TEKST

Privatni kapital ispred interesa građana – za koga se gradi u Svetoj Klari?

Masovna gradnja rezultat je djelovanja privatnih investitora koji zakupljuju zemljišta i grade zgrade, fokusirajući se isključivo na brzu prodaju što većeg broja stanova. Kome ide u korist masovna gradnja i betonizacija? Svakako ne stanovnicima Svete Klare, nego isključivo interesu privatnog kapitala. Investitori djeluju u skladu s GUP-om i zakonom, a nužne promjene koje su potrebne Klari – da se riješe prometnice, uvede bolja pješačka i biciklistička infrastruktura, izgrade zelene površine – nisu izgledne.

Ako se zaputite u Svetu Klaru, najmnogoljudnije naselje gradske četvrti Novi Zagreb – zapad, dočekat će vas dizalice i betonske konstrukcije mnogobrojnih gradilišta, nabijenih između obiteljskih kuća, vrtova i dvorišta, u kojima se i danas ponegdje mogu vidjeti kokoši i ostale manje životinje. Sveta Klara je prenapučeno naselje, s neadekvatnom infrastrukturom, a svako malo se otvara neko novo gradilište – primjerice, na glavnoj cesti gradi se peterokatnica sa 168 stambenih jedinica, a vrlo blizu i veliki supermarket.

Masovna gradnja rezultat je djelovanja privatnih investitora koji zakupljuju zemljišta i grade zgrade, fokusirajući se isključivo na brzu prodaju što većeg broja stanova. Tomislav Vukoja, bivši predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb – zapad, objašnjava da je gradnja, kako u Svetoj Klari, tako i u cijelom gradu planska te se provodi prema Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba. Naglašava da je GUP zadnjih dvadesetak godina mijenjan na način da bi odgovarao investitorima.

U naselju nema pločnika, osim na glavnim cestama, gdje se nalaze samo s jedne strane. Biciklističkih staza uopće nema, nema ni drvoreda, klupa, koševa za smeće, a ulična rasvjeta je ponegdje nedostatna, što kretanje čini još nezahvalnijim. Sveta Klara je s dvije strane omeđena prugom pa su poduža čekanja pred spuštenom rampom svakodnevica. Ulaskom u naselje slijede manevri po uskim, grbavim i zavojitim ulicama, gdje se mimoilazite s građevinskim i dostavnim vozilima, ni traktori nisu rijetkost, a tu su i autobusi jedine linije javnog gradskog prijevoza, koja povezuje Svetu Klaru sa Savskim mostom.

U zapadnom dijelu naselja je, presječena pružnim prijelazom, gusta mreža poslovnih objekata, od kampusa IT tvrtke Infobip, sjedišta Narodnih novina, pogona Zagrebačke pekarne „Klara“ te još nekolicine poslovnih zgrada, koje dodatno opterećuju i tako već preopterećene prometnice.

GUP propisuje prometni koridor, a prometnice su definirane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, gdje je definirana obveza nogostupa i biciklističke staze. Za to je potrebna minimalna širina nogostupa od 1,5 m, što u naselju Sveta Klara zapravo nije moguće provesti zbog preuskih cesta, navodi Vukoja. Stoga se ne čini izglednim da će se situacija s prometnom infrastrukturom u Klari poboljšati.

Centar je najuređeniji te se ondje nalazi ljekarna, crkva, zgrada mjesnog odbora i vatrogasni dom, a tu je i nogometni teren, dječje igralište – jedno od dva u cijelom naselju – te osnovna škola s vlastitim betonskim terenom. Naselje sadrži dva gradska vrta; uz jedan se nalazi jedno od dva dječja igrališta, pored kojeg je nedavno postavljena teretana na otvorenom i stol za stolni tenis. No nema uređenih zelenih površina, parkova, ograđenih površina za pse, teško se skloniti od ljetne žege. Nedostaje i dom zdravlja, pošta, dječji vrtić se počeo graditi 2023. godine, a tek ove godine najavljena je gradnja polivalentnog igrališta.

Vukoja ističe da su GUP-om u Klari predviđene površine zelene i/ili rekreativne namjene, no da se na njima nerijetko nalaze izgrađeni stambeni objekti ili se one koriste u poljoprivredne svrhe. Navodi da bi mjesni odbor i gradska četvrt trebali predložiti inicijative za otkupljivanje tih površina od strane grada, kako bi se ondje izgradila zelena javna površina. Problematizira činjenicu da lokalni Mjesni odbor Sveta Klara čini upravo suprotno, gdje traži da se ovakve situacije legaliziraju, odnosno da se površine za ”zelenu namjenu” prebace u stambene kvadrate.

Kome ide u korist masovna gradnja i betonizacija? Svakako ne stanovnicima Svete Klare, nego isključivo interesu privatnog kapitala. Investitori djeluju u skladu s GUP-om i zakonom, a nužne promjene koje su potrebne Klari – da se riješe prometnice, uvede bolja pješačka i biciklistička infrastruktura, izgrade zelene površine – nisu izgledne.

Pozitivno je da je Grad išao u izmjene i dopune GUP-a, koje su pri kraju, te će se ići u javno savjetovanje. Ali to neće riješiti postojeće probleme, upozorava Vukoja. Što se tiče lokalnih inicijativa, ističe da su to trenutačno jedine opcije, ali da su one dugotrajne i da ih netko treba pokrenuti. Sveta Klara je po svemu kvart koji nije prilagođen svojim stanovnicima, nego se isključivo pogoduje privatnim interesima i privatnom kapitalu. Idealan je kvart za gradnju, no ne i za življenje te ostaje upitno hoće li se situacija promijeniti.


Lovro Turalija

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.