestalih trajat će dugo. Također vjerujemo da suvremena tehnika, koja se koristi u potrazi za nestalima umnogome pomaže komisijama. Preživjelih svjedoka ubojstava, stradavanja i mjesta primarnog ukopa još uvijek ima. No, mnogi umiru, ne žele se vraćati u traumatsko iskustvo, ili imaju razloga šutjeti”, naglašavaju.

Osim toga navode da na grobljima širom Hrvatske te u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati u Zagrebu ima NN posmrtnih ostataka. Podaci iz priopćenja koje je objavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja nakon posljednje identifikacije, vjerno ukazuje na stanje stvari i na probleme koje iziskuje traženje nestalih te identifikacija posmrtnih ostataka.

Prema evidenciji na dan 29.08.2023. Republika Hrvatska “traga za 1.806 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata. Od toga najviše osoba, njih 503, je s područja Vukovarsko-srijemske županije, a još uvijek se traga za 375 nestalih i smrtno stradalih iz Vukovara i prigradskih naselja.”

Iz Documente poručuju da podatke o mjestima primarnih ukopa, u odnosu na RH, zasigurno ima Srbija. Upravo tu treba, s obzirom na činjenicu da Srbija ima obveze suradnje u potrazi za nestalima kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, tražiti popise, otvaranje svih masovnih grobnica i pojedinačnih grobova na području Srbije gdje su pokopane žrtve iz Hrvatske, smaraju iz ove organizacije.

“Očekujemo i što skoriji novi sastanak Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu, predvođenog predsjednicom Povjerenstva Ivonom Paltrinieri i Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, na čelu s predsjednikom Komisije Veljkom Odalovićem kako bi se ubrzala razmjena informacija s ciljem rješavanja sudbina nestalih osoba, s obzirom na to da je pitanje jedno od ključnih neriješenih pitanja u odnosima Republike Hrvatske i Republike Srbije”, zaključuje Documenta.

MAZ