TEKST

Ne-tako-zelena politika zagrebačkih zelenih

Zašto je sadašnja gradska vlast pogazila svoja predizborna obećanja i krenula u smjeru spaljivanja miješanog otpada te ignorirala raspravu o boljim rješenjima?

izvor: Zelena akcija

Sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu nalazi se pred velikim promjenama, a ključni korak prema zatvaranju odlagališta Jakuševec je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku. Taj bi projekt, čija je izgradnja planirana do kraja 2028. godine, trebao osigurati infrastrukturu za obradu otpada koja Zagrebu trenutačno nedostaje. U siječnju 2024. godine Gradska skupština usvojila je sažetak studije izvedivosti za potrebe izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a Zagrebačka županija, koja će sufinancirati i koristiti CGO Zagreb, u srpnju je podržala izgradnju – projekt je to vrijedan oko 140 milijuna eura.

Usvojeni planovi uključuju i procjenu isplativosti izgradnje spalionice koja bi mogla obrađivati otpad, a prije nekoliko dana na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba usvojen je proračun za 2025. godinu, u kojemu su predviđena dodatna sredstva za njezinu potencijalnu gradnju. Prema tvrdnjama gradske vlasti, ta će se sredstva koristiti samo ako provedena studija pokaže da je spalionica potrebna, no takvi prijedlozi već su izazvali brojne kritike. Tako na Facebook stranici Zelene akcije stoji: „Poručujemo gradonačelniku i gradskoj vlasti, ali i zagrebačkom SDP-u koji je uputio amandman za navedeno povećanje sredstava, da ćemo se s građankama i građanima boriti protiv izgradnje spalionice i nećemo dozvoliti njenu izgradnju.“

O trenutačnom stanju gospodarenja otpadom u Zagrebu te problematici budućih planova razgovarali smo s Markom Košakom, voditeljem teme Zero Waste i kampanje protiv spaljivanja otpada te potpredsjednikom Zelene akcije. Iako je idejnim rješenjem za CGO definirano da će se graditi prijeko potrebna sortirnica otpada, kao i kvalitetna kompostana zatvorenog tipa, Košak naglašava da će građani još barem pet godina skupo plaćati privatnicima, a moglo se ići u gradnju više manjih postrojenja diljem grada, što bi bilo znatno brže i efikasnije te sukladno zakonskom načelu blizine. Ono što će Gradu Zagrebu i dalje nedostajati je centar za ponovnu uporabu (tzv. re-use centar) glomaznog otpada koji se trenutačno djelomično reciklira, a djelomično odlaže, dok bi se kroz re-use centar odbačeni predmeti mogli obnoviti, popraviti i ponovno iskoristiti te spriječiti da postanu otpad, objašnjava Košak.

Izgledno je da će se neodvojeni otpad, koji se trenutačno bez prethodne obrade odlaže na odlagalište Jakuševec, u sklopu CGO-a pripremati za spaljivanje jer će određena količina otpada ostati neobrađena, stoga će ga se morati ili odložiti na odlagalište ili spaliti. Ostaje za vidjeti hoće li spalionicu otpada projektirati Grad, za što se i pripremio usvojenim proračunom, ili će otpad slati na spaljivanje izvan Zagreba, bilo u druge spalionice, cementare, ili neka industrijska postrojenja. Iz Zelene akcije poručuju kako je propuštena prilika da se odabere rješenje koje bi umjesto spaljivanja i taj miješani otpad tretiralo kao iskoristivu sirovinu i resurse za različite vrste industrija, čime bi se izbjeglo ispuštanje štetnih spojeva u atmosferu i dobivanje toksičnih nusprodukata – pepela i filtera, koji su opasni otpad i čije je zbrinjavanje iznimno skupo.

Ni najmoderniji filteri, nastavlja Košak, ne mogu zaustaviti emisije štetnih plinova poput dioksina, furana i teških metala, a zbog značajnih emisija ugljičnog dioksida – što direktno utječe na klimatske promjene – Europska unija je donijela odluku da će uskoro početi naplaćivati emisije od spaljivanja otpada. Uz EU sankcije i skupo zbrinjavanje nastalih toksičnih nusprodukata, Košak ističe i tzv. lock in efekt, tj. stagniranje u postotku reciklaže otpada zbog ovisnosti o određenim količinama miješanog otpada kojima se mora dugi niz godina puniti spalionica da bi ona bila rentabilna. Sve to dovodi u pitanje financijsku isplativost postrojenja za spaljivanje otpada te same ciljeve gradske vlasti za smanjenje nastanka otpada i povećanja njegova recikliranja.

Košak upozorava i na mit spalioničarskog lobija o energiji dobivenoj iz spalionica – energetska učinkovitost spalionica je u prosjeku vrlo niska pa tako često hvaljena bečka spalionica Spittelau zapravo donosi korist za manje od tri posto građana, navodi Košak. Istraživanje mreže Zero Waste Europe i fondacije ToxicoWatch, koja je analizirala utjecaj spalionica otpada na okoliš u Litvi, Španjolskoj i Češkoj tijekom 2021. i 2022. godine, otkrilo je značajna prekoračenja prisutnosti štetnih spojeva, poput dioksina i polikloriranih bifenila (supstance zabranjene skoro 40 godina), unatoč tvrdnjama da moderne spalionice zadovoljavaju ekološke standarde. Košak ističe ograničenja europskih metodologija koje ne razmatraju ukupnu toksičnost tisuća drugih štetnih spojeva koji bi mogli biti prisutni, nego samo četiri propisana spoja. Mjerenja na koja se pozivaju zagovaratelji spaljivanja otpada provode ili sami operatori spalionica ili najavljene inspekcije, objašnjava Košak, dok je dodatni problem i činjenica da se mjerenja provode za vrijeme redovnog rada, a ne uključuju mjerenja prilikom pokretanja i gašenja pogona te tijekom neregularnosti u tehnološkom procesu.

Najnovija istraživanja potvrđuju iznimnu štetnost spalionica otpada za okoliš i zdravlje – u okolici spalionica u Nizozemskoj i Slovačkoj razine dioksina, teških metala i PFAS-a, tzv. zauvijek kemikalija, značajno prelaze dopuštene EU granice (u nekim slučajevima i do 300 posto) u jajima lokalnih kokoši, površinskim vodama i vegetaciji. Zauvijek kemikalije (PFAS) se nalaze u vodi, hrani, tlu i zraku, akumuliraju se u tijelu tijekom života i povezane su s ozbiljnim zdravstvenim problemima, poput bolesti štitnjače, povećanog kolesterola, raka, oštećenja jetre…

Zašto je sadašnja gradska vlast pogazila svoja predizborna obećanja i krenula u smjeru spaljivanja miješanog otpada te ignorirala raspravu o boljim rješenjima, potpuno je razumno pitanje koje postavljaju građani i Zelena akcija u aktualnoj kampanji protiv spaljivanja otpada. Upravo je Tomislav Tomašević, trenutačni gradonačelnik Grada Zagreba, nekoć bio jedan od kritičara spaljivanja otpada kao predsjednik Zelene akcije. Prosvjedovao je protiv sličnih planova tijekom mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, naglašavajući da spaljivanje nije prihvatljivo zbog štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš.

Jedan od potencijalnih razloga za taj potez, ističe Košak, mogao bi biti lakše dobivanje potrebnih dozvola od resornog ministarstva, koje tradicionalno podržava projekte spaljivanja otpada. Međutim, taj argument je slab jer nema prepreka da se odobre modernija i ekološki održivija rješenja zapravo usklađena s EU politikama. Također, nakon nekoliko odrona na Jakuševcu, pretpostavka je da bi građani prihvatili spalionicu kao brzo rješenje za zatvaranje tog problematičnog odlagališta. No, jasno je da spaljivanje otpada stvara opasan otpad koji bi trebalo dodatno zbrinuti te sa sobom nosi nekolicinu ekoloških i zdravstvenih problema. Košak podsjeća i na to da planirana izgradnja velikog centra za gospodarenje otpadom znači još više od pet godina rada odlagališta Jakuševec, dok bi se manjim modularnim postrojenjima puno brže i efikasnije riješio problem. Činjenica je i da SDP, koalicijski partner Možemo u Gradu Zagrebu, inzistira na izgradnji energane, što je tek eufemizam za spalionicu, u kojoj bi se ostatak otpada iz CGO-a iskoristio za proizvodnju toplinske energije. Zahtjev je to koji prati niz promašenih tvrdnji i nedostatak stručnog znanja o boljim dostupnim rješenjima, podsjeća Košak.

Odabir spalionice u Zagrebu kao rješenja za problem gospodarenja otpadom odraz je dubljih problema u nacionalnoj okolišnoj i energetskoj politici. Hrvatska već godinama zaostaje za europskim standardima kada je riječ o recikliranju i odlaganju otpada, a njezine strateške odluke često su u raskoraku s obvezama prema Europskoj uniji i potrebama zelene tranzicije, što pak izaziva rizik od financijskih sankcija. Istovremeno, Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) Hrvatske predviđa povećanje domaće proizvodnje i istraživanja potencijalnih ležišta fosilnih goriva nafte i plina do 2030., umjesto da ubrzano potiče povećanje obnovljivih izvora energije iz sunca ili vjetra. Takav smjer protivan je Europskom zelenom planu kojim se želi postići, među ostalim, da do 2050. Europa nema neto emisija stakleničkih plinova. Aktivisti Greenpeacea upozoravaju da bi NECP trebao biti znatno ambiciozniji te da Hrvatska treba težiti cilju od 100 posto obnovljive elektroenergetike iz domaćih izvora, što je moguće već do 2030. godine.

Boljih, pravih i zdravijih alternativa spalionici itekako ima, objašnjava Košak – rješenje za neodvojeni miješani otpad su visokoučinkovite tehnologije sortiranja koje mogu izvući više od 70 posto sirovina koje se potom mogu iskoristiti u raznim vrstama industrije, a ostatak se može dobrim dijelom iskoristiti u građevini ili cestogradnji. Preostali krajnji minimum otpada može se iskoristiti za sanaciju postojećih odlagališta ili odložiti sigurno na odlagališnu plohu. To je i u skladu sa zakonodavstvom, nastavlja Košak, jer je po EU direktivi o odlaganju otpada nakon 2035. dozvoljeno odlaganje do 10 posto stabiliziranog otpada, dok bismo u slučaju spaljivanja imali više od 20 posto opasnog otpada kojeg moramo zbrinuti odlaganjem.

Naglašava i da se Zagreb treba ugledati na dobre prakse gospodarenja otpadom primijenjene diljem Europe, a ponajviše u regiji Veneto u Italiji te regiji Flandriji u Belgiji, gdje postoje primjeri velikih gradova koji recikliraju više od 85 posto svojeg otpada. Isto tako, Barcelona, München i Leipzig posljednjih godina donose strategije zatvaranja postojećih spalionica i primjene niza mjera smanjenja nastanka otpada te povećanja ponovne uporabe i recikliranja, a Grad Zagreb kreće u suprotnom smjeru. Iako i u Hrvatskoj imamo dobre primjere uspješnih gradova poput Preloga i Krka, čije su uspješne mjere smanjenja nastanka otpada, ponovne uporabe, sortiranja, recikliranja i kompostiranja primjenjive i u Zagrebu, navodi Košak.

Od „zelene gradske vlasti” trebalo bi se podrazumijevati odgovornije djelovanje, koje je dugoročno ekološki održivije, no u praksi je njihovo djelovanje više u skladu s nacionalnim politikama koje neprestano favoriziraju fosilnu industriju. Izgradnja spalionice otpada u Zagrebu nije samo ekološko pitanje nego i politički izazov koji se temelji na dosljednosti i odgovornosti prema očekivanjima i zdravlju građana. Trenutačna politika ne samo da ugrožava okoliš i zdravlje građana nego i odražava političku nespremnost da se suoči s izazovima klimatske krize na prave i odavno nužne načine.

Lovro Turalija

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close