TEKST

Assata Shakur, nije loše za jednu crnkinju

 

Svakih nekoliko godina jedno ime u američkim mainstream medijima pojavi se na naslovnicama  uz pitanje: što će se dogoditi s njom? Pripadnicom Crnih pantera i kasnije Black Liberation Army koja je nakon osude na doživotni zatvor u SAD-u politički azil pronašla na Kubi – Assati Shakur. Paradoksalna situacija u kojoj ”najveća demokracija svijeta” progoni aktivistkinju za crnačka prava na temelju sumnjivog suđenja, a ona pronalazi zaštitu na autoritarnoj komunističkoj Kubi; nedavni događaji u američkom Charlottesvilleu samo su jedna od manifestacija problema koji već dugo tinjaju i koji tjeraju Ameriku da se suoči s još jednim pitanjem: hoćemo li ikada biti free at last?

Foto: SHOBHA/Contrasto/Redux

Rođena kao Joanne Deborah Chesimard 16. srpnja 1947., Assata Shakur odrasla je u New Yorku i Sjevernoj Karolini, u rasno podijeljenoj Americi, k tome upletenoj u McCarthyjevu histeriju lova na komunističke vještice. Sa 17 godina napustila je srednju školu kako bi počela raditi i već tada ulazi u krugove afričkih studenata s kojima uči o komunizmu i Vijetnamskom ratu, te se priključuje prosvjedima i solidarizira sa studentskim zahtjevima za proširenjem studijskih programa. Promijenila je ime u Assata Olugbala Shakur (kombinacija imena inspirirana zapadnoafričkim i arapskim nazivima za ”onu koja voli ljude” i ”onu koja je zahvalna”) i priključila se Crnim panterama privučena njihovom ”ne-intelektualnošću” i direktnošću: ”Oni bi jednostavno svinju nazvali svinjom”.

Crne pantere navukle su na sebe pozornost FBI-ja koji je u svrhu nadzora, diskreditacije i sabotaže takvih i sličnih subverzivnih političkih organizacija i ”nestašnih” pojedinaca, osmislio program pod nazivom COINTELPRO: riječ je o čitavom nizu tajnih i ilegalnih operacija, od klasičnog prisluškivanja i špijunaže, do bizarnih poteza poput slanja pisama Martin Luther King Junioru, koja su ga trebala navesti na samoubojstvo. Na tapeti su bile Crne pantere, Komunistička partija SAD-a, Socijalistička radnička partija… svi označeni kao ”teroristi”. Assata je tvrdila kako je njezin stan ozvučen i kako uvijek ima osjećaj da ju netko prati.

Nakon nekog vremena, razočarana u Crne pantere, napušta njihovu partiju i priključuje se militantnoj organizaciji Black Liberation Army (BLA) u kojoj je vidjela više od organizacije: BLA je za Assatu utjelovljavala ideju borbe protiv represije na političkom, društvenom i ekonomskom polju – to je bio pokret otpora koji će osloboditi sve ljude.

”One Panther lost his life, the other ran for his”

U prvoj polovici 1970-ih su, shodno apelima za otvorenim otporom, članovi BLA (među njima i Assata) optuživani za pljačke banaka, otmice dilera drogom i pokušaje ubojstva policajaca, no tek 2. svibnja 1973. dogodio se incident koji je poslužio kao prilika da se Assatu konačno jednom zauvijek neutralizira. Tog dana, dvojica policajaca zaustavili su auto u kojem su bili Assata i još dvojica članova BLA. U neredu koji je uslijedio ubijeni su jedan policajac i jedan pripadnik BLA, a Assata je na sudu optužena za ubojstvo policajca i 1977. osuđena na doživotni zatvor.

Cijelo suđenje prošlo je u mutnom tonu: Assata je negirala krivnju, njeni otisci nikad nisu pronađeni na pištolju, sud nije uspio pribaviti čak ni svjedoke, a njen odvjetnik proglasio je cijelo suđenje legalnim linčevanjem i dijelom FBI-evog COINTELPRO-a. Ipak, osuđena je po tadašnjem zakonu prema kojem i samo prisustvo osobe na mjestu zločina, ako se dade protumačiti kao ”pomaganje u zločinu”,  automatski može rezultirati osudom za počinjenje samog zločina.

Havana fought the playboy in the Cuban sun…

Nakon dvije godine provedene u zatvoru, Assata uz pomoć pripadnika Black Liberation Army bježi iz zatvora i utočište pronalazi na Kubi, gdje joj Fidel Castro dodijeljuje politički azil. Ovaj potez nije bio neobičan u to doba: Kuba je bila sigurna luka i za druge američke državljane optužene za terorizam. Između ostalih, na Kubi su se skrivali Leroy Eldridge Cleaver (pisac, aktivist i lider Crnih pantera), Nehanda Abiodun (aktivistkinja za crnačka prava, reperica i jedna od optuženih za pomaganje Assati pri bijegu iz zatvora), William Lee Brent i Huey P. Newton (pripadnici Crnih Pantera), Lorenzo Kom’boa Ervin (pripadnik Crnih pantera i borac protiv rata u Vijetnamu, u kome je kubanski državni socijalizam ipak probudio anarhista), William Morales (pripadnik FALN-a, marksističko-lenjinističke organizacije za oslobođenje Portorika), i mnogi drugi.

Kuba nije odabrana bez razloga: sama kubanska revolucija bila je inspiracija Crnim panterama u vidu anti-imperijalističke borbe, Fidel Castro je po dolasku na vlast 1959. ukinuo rasnu segregaciju koja je vladala u dotadašnjoj američkoj koloniji i nakon samo godinu dana prilikom posjete New Yorku odsjeo u Harlemu gdje se susreo s Malcolmom X-om. Tom prilikom izjavio je da ”nije sramota biti siromašan, niti je sramota za djecu i tinejdžere učiniti pogrešku. No, sramota je za ovo stoljeće, sa svim svojim tehnološkim dostignućima, da i dalje postoje djeca, tinejdžeri i građani koji žive na rubu društva”, a Malcolm X je u svojim memoarima Fidelov posjet Harlemu i tisuće oduševljenih građana na ulicama opisao kao ”psihološki vojni udar na američki State Department”.

Naravno, kubanski angažman i podrška ”terorističkim” elementima van otoka nametnuli su joj titulu ”sponzora terorizma”, na temelju koje su je SAD svrstale rame uz rame s Libijom, Irakom, Južnim Jemenom i Sirijom. Tek je 2015. godine za vrijeme mandata Baracka Obame Kuba skinuta s popisa, ali u pregovorima koji su uslijedili, pitanje Assate Shakur ostalo je neriješeno: ona je i dalje na FBI-jevom popisu najtraženijih ljudi, uz pojačanu nagradu za njezin ”ulov” u iznosu od 2 milijuna američkih dolara. Nedavno je i Donald Trump podsjetio na ”Joannu Chesimard” (svjesno referirajući na njezino pravo ime) i zaprijetio Kubi da je ”era štićenja kriminalaca i odmetnika završila”. S tropskog otoka za sada i dalje poručuju kako o Assati pregovora neće biti, jer se radi o politički motiviranom progonu.

”Nikad nećemo biti slobodni sve dok američka vlada i američki kapitalizam ostanu netaknuti” – Assata Shakur

Zbog čega FBI tako srčano progoni Assatu i nakon 40 godina, i koji je to zločin Assata počinila da je zaslužila titulu ”America’s most wanted”, rame uz rame s pripadnicima al-Qaede? Da li je moguće da je ova gotovo sedamdesetogodišnja starica, koja svojedobno čak nije ni bila jedna od glavnih figura Crnih pantera i BLA, uistinu opasnost za svijet i da je njen najveći zločin navodno ubojstvo policajca? Naravno da nije. No, Assata je odmetnik i prijetnja koja je prkosno i uspješno utekla zakonu – za razliku od gotovo svih ostalih koji su ušutkani i neutralizirani, milom ili silom.

Ona je dio Amerike koju SAD ne žele priznati i koji se ne uklapa u službenu verziju američke povijesti i borbe – isprane od krvi i dubljeg političkog značaja – u kojoj Martin Luther King Jr. romantično sanja san, Rosa Parks se hrabro bori za svoje mjesto u busu koje joj pripada, obitelj Huxtable na ekranima demonstrira kako je uspon po društvenoj ljestvici od sada moguć i za crnce, a zahvaljujući kapitalističkom kooptiranju i brendiranju crnačke borbe i hip hopa, Beyonce danas utjelovljuje ne samo tu, već i feminističku borbu, kada sa svojim mužem, reperom Jay-Z-jem, pred ekranima ponosno stoji uz crnačkog predsjednika Baracka Obamu i prvu damu Michelle (yes, we can!), te kada sa svojom ”armijom” plesačica u crnim kožnim kostimima i beretkama na glavi poručuje: the best revenge is your paper.

Assata je dio povijesti crnačke borbe u Americi iz koje se prigodno izostavljaju nezgodni dijelovi koji podsjećaju na to koliko je ona bila antisistemska i koliko je užasavao njihov manifestovski povik: nemamo ništa za izgubiti osim naših okova! Zato Jay-Z sa svojim glorificiranjem dolara zamjenjuje Assatino kumče 2paca i njegove kontroverzne rime o stvarnosti američkih ulica i geta, obitelj Huxtable sa svojim običnim obiteljskim problemima uz nasnimljeni smijeh studijske publike depolitizira i dekolorizira kako svijet srednje i više klase, tako i svijet onih na rubu društva. Priča o hrabrosti Rose Parks da u autobusu zauzme sjedalo koje želi ostaje na tom pobjedonosnom činu, iako bus nastavlja svoj put prema Alabami u kojoj su crnci i dan-danas getoizirani, nezaposleni i osuđeni na kriminalne aktivnosti u borbi za preživljavanje, a san Martin Luther King Juniora o prevladavanju razlika između djece robovlasnika i djece robova u toj istoj Alabami mogao bi postati noćna mora ako se ostvari u cijelosti:

”Crnačka revolucija je mnogo više od borbe za prava crnaca. Crnačka revolucija je prisiljavanje Amerike da pogleda u oči sve ostale međusobno povezane probleme: rasizam, siromaštvo, militarizam i materijalizam. Ona je razotkrivanje zla koje je ukorijenjeno duboko u same strukture našeg društva. Ona otkriva sistemske, a ne površne mane i ističe kako je radikalna transformacija društva prava tema koje se valja uhvatiti. (…) Amerika se mora promijeniti jer njezinih 23 milijuna crnih građana neće više živjeti u bijednoj prošlosti. Oni su napustili dolinu očaja i pronašli snagu u borbi. Udruženi sa svojim bijelačkim saveznicima, oni će tresti zatvorske zidine dok ne padnu. Amerika se mora promijeniti.”

* ”Not bad for a nigger, is it?”, bile su riječi Frantz Omar Fanona, psihijatra i filozofa afričko-karipskog podrijetla, kada mu je urednik pohvalio rad o psihološkim efektima kolonijalnog ugnjetavanja crnačkog stanovništva

 

Lidija Čulo

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close