TEKST

Bitka za zelenu Novu Cestu

Početkom ljeta svjedočili smo pokušaju uništavanja javne, društvene i zelene zone zbog privatnih građevinskih interesa i snažnom suprotstavljanju stanovnika i stanovnica tog područja. Naime, na križanju Nove ceste i Ulice Andrije Žaje stanari i stanarke Trešnjevke Sjever stali su u borbu za jedinu zelenu javnu površinu na tom području.

Podsjetimo, zelena površina na Novoj cesti je između 2020. i 2022. parcelirana i vraćena privatnoj osobi kao imovina koja je za vrijeme Jugoslavije nacionalizirana. Kao odgovor na to u travnju 2023. stanari i stanarke Nove ceste okupili su se u građansku inicijativu “Trešnjevka Sjever – Stop gradnji” na zelenoj javnoj površini te zatražili da se čestica proglasi javnim dobrom u vlasništvu Grada Zagreba. U svibnju 2024. dolazi do Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi (kasnije u tekstu Odluka) kojom se čestica proglašava javnom zelenom površinom – parkom u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba. Niti pola godine kasnije Visoki upravni sud Republike Hrvatske ukida Odluku te čestica prestaje biti javno dobro u općoj uporabi te se predaje privatnom investitoru. Odluku su željeli osporiti Renata Kopić, graditelj Julius d.o.o. i Modul više d.o.o. koji smatraju da je čestica privatno vlasništvo objašnjavajući kako se nikad nije koristila kao javna površina – park. Sama borba stanovnika i stanovnica Trešnjevke Sjever demantira rečeno. Taj maleni zeleni komad prostora im je važan upravo zato što se koristi na razne načine.

Iz Inicijative poručuju da je riječ o zahvatu u jednom od najgušće naseljenih dijelova Zagreba gdje postojeća komunalna i prometna infrastruktura pokazuje jasne znakove preopterećenja te navode kako je Trešnjevka Sjever druga četvrt u gradu s najvećim brojem stanovnika, a uz to ima najmanji udio zelenila u cijelom Zagrebu. Problem u četvrti su učestala pucanja cijevi i plavljenja, kontinuirana prekopavanja prometnica, kroničan manjak parkirališnih kapaciteta, nedostatna biciklistička infrastruktura, značajan broj zgrada bez propisanog požarnog pristupa te izostanak javnih zelenih i društvenih prostora. Podcrtavaju da takvom kontekstu, svaki novi zahvat zahtijeva posebno pažljivo i cjelovito sagledavanje.

Međutim stvarno stanje na terenu je daleko od pažljivog i cjelovitog sagledavanja. Privatni investitor je na sami dan proglašenja čestice javnim dobrom ogradio parcelu te dobio i građevinsku dozvolu za izgradnju višekatnice na tom prostoru. Iz Inicijative objašnjavaju da investitor zbog više parametara nije smio dobiti građevinsku dozvolu.

Građevinska dozvola izdana je bez potrebne suglasnosti HEP Toplinarstva, iako je ona ključna jer vrelovod koji prolazi predmetnom parcelom vodi do toplinske stanice nebodera na Novoj cesti 4, udaljenog manje od 10 metara od parcele. U rješenju je pritom navedeno i preimenovanje katastarske čestice iz Trešnjevka Nova u katastarsku česticu Črnomerec. Projekt nije usklađen s GUP-om koji je bio na snazi do listopada 2025. godine i na temelju kojeg je dozvola izdana. Budući da je za blok u Žajinoj ulici propisana pretežita visina – prizemlje, dva kata i potkrovlje ili uvučeni kat, odnosno četiri etaže, dok investitor planira gradnju zgrade sa šest katova. Također nije ispunjen ni uvjet da najmanje 20 posto prirodnog terena bude hortikulturno uređeno, kako je predviđeno planom, te se planira sjeća postojećeg drveća.

Građanskoj inicijativi stanarki i stanara Trešnjevke – Sjever “Stop gradnji na uglu Nova ceste i Žajine” odbijen je status stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za planiranu gradnju. Da pojasnimo, stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole su investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola. U principu, stanarima i stanarkama koji žive svega nekoliko metara od planirane gradnje ne dozvoljava se da odlučuju o prostoru u kojem žive te nemaju pravo sudjelovati u postupku koji izravno utječe na njihovu okolinu, sigurnost i kvalitetu stanovanja.

Postaje sve jasnije na koju stranu je prevagnula ravnoteža između privatnog investicijskog interesa i javnog interesa lokalne zajednice. Iz Inicijative od Grada Zagreba traže da se poduzmu sve potrebne radnje i pokrenu svi raspoloživi postupci za trajno očuvanje predmetne čestice zelenom javnom površinom – parkom, uključujući i njezin otkup te da se dosljedno zastupaju javni interes i interes građana.

Sara Panjkota

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2025. godinu.