TEKST

Osvrt na rat u Ukrajini

Hrvatski dragovoljci u Ukrajini

Foto: sloboda

Vrijedi odmah istaknuti: za svakoga tko se smatra internacionalistom, nijedna od zaraćenih strana u ludilu ukrajinskog rata ne zaslužuje ni trunku simpatije ili podrške. Rat je to koji se vodi u interesu geopolitičkih ciljeva političara i centara moći, kako onih s washingtonskom adresom, tako i onih s kremaljskom.

Ukrajinskom i proruskom/separatističkom stranom upravljaju lokalne oligarhijske i kriminalne strukture koje za svoj račun u ratnu klaonicu odvlače civile i narod Donjecka, Luganska i Mariupolja. Na obje strane bori se i velik broj dragovoljaca iz svih krajeva Europe. Među njima je zasigurno velik broj plaćenika zainteresiranih za brzu zaradu i avanturu, no također i velik broj skupina koje popunjavaju razne paravojne formacije s obje strane fronta iz ideoloških razloga. Te skupine dolaze sa svih dijelova političkog spektra, no daleko prednjače radikalni nacionalisti i neonacisti. To je dovelo i do raskola unutar radikalno desnih skupina unutar pojedinih zemalja, pa se tako pripadnici ruskih neofašističkih skupina bore ne samo na separatističkoj, već i na ukrajinskoj strani.

No prateći isključivo najveće hrvatske srednjostrujaške medije, njihov će konzument teško dobiti ikakvu informaciju o sudjelovanju radikalne desnice na ukrajinskoj strani. U svojoj gorljivoj želji da budu veći katolici i od samoga pape, ti mediji od samih početaka odlučno su zauzeli čvrsti propagandistički stav usklađen sa stavovima EU-a i NATO-a. Ruska strana je demonizirana, Putin je najnovija inkarnacija samog zla, dok zapadne sile iz čistog i nepatvorenog altruizma žele donijeti slobodu i neoliberalnu utopiju narodu Ukrajine. Prisustnost neofašističkih pokreta poput Svobode i Desnog pokreta od samih početaka majdanske pobune prešućena je i zanemarena.

U takvom kontekstu medijskog praćenja sukoba, ne iznenađuju posebno ni dva članka objavljena posljednjih dana. U broju Večernjeg lista od 8. veljače objavljen je članak o hrvatskim dragovoljcima koji ratuju protiv Rusa. Članak pisan u benevolentnom tonu informira nas o priključenju sedmorice Hrvata notornom paravojnom Azov bataljunu koji trenutno vodi borbe u okolici Mariupolja. Prema Večernjem listu, radi se o čistom idealizmu i borbi za slobodu protiv ruskih separatista (no daju se i usputne naznake da je to zapravo pravedna borba protiv Srba i četnika, baš kao i 1991.!). Čak i letimičan pogled na popratnu fotografiju ukazuje na neke činjenice koje Večernji (namjerno?) prešućuje. Na fotografiji vidimo skupinu mladića u maskirnim odorama i zamućenih lica, no odmah upada u oko i neonacistička ikonografija. Jedan od “boraca za slobodu” tako salutira visoko uzdignutom desnicom, mjereći vjerojatno visinu ukrajinskog kukuruza. Drugi je pak odjeven u majicu s mrtvačkom glavom, simbolom nacističke SS divizije iz 2. svjetskog rata . No to zapravo nimalo ne iznenađuje znamo li još jednu činjenicu pred kojom se Večernjak pravi slijep. Azov bataljun paravojna je formacija ukrajinskih neonacista. Zapovjednik postrojbe osoba je imenom Andrij Biletsky, vođa organizacija Nacionalno-socijalna skupština i Patrioti Ukrajine koje pozivaju na borbu za oslobođenje bijele rase i protiv židovskih neljudi i zahtijevaju zabranu međurasnih kontakata. Grb bataljuna jest Wolfsangel koji je također bio simbol nekoliko SS divizija iz 2. svjetskog rata i koji se često koristi u modernom neonacističkom pokretu, a također ga možemo vidjeti i na popratnoj fotografiji uz tekst. Spomenimo i to da je Azov bataljun dio ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova te da je predsjednik Petar Porošenko, miljenik EU-a i SAD-a, osobno odlikovao Biletskya.

No ni glavni proizvod iz EPH-ove radionice ne smije zaostajati za konkurencijom, stoga smo u Jutarnjem listu od 10. veljače mogli pročitati intervju sa Šveđaninom Mikaelom Skilltom, švedskim snajperistom koji obučava Hrvate u Azov bataljunu. Ovaj put je to ponešto eksplicitnije rečeno, Hrvati su tamo kako bi se borili protiv Srba koji su na proruskoj strani. No ništa zato, ni Jutarnji ne odstupa od narativa o hrabrim vitezovima koji su ostavili sve da bi se borili za slobodu. Na upit o radikalizmu, Skillt lakonski odbacuje kritike i čini se da je novinarka JL-a time zadovoljna. Dovoljna je kratka pretraga pomoću Google-a: u srpnju prošle godine Skillt je za BBC izjavio kako mu je želja osigurati preživljavanje bijele rase, te da Židovi nisu bijele rase i s njom se ne bi smjeli miješati.

Reakcija službenih vlasti na sudjelovanje hrvatskih državljana u fašističkoj internacionali u nastajanju podjednako je sramotna. Ministar pravosuđa odbacio je mogućnost zabrane sudjelovanja hrvatskih građana u ukrajinskom ratu pozivajući se na Domovinski rat. Manipulacija povlačenjem usporedbe s Domovinskim ratom prisutna je u medijima – istaknuto je kako se s druge strane fronta sučelice Hrvatima nalaze Srbi. No takvi spinovi mogu služiti samo daljnjem potpaljivanju nacionalističke atmosfere u Hrvatskoj i Srbiji i daleko su od stvarne situacije na terenu. Prema svim dostupnim informacijama, srpske četničke i neofašističke grupe koje se bore na proruskoj strani nalaze se u Lugansku koji je udaljen kojih 500 km od Mariupolja i Azov bataljuna. Istina je u cijeloj priči najmanje važna. Medijima je važno održati binarnu podjelu na dobru europsku stranu i lošu rusku. Državnoj politici je također stalo isključivo do nezamjeranja interesima EU-a i NATO-a, ali i do podilaženja domaćim nacionalističkim i desnim tendencijama. Ukoliko to znači afirmaciju ukrajinske i europske radikalne desnice i neonacizma, ništa zato. Ipak su to naši dečki.

Autor: Ilija Todorić

TAGOVI

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close