TEKST

Prosvjedi u Francuskoj – kratak osvrt

 

Prenosimo vam osvrt Antona Divića na trenutnu situaciju u Francuskoj, prvotno objavljen kao FB-status.

Izvor: Youtube

Nemam neku naviku tipkanja javnih Fejsbuk čitaba, ali smatram da događaji u Marseilleu i Francuskoj zadnjih par tjedana zaslužuju malo više pozornosti nego što im pružaju hrvatski mediji. Probat ću ih zapakirati u vidu nekakvog osvrta, više pregleda događanja nego neke dublje analize, krenuvši s lokalne marsejske razine prema događajima na nacionalnom nivou.

Petog novembra u 9 sati, neka dva tjedna prije početka pobune žutih prsluka protiv Macronove neoliberalne politike, u centru Marseillea je došlo do spontanog urušavanja tri stambene četverokatnice. Dvije zgrade su se srušile u roku od nekoliko sekundi, treća je srušena par sati kasnije jer je predstavljala opasnost. Osam ljudi poginulo je u svojim krevetima, u agoniji kakvu teško možemo zamisliti. Jedna od zgrada bila je u gradskom vlasništvu. Reakcija gradskih vlasti, onih koje su svojom nebrigom dopustile da dođe do ovog užasa, bila je mlaka ili nikakva. Ulica u kojoj se ova drama odvila, Rue d’Aubagne, nastanjena je većinom imigrantima i stanovnicima afričkog podrijetla. Jako živa i životopisna ulica, kojom sam u zadnjih par godina prošao bezbroj puta, dio je jednog od mnogih marsejskih radničkih kvartova („quartier populaire“) u centru grada koji gradskim vlastima predstavljaju ogroman trn u oku. Jer, jebiga, svako mjesto u kojem ljudi nesmetano žive svoj život predstavlja neiskorištenu investiciju i propalu priliku za gradnju hotela i Zara trgovina. Jedna od zgrada, što je javnost saznala nedugo nakon urušavanja, bila je od strane nadležnih službenika još 2005. (!!) godine gradskim vlastima označena kao neposredna opasnost.

Izvor: Google Maps
Stanje zgrada 63-65, Rue d’Aubagne, prije urušavanja. Zgrade građene u 18. stoljeću bez temelja, sa zidovima direktno na podu.

Uslijedio je niz prosvjednih akcija građana kojima se tražilo, između ostalog, odstupanje gradskih vlasti i korumpiranog gradonačelnika Gaudina (Sarkozyjevi republikanci, na vlasti od 1995.). Prilikom prvog „marša bijesa“ 10-ak tisuća građana, došlo je do urušavanja jednog balkona na ruti marša što je ozlijedilo nekoliko osoba. Smiješno da nije tužno. Drugi prosvjed rezultirao je pendrečenjem mirnih prosvjednika od strane interventnih pandura CRS-a[1], velikim brojem razbijenih glava (između njih i poznanici od 50-ak godina), i iživljavanjem civilaca BAC-a nad manjim izoliranim grupama.

Na zadnjem u nizu prosvjeda, organiziranom prošle subote za pravo na dostojanstven smještaj ali i kontra prošlotjednog policijskog nasilja, sudjelovalo je 15-ak tisuća ljudi. Na pokoji projektil CRS-kornjače odgovorile su jurišanjem na povorku i ispucavanjem rijeka suzavaca, što je bilo dočekano otporom i gradnjom barikada na glavnim gradskim ulicama. Kulminiralo je paljenjem božićnog sajma, policijskog auta, pljačkanjem trgovina, i smrću jedne 80-godišnjakinje koja je u svom stanu preminula od posljedica suzavca. Dvadesetak prosvjednika, u medijima prozvani „razbijačima“ („casseurs“, termin koji francuski mediji jako vole koristiti), uhapšeni su, od kojih je većina u vrlo kratkom postupku osuđena na zatvorske kazne do dvije godine.

U subotnji kaos bili su uključeni i malobrojni sindikalisti, kao i „gilets jaunes“. E sada, koja je priča sa žutim prslucima? Direktan povod pobune, koja je krenula prije neka dva tjedna blokiranjem prometnica u cijeloj Francuskoj, bila je najava drastičnog povećanja cijena goriva, odnosno uvođenja „poreza na benzin“ koji bi dugoročno, preko leđa radničke klase, trebao financirati prijelaz na ekološke izvore energije.

Uzroci su, međutim, mnogo dublji i proizlaze iz neliberalne politike „predsjednika bogatih“ Macrona, koji od početka svog mandata ne prestaje udarati na standard najsiromašnijih slojeva francuskog društva u korist onih najbogatijih. Ono što puno ljudi smatra „pravim nasiljem“, puno većim od nekoliko zapaljenih auta u bogataškim kvartovima, politika je koja je dovela do toga da devet milijuna ljudi živi ispod praga siromaštva, 200 000 bez krova nad glavom, dok se korporacijama opraštaju dugovi i porezi u visini od 80 milijardi eura a razlika između bogatih i siromašnih drastično raste. Zvuči poznato?

Prosvjednici su raznovrsni, uniformirani u žute prsluke koji su obavezna stavka u svakom autu. Između desničara i anarhista u prvim se redovima zatekla i masa revoltiranih crnaca, bijelaca i Arapa, bez ikakvih političkih pozadina ili iskustva u prosvjedima, koji se na minimalcu trude preživjeti do kraja mjeseca dok im se davno izborena socijalna prava smanjuju ili ukidaju.

Subotnji nemiri u Marseilleu bili su najžešći u zadnjih nekoliko desetljeća, ali su neusporedivi sa scenama ludila iz Pariza. Na više lokacija stotine revoltiranih žutih prsluka, nezaštićeni i neopremljeni, samo s kamenjem u rukama odbili su napade zloglasnih CRS-ovca ignorirajući pritom oblake suzavca i potencijalne zatvorske kazne. Natjerani na povlačenje od strane organiziranih i ljutih masa, panduri su bijes usmjerili na nesretne pojedince uhvaćene u sporednim ulicama, gdje su osmorica ovih muškarčina snimljena kako bjesomučno premlaćuju 20-godišnjeg klinca (video). Slične scene policijskog nasilja ponavljale su se proteklih tjedana kroz cijelu zemlju i sigurno su jedan od motivatora neviđenog bijesa prosvjednika, dok Macron potpaljuje situaciju uporno braneći svoje okupacijske snage i nudeći bonuse policajcima koji su sudjelovali u neredima.

Dok ovo tipkam, stotine marsejskih srednjoškolaca okupira svoje ustanove i barikadira prilazne ulice zapaljenim kontejnerima tražeći reforme obrazovnog sustava, a vlada se napokon oglašava najavljujući odgodu „poreza na benzin“. Vidjet ćemo hoće li ovo biti dovoljno da smiri revolt koji je uzeo dosta jaki zamah i čiji bijes seže mnogo dalje od onih koji se serviraju preko medija. Predviđam zanimljiv tjedan u kojem će nešto morati puknuti, na jednu ili drugu stranu.

 

Anton Divić

[1] Francuska interventna policija

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close