TEKST

“Astroturfing” — u ime čije?

 

Astroturfing je praksa prikrivanja sponzora neke poruke ili organizacije koja stoji iza te poruke, a kako bi se stekao dojam da se radi o građanskoj inicijativi, nevladinim organizacijama odnosno pokretu koji je spontano nastao. Vjerodostojnost se na taj način poruci, odnosno cilju, daje uskraćivanjem informacija o financijama i interesima skupine koja stoji iza kampanje .

Foto: Pexels

Sam naziv, astroturfing, potječe od marke umjetnih travnjaka – AstroTurf – iz daleke 1966. Radi se o travnjaku dizajniranom da izgleda poput prave trave, no zapravo je riječ o “lažnom” travnjaku. Poput ove “lažne” trave, mnoge se kampanje predstavljaju kao spontano nastale grassroots kampanje, ali iza njih stoje kompanije, organizacije i sl. Nije moguće shvatiti značenje astroturfinga bez pojma grassroots pokreta.

Grassroots pokreti obično funkcioniraju na lokalnoj razini i uglavnom su volonterski. Svoj cilj pokušavaju postići kolektivnim naporom, a taj cilj je uvijek nešto dobro za društvo – bilo za manju lokalnu zajednicu, bilo globalno. Ljudi koji se povezuju i volonterski djeluju najčešće to čine oko socijalnih i ekoloških pitanja. Uspješan astroturfing izgledat će poput spontano nastalog pokreta zabrinutih građana (često će generirati i slati gomilu pisama u ime zabrinutih građana, primjerice), no radi se o “umjetnom” pokretu, baš poput AstroTurf travnjaka.

Astroturfing oponaša tehnike svojstvene grassroots pokretima, osim već spomenutog slanja pisama, kopira i mobilizaciju volontera (u ovom slučaju ne tako spontanu): određena organizacija postavi lažnu neprofitnu organizaciju i potom lobira za određene promjene u zakonima. (Utjecaj na političare može biti i neizravan – stvarnim ili prividnim mijenjanjem javnog mišljenja). Ovo nipošto ne znači da ovakve organizacije i zavaravajući pokreti ne mobiliziraju građane, naprotiv, vrlo su jaki i dobro organizirani u pridobivanju ljudi na svoju stranu (najčešće prikazivanjem vlastitog cilja kao moralno ispravnog i onog od kojeg cijelo društvo ima koristi). Iako preferiraju da ih se vidi kao spontano okupljene građane, jedino što oni predstavljaju interesi su grupa koje stoje iza njih. Nije rijetko i da koriste druge organizacije ili PR-tvrtke kako bi stimulirale njihove lažne grassroots kampanje. Subvencije mogu biti i novčane naknade, pomoć u ljudstvu ili pak korištenje određenih resursa koje te organizacije ili tvrtke imaju. 

Foto: Pexels

Prema članku u časopisu Journal of Ethics, astroturfing prijeti legitimnosti istinskih pokreta. Autori članka tvrde da astroturfing “manipulira javnim mišljenjem i šteti znanstvenim istraživanjima te predstavlja ozbiljan prekršaj u etičkom ponašanju”.

Jedna od astroturferskih tehnika korištenje je jedne ili više grupa (udruga), koje služe kao paravanske organizacije i predstavljaju se kao “samonikle grupe zabrinutih građana koje služe javnom interesu”, dok zapravo rade u ime korporativnog ili političkog sponzora. Te se grupe često suprotstavljaju zakonima ili znanstvenim konsenzusima te tako štite interese svojih sponzora, naglašavajući zapravo manjinska stajališta. Prikrivajući izvor incijative bliske određenoj političkoj organizaciji, određene interesne skupine utječu na politički diskurs neke države (negdje čak i na rezultat izbora!). Stvaranje lažnih blogova/stranica koje svojim izgledom zavaravaju ljude te šire neznanstvene i neutemeljene informacije česta su astroturferska tehnika.

Mnoge zemlje imaju zakone koji zabranjuju metode astroturfinga. U SAD-u je novčana kazna za lažno oglašavanje 16.000 dolara dnevno. EU zahtijeva da plaćeni sadržaji u medijima uvijek budu jasno označeni kao sponzorirani. UK ima zaštitu potrošača od “nepoštenih” pravila o trgovanju. U Australiji je astroturfing također reguliran zakonom koji zabranjuje dovođenje u zabludu i varanje. Iako ilegalna praksa, i dalje se provodi diljem svijeta. Što je s astroturfingom u Hrvatskoj?

Uzmimo kao primjer “Kliniku za pobačaje”, koja to, naravno, nije. O njoj su već pisali i domaći i strani mediji. Osim što se predstavlja kao klinika pa bi neupućeni mogli doista pomisliti da je riječ o zdravstvenoj ustanovi, također širi opasne dezinformacije: prema toj stranici, žene nakon abortusa padaju u depresiju, suicidalne su, postanu sterilne, često obolijevaju od raka, seksualne disfunkcije ili pak postanu ovisne o drogama. Prema stranici, žene nakon abortusa pate od PTSP-a, čak se tvrdi da žene koje abortiraju imaju 4 puta veću šansu da umru u nesreći u narednih godinu dana. Zvuči poput cirkuskog gatanja iz kristalne kugle. Ili?

Za početak, žene nakon abortusa ne padaju u depresiju (naprotiv, jedna od stvari koje vode u depresiju i suicid je partnersko nasilje). Čini se da su katoličko-desničarske grupe pobrkale lončiće. Također, žene nakon abortusa nemaju veći rizik da obole od raka. Znanstvene studije ne idu u prilog ni “lažnoj činjenici” o ženama i seksualnoj disfunkciji (nakon abortusa). Podatak o ženama koje nakon abortusa postanu ovisne o drogama može se naći samo na stranicama s kršćanskim predznakom, ali ni na jednoj znanstvenoj. Žene nakon abortusa ne pate od PTSP-a. Ne postanu neplodne. Što bi tek rekli na podatak da je trudnoća po zdravlje žene daleko opasnija od abortusa?

Unatoč svim navedenim lažima, stranica “Klinika za pobačaj” i dalje stoji, pod isprikom da ne postoji zakonska osnovna za njezino uklanjanje. (Europska unija, čija je Hrvatska članica, ima direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi kao i direktivu o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju. Obje direktive vrijede za sve članice.) 

Foto: Pexels

No nije samo ova “klinika” sporna, cijela “konzervativna revolucija” predstavlja se kao samonikli pokret građana zabrinutih za tradiciju i kršćanske vrijednosti, iako su takve tvrdnje odavno opovrgnute. Udruge (kao i financijaši) koje složno stoje pod kišobranom tradicionalista raskrinkao je već Faktograf pišući o međusobnoj umreženosti kršćanskih grupa, o njihovom financiranju i povezanosti s ruskim oligarhom te o njihovim više i manje skrivenim planovima (ovdje, ovdje, ovdje i ovdje): iako se predstavljaju kao građani zabrinuti za budućnost svoje djece i države, nisu ništa drugo do astroturferske grupe koje lobiraju za kršćansku desnicu.

Zašto se uopće predstavljati kao grassroots pokret? Zbog podrške, naravno. Tradicionalne  tehnike lobiranja nisu tolike učinkovite kao u slučajevima gdje postoji grassroots podrška. Kada je astroturfing fokusiran na političke ciljeve i političku korist, lakše je ako se interesne skupine predstave kao masa zabrinutih građana. No tamo gdje pravi grassroots pokreti imaju problema, u financiranju kampanja i akcija, lažni grassroots pokret ima svu silu (uvijek) anonimnih donatora koji im omogućavaju plaćanje autobusa za ljude iz svih krajeva, osiguranje, promotivne materijale i sl. Novac imaju, ali cilj koji bi uistinu pokrenuo ljude, a da ih se ne dovodi u zabludu, nemaju. Skrivajući svoj pravi identitet i stvarajući lažni zajednički, astroturferske organizacije mogu biti uspješne samo dok nisu prepoznate kao astroturferske. No i samo postojanje ovakvih organizacija stvara nesigurnost u ljudima koji ne mogu sa sigurnošću znati koji pokreti jesu pravi grassroots pokreti, a koji ne. Posljedično, smanjuju se entuzijazam i želja za aktivizmom, kao i financijska podrška legitimnim grassroots pokretima.

 

I.Š.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close