AKCIJA
Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo, 1988.―1991.
Izložba Kome treba poduzeće? je temeljena na višegodišnjem istraživačkom radu Grupe Borovo (Sven Cvek, Snježana Ivčić i Jasna Račić) o klasnim sukobima u Kombinatu Borovo predratnih godina. Njihovo istraživanje pod nazivom Kontinuitet društvenih sukoba 1988.–1991.: kombinat Borovo prikaz je, na primjeru jedne tvornice, društveno-političke klime s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina, vremena društvenih i ekonomskih reformi i početaka iščezavanja društvenog vlasništva, kao i prvih eksplicitnih nacionalističkih težnji koje će, u konačnici, eskalirati ratnim sukobima.
Upravo je format izložbe, uslijed svoje vizualne naravi, omogućio zorno prikazivanje i mapiranje učestalosti različitih onodobnih fenomena poput štrajkova ili čekanja i “uparivanje” istih s određenim političkim kontekstima, s ciljem pokušavanja detektiranja veza između događaja koji su doveli do destrukcije jedne od najuspješnijih tvornica u Jugoslaviji i događaja koji su rezultirali krvavim sukobima i rastakanjem same Republike (iz teksta Mirne Rul).
“Ako propadne Borovo, propast će i Jugoslavija”, ponavljali su radnici Borova krajem 1980-ih. Ova fraza malo će značiti prosječnom čitatelju. Možda će ga navesti na pomisao da su radnici govorili o 23 nacionalnosti koje su radile u kombinatu; no, to je samo dio priče. Vukovar kao grad sa snažnom radničkom tradicijom u potpunosti je izbrisan iz našeg kolektivnog sjećanja. Zajedno s njim izgubljeno je i sve povezano s radom, radništvom, industrijom koja nosi jedan grad; zanemareno je klasno iskustvo i klasna perspektiva.
U istraživanju1 Kontinuitet društvenih sukoba 1988.–1991.: kombinat Borovo kroz studiju slučaja proučavali smo veze između radničkih štrajkova, odnosno klasnih sukoba s kraja osamdesetih i početka nasilnih sukoba iz devedesetih. Krećući od štrajka 1988., pokušali smo rekonstruirati iskustvo borovskoga radništva do ljeta 1991., promjenu njihove pozicije s obzirom na promjene u jugoslavenskom društvu, ali i dostupne strategije za artikulaciju njihovih interesa; prije svega otpor općem srozavanju životnog standarda, osiromašenju i prekarizaciji rada. Za ovu rekonstrukciju služili smo se tjednikom kombinata i dubinskim intervjuima s bivšim radnicima i radnicama Borova.
Istraživanje je pred nas postavilo niz izazova i problema. Neki od njih praktične su prirode: dokumentacija kombinata iz perioda koji nas zanima nedostupna je (uništena ili nestala), nekih brojeva tvorničkog tjednika nema u Gradskom muzeju u Vukovaru, do nekih sudionika događaja nismo uspjeli doći. Drugi su proizvod ideoloških preslagivanja kojima se bavimo: Grad Vukovar, danas sveden na status žrtve, iz perspektive našeg istraživanja pojavljuje se kao industrijski i radnički grad, u kojem je multietničnost banalna životna činjenica, a njegovi stanovnici ljudi prvenstveno zainteresirani za egzistencijalna pitanja. Da bismo upoznali ovakav Vukovar, potrebno je oduprijeti se čitanju povijesti unazad i izaći iz okvira nacionalnih projekata nastalih na ruševinama socijalističke Jugoslavije. Ovakav pristup omogućava nam da i sadašnji trenutak sagledamo u svjetlu svega potisnutog iz društvene memorije.
Smatramo da ovo istraživanje može dati doprinos progresivnoj društvenoj promjeni danas, kada prepoznajemo trendove slične onima s kraja osamdesetih. Aktualna pitanja koje ono otvara ne tiču se samo sjećanja, već i organizacije, podrške i solidarnosti: iz kojih razloga mobilizacijski potencijal radništva 1980-ih nije stvorio željenu društvenu promjenu? Koji su bili faktori slabljenja i fragmentacije radničkog otpora? Koji je oblik savezništva mogao pomoći kako bi se potencijal radničkog bunta iskoristio? I kako te lekcije odgovaraju na današnja izvanredna stanja?
1) Istraživanje je započelo je 2013. godine na kolegiju Ekonomska nejednakost i radnička prava na Mirovnim studijima, neformalnom edukacijskom programu Centra za mirovne studije, u suradnji s Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju. Tu se okupila manja grupa entuzijasta koju je ova tema zainteresirala te se volonterski posvetila istraživanju. Nesebičnu i neprocjenjivu pomoć dobili smo od bivših radnika Borova Ivice Žabića i Ivana Hubaleka, na čemu smo im neizmjerno zahvalni.
Više o istraživanju može se pronaći na web stranici: borovo1988.radnickaprava.org.
Otvaranje izložbe: ponedjeljak, 4. prosinca 2017. u 20 h
Radno vrijeme: pon—pet / 20—22 h
NMG@PRAKTIKA — Klub KOCKA: Dom mladih Split, Ulica slobode 28
U sklopu izložbe održat će se javna tribina na kojoj će se predstaviti umjetnički i istraživački radovi koji otvaraju pitanja odnosa umjetnosti i društvenog angažmana — propalih industrija, rada, radničkih i ljudskih prava te solidarnosti u kontekstu posttranzicijske Hrvatske i to kroz studije slučaja: Kombinat Borovo, Motel Trogir, Dalmatinka Sinj, Dalmacijavino, Jadrankamen i Uzor.
TRIBINA: (SU) ŽIVOT UMJETNIKA/CA I RADNIKA/CA
— diskusija o vezama između umjetničkih praksi, radničkih i društvenih pitanja
4. 12. 2017. od 18 do 20 h;
Beton kino, Dom mladih Split
Tribinu moderiraju Nataša Bodrožić i Ivana Meštrov (Slobodne veze), a organizira se u okviru godišnjeg programa Platforme Doma mladih uz financijsku podršku Ministarstva kulture i Zaklade Kulture nove.
NMG — Novomedijska galerija međunarodna je kustoska platforma usmjerena na istraživačke projekte vezane uz problematike aktivnog su-djelovanja u suvremenom društvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim događa-njima, međunarodnim novomedijskim suradnja-ma te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA. Ciklus je to samostalnih izložbi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je peta godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano više od trideset samostalnih i skupnih izložbi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentira-nje s različitim formama umjetničkog izražaja izložbe problematiziraju aktualne teme suvremenog društva. Ovaj ciklus izložbi tako ne samo da pruža uvid u najnovije umjetničke prakse, već i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kritičkog faktora naspram društvene stvarnosti.
Autorski tim izložbe: Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić, Barbara Majnarić, Katerina Duda, Mirna Rul
Izložbu organiziraju: Centar za mirovne studije i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju u suradnji s udrugom Mavena—36 njezinih čuda
Prijevod, lektura i korektura: Lana Beović
Postav i dokumentacija izložbe: Gildo Bavčević, Barbara Majnarić i Katerina Duda
Dizajn: Nikola Križanac
Program podržavaju: Projekt se provodi kroz mrežu Clubture uz financijsku podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba—gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport, Zaklade “Kultura nova” i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva / kroz projekt Centri znanja.
Program NMG@PRAKTIKA podržavaju: Ministarstvo kulture RH, Grad Split, Splitsko-dalmatinska županija
Mavenu podržavaju: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Kultura nova
Zahvale: MKC, KUM, PDM